Aokati 17-23

Ereman 1-6

“Te Bwa are Ara Tia Kabomwi”

Ko koaua bwa ko kinaia kaain am kiraati? Kataia bwa ko na kina raoi temanna kaain am kiraati n te wiiki koraki. Ni karaoan aei, ko kona n ata raoi kainnanoia n am iango n am tai ni katauraoi n anga reirei.

Korei Am Namakin

Kaungaa te Tibwatibwa

Iangoia ni kaoiia kaain te kiraati bwa a na roko nakon te kiraati n tauraoi n tibwaua te bwai are a na kabongana ni kaota nanon te reirei are a reiakina inanon mwakoro aikai. Baikara tabeua kawai aika ti kona n reiakinii reirei aikai nakoia tabeman?

Reirei te Reirei

Ereman 1-6

Te kainikatonga e karaureira mai iroun te Tamnei ao korakoran te Uea.

• Te Kabwarabwara n te wiiki aei inanon Nakomai, Iriirai—Ibukiia Aomata n Tatabemaniia ao Utu e kabwarabwara “okiokin waakin te kainikatonga” are e karawawataia Nibwaite. Tao e na kona temanna kaain te kiraati ni katea tamnein okiokin te waaki aio iaon te burakibooti. A konaa ngkanne kaain te kiraati ni kakaei kiibu n Ereman 1–6 are a namakina bwa e kamataatai taian kakaokoro ni mwakoron okiokin te waaki ao ni korei irarikin are e bon kaeineti nakon te tanmei. (Ngkana a tangira buokaia kaain te kiraati, ko konaa ni kaotia bwa a na taraia n Ereman 3:24–36; 4:11–26.) Ti kangaa n tai tabetai ae ti katotongiia Nibwaite? Ti na kangaa n totokoi aroia n tangira riki te kainikatonga? Ko kona naba n tibwauai tabeua man “Mwakoro 18: Tarataraiko man te Kainikatonga” (Aia Reirei Beretitenti n te Ekaretia: Ezra Taft Benson [2014], 229–40).

  

  “Okiokin waakin te kainikatonga.”

• Ko na bae ni kaoa kaain te kirati ni wareka Ereman 4:13 ao 24–26 ao kakaea te anene n taromauri are e reirei iaon arora ni katan iroun te Atua, n aron “I Kainanoiko Ngai” (Anene n Taromauri, nambwa. 13). E aera te kainikatonga e karaurenakoira ma te Atua? Ti na kangaa ni kinaa arora ni katan iaon te Atua? Kaain te kiraati a konaa n tibwauaia bwa a kangaa ni kakorakoraaki n Tamnein te Uea ao mwaakana ibukin aia nanorinano.

• A kabwarabwaraaki kaain te Ekaretia n Ereman 3:33–34 bwa a bwainikiriniia raoia ake kaain naba te Ekaretia. Ibukin aia kamoamoa, a karawawataia ake aki kaubwai ao ni karaoi aekakin nako te bure (taraa Ereman 4:11–13). Iangoia ni ikotaki ni wareka Ereman 3:33–34 ao 4:11–13 ao tuangiia kaain te kiraati bwa a na maroroakina te kawai are ti konaa ni kaota te akoi ae korakora ao te karinerine nakoia tabeman, ni ikotaki ma raora n te Ekaretia ake kanga a kaokoro ma ngaira. Ko konaa ni kaoiia kaain te kiraati bwa a na iangoa temanna ae a ataia are e rawaawata ibukin aia mwakuri ae aki raoiroi tabeman ao ni iangoia bwa a na kangaa ni kakorakora ao ni kaungaa te aomata anne.

Ereman 3:33–35

Te katabuaki e roko man anganakon nanora nakon te Atua.

• Ereman 3:33–35 e na rangi ni karaunano nakoia ake n am kiraati are a tia n rinanon te “bwainikirinaki … [ke] te karawawataki ae korakora” (kibu 34). Ko kona ni kaoiia kaain te kiraati bwa a na ukeuke ni kiibu aikai ni kakaea te taeka n reirei are a na angan temanna are e bwainikirinaki. Ke tao kaain te kiraati a na tibwauaia bwa a kangaa ni kunea te “kimwareirei ma te raunnano” n taai ni karawawataaki ni karaoakin bwaai ake a kabwarabaraaki n kibu 35.

• Iangoia ni kaoa te kiraati ni kamatebwaia Ereman 3:33–35 ao te rongorongo ao bwaai ake a kaeineti ibukin te riki ni katabuaki inanon “bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua.” Tera ae ti reireinaki ni kiibu ao marooro ibukin katabuakira? E na kangaa te aki mamatam ao te tataro n uota te kakabwaia are e kabwarabwaraki n Ereman 3:35? Ti na kangaa n anga nanora nakon te Atua? (taraa Ereman 3:35). E na kangaa aio ni buokiira bwa ti na katabuaki? Ko kona naba ni katauraoa ao n tibwaua te beebwa ma te rongorongo ke bwaai ake a taekinaki iai man “bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua” ni koreaki iaona ao kaoiia kaain te kiraati n rinea teuana are a na kamatebwaia. Imwiina a konaa n tibwauaia imarenaia te bwai are a reiakinna ibukin te katabuaki.

Ereman 5:12

Ngkana ti karika Iesu Kristo bwa aara, ti aki konaa ni bwaka.

• Tatan e kanakoa “te angi buaka mai irouna ae korakora” inanon maiura. A rawata aomata n am kiraati ae a tia n rinanon aei, ao a rawata riki aika a na roko rimwi. Tera ae ko kona ni karaoia ni buokiia kaain am kiraati ni katauraoia nakon angi buaka aikai man katean maiuia iaon Iesu Kristo?

