“Meei 25–31. Motiaea 29–Aramwa 4: ‘A Teimatoa man Aki Kamwaingaki,’” Nakomai, Iriirai—Ibukin te Reirei n Tabati: Ana Boki Moomon 2020 (2020)
“Meei 25–31. Motiaea 29–Aramwa 4,” Nakomai, Iriirai—Ibukin te Reirei n Tabati: 2020
Aramwa te Ataei e Kabwarabwara, iroun Gary L. Kapp
Meei 25–31
Motiaea 29–Aramwa 4
“A Teimatoa man Aki Kamwaingaki”
N ana bong Aramwa, te tia reirei n te euangkerio e aki iangoaki bwa “e raoiroi riki nakon te tia reireinaki; ao a bane n ti tebo” (Aramwa 1:26). Ngkana ko katauraoi n anga reirei, iangoia bwa e kanga te reirei aei ni kaineti nakoim ao am kiraati.
Korea Am Namakin
Kaungaa te Tibwatibwa
A na tia ni kaman noori kain te kiraati baika titebo imarenan bwaai aika a riki aika a kabwarabwaraaki n Motiaea 29–Aramwa 4 ao bwaai ake a riki n te aonaaba ae ngkai ke inanon maiuia. Anganiia tabeua te miniti n rinanoi mwakoro ni kakaea te katooto. Kaoiia bwa a na tibwaua te bwai ae a kunea ma temanna ae e tekateka irarikiia.
Reirei te Reirei
Motiaea 29:11–27; Aramwa 2:1–7
Ti kona n riki bwa banna aika a tamaroa n ara kaomiuniti.
-
Ngkana a na kabwaia kain te kiraati man maroroakinana bwa ko na kanga n anaa nanon te bootaki ibukin te raoiroi, ko kona ni kaoiia bwa a na iangoi tabeua kaangaanga are e kaitarai am kaomiuniti ao koroi tabeua iaon te burakibooti (totokoi marooro aika abwabwaki iaon kaangaanga aikai). A kona kain te kiraati n rinanon Aramwa 2:1–7 ni kakaea te kaangaanga ae a kaitara Nibwaite ao tera ae a karaoia nako iai. Tera ae e na kona n tia n riki ngkana aki kaota bwanaia “ana aomata te ekaretia”? Tera riki ae ti reiakinna iaon te riki ni kain te aba ae raoiroi man te koroboki ae tabu aei, man Motiaea 29:26–27, ao man te karaki inanon “Bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua”? Ana tangiria kain te kiraati n iangoa te bwai teuana ae a na karaoia n anaa nanon aia kaomiuniti ibukin te raoiroi ni kaineti man teuana te kaangaanga iaon te burakibooti.
Ti kona ni kinai ao n totokoi reirei aika a kewe.
-
Ana katooto Kiteon ni kaitara Neooa e na kaunganano nakon am kiraati. Tao ko kona ni moantaai n titirakina temanna bwa e na rinanon rongorongon Kiteon ao n tibwauaia ma te kiraati (taraa Motiaea 19:1–8; 20:15–22; 22:1–9; ao Aramwa 1:2–9). Ni boboto iaon te ukeuke aei, a kona kain te kiraati ni koroi ni karinani tabeua katein Kiteon aika a kaunganano. Te katooto, ngke e ongo Kiteon ana reirei Neooa aika a kewe, Kiteon e kaitara Neooa “ma ana taeka te Atua” (te kibu 9). N oin aia kamatebwai, a na kaman tia kain te kiraati ni kunei booki aika tabu ake aki kakoauai ana reirei Neooa aika a kuneaki n Aramwa 1:3–6. Kaoiia bwa a na tibwauai kiibu aika a kunei. Iai naba booki aika tabu aika a kaotaki inanon “Bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua.” Ti na kanga n riki n aron Kiteon ni kamanoa te koaua?
