Fegaiga Fou 2023
24–30 Aperila. Ioane 7–10: “O Au o le Leoleo Mamoe Lelei”


“24–30 Aperila. Ioane 7–10: ‘O Au o le Leoleo Mamoe Lelei’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2023 (2022)

“24–30 Aperila. Ioane 7–10,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Aoga Sa: 2023

Ata
Iesu ma le fafine ua pau i luga o le eleele

Ou Te Le Faasala foi ia te Oe, saunia e Eva Koleva Timothy

24–30 Aperila

Ioane 7–10

“O Au o le Leoleo Mamoe Lelei”

O le a maua e oe ma tagata o lau vasega ni malamalamaaga a o faitauina le Ioane 7–10 i le vaiaso lenei. Manatua o manatu o i lenei otootoga e tatau ona faaopoopo nai lo le suia ai o musumusuga tou te maua e ala i le suesueina o tusitusiga paia.

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Faamanatu i tagata o le vasega e uiga i le taua o le faia o o latou fale ma nofoaga autu o le aoaoina o le talalelei. Fai atu ia i latou e faasoa mai mea na aoao atu e le Agaga Paia ia i latou a o latou suesueina le Ioane 7–10 i le fale, taitoatasi pe faatasi ma o latou aiga.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Ioane 7–10

O Iesu Keriso o le Faaola o le lalolagi.

  • I le Ioane 7–10atoa, sa faia ai e le Faaola ni tautinoga e mafai ona fesoasoani i tagata o le vasega e malamalama atili ai i Lana misiona ma latalata atili atu ai ia te Ia. Mafaufau e valaaulia le vasega e faitau ia fuaitau nei o mau, ma faasoa mai po o a mea o aoao mai ai e uiga i le misiona paia a le Faaola. E faapefea ona faataunuu e Keriso nei matafaioi i o tatou olaga?

Ata
Iesu Keriso

Malamalama o le Lalolagi, saunia e Howard Lyon

Ioane 7:14–17

A o tatou ola ai i aoaoga a Iesu Keriso, o le a oo ina tatou iloa e moni.

  • I nisi o auala, o le mauaina o se molimau e pei lava o le aoaoina o se tomai—e manaomia uma ai le faataitai ma le poto masani. Ina ia faapupula lenei mea, e mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e i ai se tomai faapitoa, e pei o le ete po o le taina o se musika, e faamalamalama ai pe na faapefea ona latou atiina ae lo latou tomai. Aisea e le lava ai le faitau e uiga i le tomai pe matamata i se isi tagata o faatinoina? I le avea ai o se vasega, talanoa pe faapefea ona talitutusa le taumafaiga sa aofia ai i le aoaoina o se tomai ma le mamanu faaleagaga na faamatala mai e le Faaola i le Ioane 7:14–17. E faapefea ona eseese?

  • Atonu e mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai ni aafiaga na fesoasoani ai le ola i se upumoni o le talalelei latou te maua ai se molimau e uiga i ai. Tuu atu i le vasega se taimi e mafaufau ai i se mataupu faavae latou te mananao ia maua ai se molimau e malosi atu, ona fautuaina lea o i latou e faatutu ni sini patino e ola atoatoa atili ai i lena mataupu faavae.

Ioane 8:1–11

Ua faasafua mai le alofa mutimutivale o le Faaola ia i latou uma o e salamo.

  • Ia i latou o e manatu ua tausalaina ona o a latou agasala, e mafai ona avea le tala i le ofoina atu e le Faaola o le alofa mutimutivale ma le salamo i le fafine na molia atu i le mulilua, o se punavai o le faamalosiauga. Pe afai foi ua lagona e tagata o le vasega le tofotofoina e tausalaina isi ona o a latou agasala, e mafai ona avea le tala o se lapataiga. E mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e faitau le Ioane 8:1–11, ma vaavaai mo tali i fesili e pei o nei: O le a le mea o aoao mai e lenei tala e uiga i le alofa mutimutivale o le Faaola? E mafai faapefea e lo tatou mauaina o Lona alofa mutimutivale pe a tatou agasala ona fesoasoani pe a tatou lagona le faaosoosoina e faamasino atu i isi? (tagai Alema 29:9–10).

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e sue le taua patino i le Ioane 8:1–11, mafaufau e vavae le vasega i ni vaega se tolu—o le tasi e taulai i upu ma taga a le au Faresaio, o le isi e taulai i upu ma taga a le Faaola, a o le isi e taulai i upu ma taga a le fafine. E mafai ona latou faia lenei mea a o faitauina le tala pe a o matamataina foi le vitio “Go and Sin No More” (ChurchofJesusChrist.org). Valaaulia vaega taitasi e fai se lisi o upumoni faaleagaga ua latou aoao mai le faitauina o vaega taitasi o le tala.

  • O nisi taimi tatou te le iloa ia ala tatou te faamasino ai isi. O se gaoioiga lea e fesoasoani i tagata o le vasega e faatoilalo ai lea masani: Fai i le vasega e fesoasoani ia te oe e fai se lisi o auala tatou te faamasino ai tagata (o o latou foliga vaaia, o a latou amioga, o o latou talaaga, ma isi mea). Tuu atu i tagata o le vasega ni fasipepa ua oti i ni foliga o se ma’a, ma fai i ai e fiifili se ala o le faamasinoina o isi latou te lagona ua tausalaina ma tusi i luga o se ma’a pepa. O le a se mea ua tatou aoao mai upu a le Faaola i le au Faresaio i le Ioane 8:1–11? Valaaulia le vasega e tusi i le isi itu o a latou ma’a pepa se mea o le a faamanatu atu ai ia i latou e aua nei faamasino atu (atonu o se fasifuaitau mai le Ioane 8).

Ioane 8:18–19, 26–29

A oo ina tatou iloa Iesu Keriso, ua tatou iloa foi le Tama.

  • O a mea o aoao mai i upu a le Faaola i le Ioane 8:18–19, 26–29 e uiga i le sootaga i le va o Ia ma Lona Tama? A uma ona faitau ma talanoaina nei fuaiupu, e mafai e le vasega ona lisi i luga o le laupapa nisi o mea na faia e Iesu, fetalai i ai, pe na aoao mai. O le a se mea ua tatou aoao ai e uiga i le Atua mai nei mea?

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Ola agavaa mo le taitaiga a le Agaga. A e ola i le talalelei, ua e agavaa mo le mafutaga a le Agaga. A o e sailia Lana taitaiga, o le a avatu e le Agaga Paia ia te oe mafaufauga ma uunaiga e uiga i le ala e faafetaia’ia ai manaoga o i latou e te faiaoga ai. (Tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola,5.)

Lolomi