  Tao ko na moana te marooro ni kaota tamnein te tembora ke kateitei tabeua ao ni katitaboa maiura ma te kateitei. Tera ana rinerine te tia kateitei ae e na karaoia? Tera ara rinerine ae ti karaoia ae iai mwina nakon katean maiura? Ngkane kam kona ni bane ni wareka Ereman 5:12 ao marooro bwa tera ae e nanonaki ni katean maiura iaon Iesu Kristo. E na kangaa ngkana ti karikia Ngaia bwa aara ni kaira ara rinerine tabeua ake ti karaoi ngkai ti katea maiura?

  A konaa kaain te kiraati n tibwauaia bwa e kangaa karikan te Tia Kamaiu bwa aaia n tia ni buokiia n totokoi angi buakan te maiu. Anganiia kaain te kiraati te tai bwa a na iangoa aekan maiuia are a katei ao a na kangaa ni kakoauaa bwa a bon nene ni matoa iaon Kristo. Te rongorongo iaon te Salt Lake Tembora are inanon “Bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua” a kona ni ibuobuoki n tain te marooro.

Ereman 5:14–50

E kakorakoraaki ara onimaki ibukin “korakoran te bwai ni kakoaua [ae ti a tia] ni karekea.”

• Teuana te kakabwaia n te ikotaki n te Reirei n Tabati bon reken te tai ni kakorakora ana koaua temanna—n aron are a karaoia Reimwanaite n Ereman 5:50. Tao ko na konaa n uaia ni wareka Ereman 5:50 ao n tuangiia kaain te kiraati n kinai “bwaai ake a tia [Reimwanaite] n ongo ao n noori” n kiibu 20–49. A konaa ngkanne kaain te kiraati n tibwauaia i marenaia tabeua tataneiai mai iroun te tamnei are e a tia n kamatoa nakoia koauan te euangkerio—e ngae ngke a tuai n noora te anera ke te boua te ai. Tera te koaua are e kamatoa nanoia ae a tia n nooria n ana euangkerio Iesu Kristo are e kaokaki?

Kaungaa te Kamatebwai n te Mweenga

Ereman 7–12 e kabwarabwara bwa e kangaa Nibwaai ni karekea te onimakinaki mai iroun te Uea are e a anganaki te mwaaka ae korakora. Ko konaa n taekinna nakoia kaain am kiraati bwa man warekan taian mwakoro aikai, a konaa n reiakinna bwa a na kangaa ni karekea ana onimaki te Uea inanon maiuia ae e korakora.

Bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua

Te Riki ni Katabuaki Rinanon Iesu Kristo.

• Te katabuaki bon “te waaki ibukin te inaomata man te bure, te kororaoi, te itiaki, ao n tabu rinanon Ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo” (Bwai ni Kairi nakon Koroboki aika Tabu, “Katabuan,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

• “N te tai are ti rairi nanora ni koaua, E na kanakoi rawawatara Kristo man ara bure. Ti kona n ataia ibon iroura bwa a kabwaraaki ara bure ao ni kaitiakaki. E kaota aio Te Tamnei ae Raoiroi nakoira; Bon Ngaia te tia Kaitiaki. Akea riki te koaua n te kabwarabure ae e rangi ni korakora” (Dieter F. Uchtdorf, “Point of Safe Return,” Ensign ke Riaona, Meei 2007, 101).

• “Te katabuaki rinanon raran Kristo bon te riki ni itiaki, kororaoi, ao n tabu. Ngkana te karaoiroaki e kanakoa te rekenikai man bure ake rimoa, ngkanne te katabuaki e kanakoa te memea ke korakoran te bure” (D. Todd Christofferson, “Justification and Sanctification,” Ensign, Tuun 2001, 22).

• “Ngkana te iango, te nano, ao ana namakin te aomata a bane n antaeka ni koaua nakon te Atua ao ana kairiiri, te aomata anne e katabuaki” (Brigham Young, “Kabwarabwara,” Deseret News, Tebetembwa. 7, 1854, 1).

• Ti katabuaki man mwakan te Tamnei ae Raoiroi ibukin Ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo (taraa Ebera 13:12; Aramwa 13:10–12; 3 Nibwaai 27:19–20; Moronaai 10:32–33; RB 76:40–42).

• E ngae ngke ti a tia ni katabuaki, e bon konaa naba n ae ti bwaka man ana akoi te Atua (taraa RB 20:30–34).

Aan te kateitei ni koaua.

N tain katean te Salt Lake Tembora, a kuneaki tabwena aika a bubura inanon aan te kabwaro n atibu. E ngae ngke e a tia n anaa te tai ae kaniia ruaiua te ririki karaoan te mwakuri n te kateitei, e tua Beretitenti Brigham Young bwa e na kanakoaki te kabwaro n atibu ake a uruaki n oneaki mwiia n atibu ake a matoatoa. E nakon nimaua te ririki manga kanakoan te kabwaro n atibu ake a uruaki ao manga kabwaroana nakon tiana mai ieta. “I tangiria bwa e na kateaki te tembora anne” e taku Beretitenti Young, “n te aro are e na konaa n tei inanon 100 te ririki” (“Ana Taetae” Desert News, Okitobwa 14 1863, 97).

Kanakoraoan Ara Anga reirei

Kaota am kakoaua iroun Iesu Kristo. Tao e aki namakinna Aminatabu ae e tau n reiakiniia Reimwanaite bwa a na rairi nanoia ao n onimaki iroun Kristo (taraa Ereman 5:35–41). Ma e tibwaa te bwai are e ataia, ao ana koaua e rotiia aika mwaiti. Tera ae ko reiakinna man ana katooto?