-
Ana reirei Neooa aika a kewe, aika a kabwarabwaraaki n Aramwa 1:3–6, a kona ni buokiira ni kinai anainano ake e kabonganai Tatan ni mwamwanaira. Te katooto, e aki toki ni karabai ana kewe inanon te koaua. Iangoia, ni kaoiia kain te kiraati ni ukoukora Aramwa 1:3–4 ao kinai keewe ake e taekin Tatan ao koaua aika e kabonganai ni karaoi bwa a na tangiraki. Tera tabeua keewe aika a renganaki ma koaua aika anai nanoia aomata n te bong aei? Ti na kanga ni kona ni buokiia ara utu ao aika ti tangiriia n ataa te kaokoro imarenan te koaua ao te kairua?
-
A kona kain te kiraati n anene ke ni wareka te anene iaon te nanorinano, n aron “Be Thou Humble” (Anene, nambwa. 130), ao ni maroroakinna bwa e kanga rongorongona ni kaokoro ma ana rongorongo Neooa n Aramwa 1:2–9. A kona naba ni kabotaua te bwai ae reirei Neooa ibukiia taan reirei n te euangkerio ma are e reirei ao ni kabwarabwaraaki iroun Aramwa ao mataniwin te Ekaretia ake tabeman (taraa Aramwa 1:26; 4:15–20). Tera te bwai ae kaungaa Neooa? E kanga ni kaokoro ma are iroun Aramwa? Kaungaia kain te kiraati bwa a na iangoa ungan nanoia ni kan ibuobuoki n te Ekaretia. Tera te bwai ae taekinna Aramwa 1:26 ibukin tabera ngaira taan reireinaki?
E kona te kainikatonga ni “kabwakaira n [ara] kekeiaki.”
-
Maroroakinan Aramwa 1 ao Aramwa 4 e kona ni buokiia kain te kiraati n ataia bwa e kanga te kainikatonga n rotiia Aomata n tatabemaniia ao te Ekaretia. Ko kona n tibwaua te kiraati inanon uoua te kurubu ao tuanga teuana te kurubu bwa e na kamatebwaia aron te Ekaretia n aron are e kabwarabwaraaki n Aramwa 1:19–30, ao te kurubu are teuana e reiakina aron te Ekaretia tabeua te ririki imwina, are e kabwarabwaraaki n Aramwa 4:6–15. Tuangiia kurubu aika uoua aikai bwa a na tibwauaia bwa aekara aron te Ekaretia ao kaina ni kaineti ma kiibu ake a wareki. A na bae ni botaki ni bairea te kawai ae kakauiango ni karaoa aei—te katooto, a kona ni korea te tamnei ke a katauraoa te kaotioti ae uarereke. Imwin aia tibwatibwa kain te kurubu irouia n tatabemaniia, tuangiia bwa a na maroroakina te bwai ae a reiakinna iaon mwin te kainikatonga iaon te Ekaretia ao kaina ao kakabwaia n te nanorinano. Tera reirei man rongorongo aikai aika a tei ibukira n te bong aei?
Ana “taeka te Atua” ao “te kakouaua ae itiaki” a kona ni bitii naano.
-
A mwaiti aomata aika a kona ni kairekerekea nakon maiuia te bwai ae namakinna Aramwa ngke e “nang nanokawaki” (Aramwa 4:15) iaon te buakaka ao te karawawataaki irouia ana aomata. Tao a kona kain te kiraati n iangoa temanna ae tangiraki ae a raraoma ibukina ao n iangoa te aomata anne ngkana a wareka Aramwa 4:12–20. Imwin aia wareware kain te kiraati, ko kona n titiraki titiraki n aron aikai ni kawaekoa maroroakinan kiibu: Tera ae uota te kimwareiei nakoia aomata n aia tai ni kaangaanga? Tera nanon te mwakoro n taeka ae “tamnein te Uea e aki bwaka mai irouna” nakoim? (Aramwa 4:15). Tera anganano aika e karaoi Aramwa ni buokiia ana aomata, ao tera karea aika ti tuangaki n tabetai bwa ti na karaoi? Tera katooto aika ti a tia n noori ni mwaakan te “koaua ae itiaki”? (Aramwa 4:19). Ti na kanga n tibwauai ara koaua n akea te anga reirei ke ni ka kautitiraki? Ko na anganiia kain te kiraati te tai bwa a na korea rongorongon aia koaua nakoia aika a tangiriia.
