Te korobanna ni kamataata iaon Nibwaai n te taua n te onaroka iroun Jerry Thompson

Aokati 24-30

Ereman 7-12

“Uringa te Uea ae Atuaia”

Nibwaai e kaungaiia ana aomata n uringa te Uea ae Atuaia. Ko konaa ni karaoa ae ti tearona ma aei nakoia ake ko reireiniia. Ngkai ko wareka Ereman 7-12, korei am namakin bwa ko kangaa ni buokiia kaain am kiraati n uringa te Uea ae Atuaia.

Korei Am Namakin

Kaungaa te Tibwatibwa

Kaoiia kaain te kiraati ni korei iaon te burakibooti tabeua reirein te euangkerio ake a kunei n Ereman 7–12, ni ikotaki ma kiibu tabeua are a kuneaki iai reirei aikai. Ngkanne ko kona n rineia ma kaain te kiraati bwa angaa reirei ao kiibu ake kam na maroroakin.

Reirei te Reirei

Ereman 7-11

Burabeti a kaota nanon te Atua nakoia aomata.

• Ni buokiia kaain te kiraati n reiakina Ereman 7–11 ibukin aia beku ao tabeia burabeti, ko kona ni moanna ni bane ni wareka te moan kabwarabwara iaoia “Burabeti” inanon Bwai ni Kairi nakon Koroboki aika Tabu (scriptures.ChurchofJesusChrist.org). A kona kaain te kiraati ni karini taeka ke iango aikai nakon te rinan are a mwakoro iaon te burakibooti. Ko kona ngkanne n titirakiniia kaain te kiraati bwa a na rinanoi n tatabemaniia teuana te mwakoro man Ereman 7–11. Tuangiia bwa a na kakaea bwa e kangaa Nibwaai ni kakoroa nanon te waaki n are e koreaki iaon te burakibooti. A kangaa ara burabeti ao abotoro aika a maiu ni kakoroi nanon waaki aikai? Ti na kangaa ni kamatoaia n aia mwakuri?

• E aera n tabetai burabeti a taetae ni matoatoa n aron Nibwaai? Iangoia, ni kaoiia kaain te kiraati ni wareka Ereman 7:11–29, ni kakaea te kauring are e anga Nibwaai ao bukina bwa e aera ngkai e rang ni matoatoa nakoia. Tera kauring n taetae ni burabeti are e angan nanora te nano ni kan rairannano ao n nakomai nakon te Uea? Inanon “Bwaai ni Ibuobuoki Riki Tabeua” ko konaa ni kunei kabotau are e kabonganai Unimwaane Neil L. Andersen ni buokiira n ataa te kaangaanga n aki mutiakinan te kauring n taetae ni burabeti.

Ereman 9:1–20; 10:1, 11–15

Te onimaki e na riai ni kateaki iaon ae e riaon riki te kanikinaa ao te kakai.

• Teuana te kawai ni maroroakinii kiibu aikai bon kamaenakoia kaain te kiraati inanon uoua te kurubu ao kaoiia kurubu n tatabemaniia ni wareka Ereman 9:1–20 iangoia n aia iango bwa aongkoa a riki bwa tao mwaane ake niiman ke te mataniwi n tia moti. Tao tera aia namakin aomata aikai? Tera ae e kairiia tatabekurubu aiki ni kaeka n aanga aika kakaokoro nakon te taeka ni burabeti ae kamimi aei? Ti na kangaa n taraia raoi bwa te kakai e karika ara koaua ma bon tiaki ti ngaia aan reken te koaua mai iai? Ti na kangaa n ataia bwa aia taeka burabeti a bon koaua n ara tai?

Ereman 10:1–12

Te Uea e anga te korakora nakoia te koraki ake a ukora Nanona ao ni kawakin Ana tua.

• Te rongorongo ni kakabwaiakin Nibwaai iroun te Uea n Ereman 10 e konaa n anganiia te unga n nano nakoia kaain am kiraati bwa a na kabanea nanoia ni uokora ao ni karaoa nanon te Uea. A konaa kaain te kiraati ni wareki kiibu 1–12, ni kakaea bwa tera ae karaoia Nibwaai ni karekea onimakinana iroun te Uea ao e kangaa te Uea ni kakabwaia. A konaa ngkanne ni tibwai tabeua katooto ibukiia aomata ake a ukoukora ao ni ni karaoa ana kantaninga te Uea “n aki kua” (Ereman 10:4), tao man koroboki aika tabu ke man oin maiuia. E kangaa te Uea ni kakabwaiaia aomata aikai ma te mwaka ni “kabwakaia inano” (Ereman 10:9) katotongan maunga inanon maiuiia? Anganiia kaain te kiraati aia tai ni iangoi kawai are a na konaa ni ukora ana kantaninga te Uea ao ni kawakin Ana tua.

Ereman 12

E tangiriira te Uea bwa ti na uringnga.

• A mwaiti man am kiraati ae a tia ni karaoa te berita bwa a na ururinga Iesu Kristo n tainako. Tao a na konaa ni tibwauaia imarenaia tabeua bwaai ake a buokiia “n aki toki n uringnga” (Moronaai 4:3; RB 20:77), bon inanon taai ni kaubwai ao taai ni kaangaanga. Imwiina a konaa kaain te kiraati ni kakaea n Ereman 12 ibukina ngkai aomata aki toki ni maninga te Uea. Ti na kangaa n tokanikai iaon naano ni kan karaoi waaki ake a kabwarabwaraaki ni mwakoro aikai? E kangaa te kaangaanga ni buokiira n uringa te Atua? (taraa Ereman 11: 4 -7).