-
Tao a na kabwaia kain te kiraati man maroroakinan nanon te “koaua ae itiaki”. Te witeo ibukin “Apostle Testimony Montage” (ChurchofJesusChrist.org) iai katooto iai aika moan te tikiraoi. A kanga koaua aikai, ke tabeua ake ti a tia n ongo, “ni kakiriwei [nanora] ni kauringakin [ara] mwakuri”? (Aramwa 4:19). A kanga koaua aikai ni buokiira n tokanikai iaon te kainikatonga ao te itabarara?
Kaungaa te Kamatebwai n te Mweenga
Ko kona ni kabwarabwaraa nakoia kain te kiraati bwa n Aramwa 5–7 a na wareka “ana koaua ae itiaki” Aramwa ao n tarai mwina iaoia aomata (taraa Aramwa 4:19).
Bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua
“Karaoa am kakairi bwa e na namakinaki.”
E aki maan imwin wetean Titita Belle S. Spafford bwa te Beretitenti ni Kabuta n te Bootaki n Aine n 1945, a kaoaki mataniwiin Bootaki n Aine bwa a na ira ana bowi te kauntira n aine ae kinaaki n te aba. A tia mataniwiin te Bootaki n Aine n riki bwa kain te kauntira aei inanon ririki aika a mwaiti, ma a namakinna ae a tia ni bwainikirinaki iroun te kauntira. Imwin ana marooro ma ana kauntira, Titita Spafford e bubuti nakon Beretitenti George Albert Smith, ana Beretitenti te Ekaretia, bwa e riai te Bootaki n Aine ni katokaki man kainakin te kauntira.
Ngke a maroroakina te bubuti aei, e taku Titita Spafford, “Ko ataia, Beretitenti Smith, akea te kabwaia ae ti karekea man te Kauntira.”
Imwina e tuangaki:
“E taraai te Beretitenti ma te miimi. E taku, ‘Titita Spafford, ko iango n tainako ni kaineti ma te bwai ae ko karekea? N am iango e aki raoiroi n iango ni kaineti ma te bwai ae ko na anga? I kakoaua,’ e reitianako, ‘bwa iai te bwai ae a na anga ainen te Moomon nakoia ainen te aonaaba, ao anne are a na reirei naba mairouia. Irarikin are ko na katoka kainakin te aro, N na bubuti bwa ko na karekeia tabeman kain am baba n tararua aika a konabwai ao n okirikaaki nakon te bowi aei.’
“Imwina e taekinna ni katuruturua, ‘“Taraia bwa e namakinaki korakorami” (Belle S. Spafford, A Woman’s Reach [1974], 96–97).
Titita Spafford e ongotaeka nakon te taeka n reirei aei. E beku ibukin ririki aika a mwaiti n te kauntira ao n okina e rineaki bwa temanna ana mataniwi.
Booki aika Tabu aika aki kakoauai ana reirei aika a kewe Neooa.
Kanakoraoan Ara Anga reirei
Kakoaua bwa ko anga reirei iaon te reirei ae koaua. “Teimatoa n titirakiniko, ‘E na kanga te bwai ae I anga reirei iaona n ibuobuoki nakoia kain au kiraati ni karikirakea te onimaki iroun Kristo, te rairannano, karaoan ao kawakinan berita aika tabu ma te Atua, ao ni karekea te Tamnei ae Raoiroi?’” (Reirei n ana Kawai te Tia Kamaiu, 20).