• Ni kaota aron te kekeiaki are e kainnanoaki n uringi bwaai, ko konaa ni anganiia kaain te kiraati tabeua te miniti bwa a na taraia ao ni kamatebwaia Ereman 12. Ngkanne ko konaa ni titirakiniia iaon te mwakoro anne n noria bwa tera ae a uringnga. Tao a na konaa ni tibwaua te bwai are a karaoia n uringii rongorongo ibukin taekan te ukeuke. E kangaa aei n titebo ma te kekeiaki are e kainnanoaki n “uringa te Uea”? (Ereman 12:5). E kangaa ni kaokoro? Kaoiia kaain te kiraati ni kakaea te kibu ke kiibu n taeka man Ereman 12 are a na konaa ni kaotia ni mweengaia ke ni kamatenanoa ni kauringiia n uringa raoiroin ao mwakan te Atua.

Kaungaa te Kamatebwai n te Mweenga

Ni kaungaia kaain te kiraati ni wareka Ereman 13–16, ko konaa ni kabwarabwara bwa Tamuera te Reimwanaite e taetae ni burabetiia te bwai ae na riki are e irekereke ma bungiakin ao Taurakin te Tia Kamaiu e konaa ni kabotauaki ma bwaai aika a riki n ara tai imwaain Kauaokin te Tia Kamaiu.

Bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua

Ongo n aia kairiiri burabeti.

Unimwaane Neil L. Andersen e tibwaua te bwai ae e rinanona:

“Te koraki ake a rineia ni beku ibukin te Uea a aki toki ni kakauongo raoi ao bon ti nakon te Burabeti. …

“… Kariaia bwa N na kaotia n teuana te taneiai. A maeka ara utu n ririki aika mwaiti i Florida. Ibukina bwa Florida e rangi ni korakora te tano iaona, angiin uteute ikekei a unikaki n aroka aika a rababa baaia ae ti aranna bwa Saint Augustine. Ao ana kairiribai te uteute anne ae e rangi korakora bon te man ae uarereke, ni buraun ae arana te mole cricket.

“N te bwakantaai teuana angke I tabe n teitei ma kaain rarikiu n te kawai ni waerake nakon au mataroa, e noora te man ae uarereke ae e kaea au tabo n nakonako. ‘E raoiroi ae ko tibureeina am uteute ma te tibureei n tiriman,’ e kauringai. ‘E a kaoti te mole cricket.’ I a tia ni tibureina au uteute ma te tibureei n tiriman tabeua te wiiki n nako, ao kangaa I aki iangoia ke n namakinna ae iai riki au tai ke au mwane ni manga karaoia riki.

“Ngke e ota n te ingabong are imwiina, I tuoa raoi au uteute. E rangi ni maeu ao n tokatoka kirinna. I taraa aon te uteute n taraia ngkana I konaa n nooria maan aika a uarereke. I bon aki noora temanna. I uringa ae I iango, “Eng, tao te man are e uarereke ae te mole cricket e tii riaon au uteute ni kawara ana uteute kaain rarikiu.’ …

“Ma, te karaki, iai motina ae e kananokawaki. I otinako n au mataroa teuana te ingabong, tao 10 te bong imwiin au marooro ma kaain rarikiu. Te kubanako, bwa kangaa tao e riki inanon tebongina, e a onrake au uteute i moan au auti ni baika a kiriburaun. I kawaekoaai nakon titoan te onaroka, I kabooa te bwai n tiriman, ao I a tibureeinna n te tai naba arei, ma e a bon rangi n oimwi. E a mate uteuten moan au auti, ao ni manga kaokia nakon arona are mai imwaina e na tangira te beera n uteute ae boou, te aoa ni mwakuri ae mwaiti, ao te kabane mwane ae korakora.

“Ana kauring kaain rarikiu e bon kakawaki nakon maiun raoin au uteute. E noori bwaai ake I aki konaa n noori. E ata te bwai ae I aki ataia. E ataia bwa te mole cricket e mamaeka i antano ao a tii mwamwakuri n te bong, are e karika au tutuo n te ngaina n akea manenana. E ataia bwa mole cricket a aki kana baan te aroka ma a karekei kanaia man te wakaa. E ataia bwa maan aika teuana te inti abakiia aikai a konaa ni kanii wakaa aika mwaiti I mwain are I a konaa n noora ana urubwai mai ieta. I bon karekea boon mwiin au kan ataibwai i bon irou. …

“… E rawata taian mole crickets n tamnei aika a keniken iaan katanara ao a buakana ara wakaa ae maraurau. Angiia maan aika buakaka a rangi n uarereke, n taai tabetai aki konaa n nooraki. …

“Ti na aki ira te kawai are I kaotia ni kaitaraia maan aika mole crickets mai Florida. Ti riai n aki katinanikui taian kauring. Ti riai n aki karekea iroura te kan ataibwai. Ti riai n taainako ni kakauongo ao n reiakin n aki toki inanon te nanorinano ao te onimaki, te waekoa n rairannano ngkana e na riai” (“Prophets and Spiritual Mole Crickets,” Ensign Nobembwa. 1999, 16–18).

Kanakoraoan Ara Anga reirei

Kaota te tangiria. “E bon nakon te bwai ae ko rinanona, kaotan te tangira nakoia ake ko reireiniia tao e nanonaki n ae ko anga am kaunganano, ko tabe ibukin aroia, kakauongo raoi nakoia, ko kairekerekeia inanon am reirei, karaoi mwakuri ni ibuobuoki nakoia, ke n ti kamauriia ma nanom ngkana ko kaitibo ma ngaiia” (Reirei n Ana Kawai te Tia Kamaiu, 6).