Fuakava Foʻoú 2023
10–16 Siulai. Ngāue 6–9: “Ko Ho Finangaló Ke U Fai ʻa e Hā?”


“10–16 Siulai. Ngāue 6–9: ʻKo Ho Finangaló Ke u Fai ʻa e Hā?ʼ” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻou 2023 (2022)

“10–16 Siulai. Ngāue 6–9,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2023

ʻĪmisi
tō ʻa Paula ki he kelekelé

Conversion on the Way to Damascus [Ului ʻi he Hala ki Tāmasikusí], tā fakatātaaʻi ʻe Michelangelo Merisi da Caravaggio

10–16 Siulai

Ngāue 6–9

“Ko Ho Finangaló Ke U Fai ʻa e Hā?”

Ako ʻa e Ngāue 6–9 pea lekooti hoʻo ngaahi ongó. ʻE tokoni ʻeni ke ke maʻu ha fakahā ki he founga ke tokoni ai ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ʻunu ʻo ofi ange kia Sīsū Kalaisi ʻi heʻenau ako ʻa e ngaahi vahe ko ʻení.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Hiki ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi hingoa e niʻihi ʻo e kakai ʻoku ʻasi ʻi he Ngāue 6–9, hangē ko Sitīveni, Saula, Filipe, Ananaia, Pita, mo Tāpaita pe Toakase. Fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kalasí ke vahevahe ha meʻa ne nau ako mei ha taha ʻo e kakai ko ʻení ʻi heʻenau ako ʻi he uike ní.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e akoʻí

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

Ngāue 7

ʻE iku hano fakafisingaʻi e Laumālie Māʻoniʻoní ke te fakafisingaʻi ai mo e Fakamoʻuí mo ʻEne kau tamaioʻeikí.

  • Te ke lava ʻo kamataʻi ha fealeaʻaki ki he aʻusia ʻa Sitīvení, ʻaki hano fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau toe vakaiʻi e ngaahi lea ʻa Sitīveni ʻi he Ngāue 7:37–53. Ko e hā ha ngaahi fakatokanga ʻo ʻene ngaahi leá kiate kitautolu he ʻahó ni? Te mou lava ʻo nofotaha ʻi he fakamatala ʻa Sitīveni ʻi he Ngāue 7:51. ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “fakafisinga ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní”? Koeʻuhí ke mahino lahi ange ʻa e ngaahi lea ko ʻení, ʻe lava ke aleaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha potufolofola ʻe taha pe toe lahi ange mei heni: 2 Nīfai 28:3–6; 33:1–2; Mōsaia 2:36–37; ʻAlamā 10:5–6; mo e ʻAlamā 34:37–38. Ko e hā ʻoku tau faʻa fakasītuʻaʻi ai he taimi ʻe niʻihi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní”? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tau ʻiloʻi lelei ange ai mo muimui ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

Ngāue 8:9–24

ʻOku fie maʻu ke “lelei [hotau] lotó ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”

  • Koeʻuhí ke ako fakakalasi ʻa e fakamatala kia Saimoné, te ke lava ʻo hiki ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi fehuʻi Ko hai ʻa Saimone? Ko e hā naʻá ne fie maʻú? mo e Naʻe feinga fēfē ke ne maʻu iá? Vahe ki he mēmipa takitaha ʻo e kalasí ke ne lau ʻa e Ngāue 8:9–24, ʻo kumi e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. Ko e hā ha ngaahi moʻoni naʻe teʻeki ai mahino kia Saimone? Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he aʻusia ʻa Saimoné? Te tau lava fēfē ke fakapapauʻi ʻoku “lelei [hotau] lotó ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá”? (verse 21).

  • ʻI he lolotonga ʻo ʻenau ako fakatāutahá, mahalo ʻoku ʻi ai ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai hanau ʻulungaanga lelei ʻoku ʻiloa naʻe maʻu ʻe Sitīveni mo Filipe ka naʻe ʻikai maʻu ʻe Saimone (vakai, fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí). Kapau ʻoku pehē, te ke ala fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau ʻiló. ʻE lava foki ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi sīpinga kehe mei he Ngāue 6–9 ʻo ha kakai naʻe tonu honau lotó ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, hangē ko Filipe mo e tangata mei ʻItiopeá (vakai, Ngāue 8:26–40), Saula (vakai, Ngāue 9:1–22), mo Tāpaita (vakai, Ngāue 9:36–39).

    ʻĪmisi
    Ko hono fokotuʻu ʻe Pita ʻa Tāpaita mei he maté

    Tabitha Arise [Tāpaita Tuʻu Hake], tā fakatātaaʻi ʻe Sandy Freckleton Gagon

Ngāue 8:26–39

ʻE tokoni e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau tataki ʻa e niʻihi kehé kia Sīsū Kalaisi.

  • Koeʻuhí ke tokoni ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e founga te nau lava ai ʻo tataki ha niʻihi kehe kia Sīsū Kalaisi (vakai, Ngāue 8:31), te ke ala fakaafeʻi ha ongo mēmipa ʻo e kalasí ke na tangutu fehāngaaki ʻo lau e pōtalanoa ʻa Filipe mo e tangata mei ʻItiōpeá ʻi he Ngāue 8:26–39. ʻE lava ke lau ʻe ha mēmipa fika tolu ʻo e kalasí ʻa e ngaahi konga ʻoku ʻikai kau ʻi he pōtalanoá. Ko e hā ʻoku tau ako mei he sīpinga ʻa Filipé fekauʻaki mo hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé?

  • Ke vakaiʻi e ngaahi sīpinga fakaonopooni ʻo e fakamatala ʻi he Ngāue 8:26–39, ʻe lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi aʻusia kuo nau maʻu ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí pe ko ʻenau kau ki he Siasí. Naʻe tokoni fēfē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolú? Naʻe hoko fēfē ha taha ko ha faifakahinohino kiate kinautolu? Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakalaulauloto pe ko hai te nau lava ʻo tataki ki he ongoongoleleí.

Ngāue 9

ʻI he taimi ʻoku tau tukulolo ai ki he finangalo ʻo e ʻEikí, te tau lava leva ʻo hoko ko ha meʻangāue ʻi Hono toʻukupú.

  • ʻE lava ke ʻilo ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi moʻoni mātuʻaki mahuʻinga fekauʻaki mo ʻenau uluí ʻaki haʻanau ako e aʻusia ʻa Saulá, kau ai mo e foʻi moʻoni ʻe lava ke fakatomala ʻa e tokotaha kotoa mo liliu kapau ʻoku nau loto ki ai. Te ke ala kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakafehoanaki e aʻusia ʻa Saulá mo e ngaahi aʻusia ʻa ʻAlamaá (vakai, Mōsaia 17:1–4; 18; 26:15–21) pea mo e Kau ʻAnitai Nīfai Līhaí (vakai, ʻAlamá 24:7–12). Ko e hā naʻe fai ʻe he ʻEikí ke tokoniʻi e kakaí ni ke nau uluí? Naʻa nau fakahaaʻi fēfē ʻenau loto ke liliú? Ko e hā ha ngaahi pōpoaki ʻoku tau maʻu maʻatautolu mei he ngaahi fakamatala ko ʻení?

  • Ke kamataʻi ha fealeaʻaki ki he aʻusia ʻa Saulá, te ke ala fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau mēmipa ʻo e kalasí ke omi mateuteu ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau ako mei he ngaahi konga takitaha ʻi he pōpoaki ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa “Ko e Tatali ʻi he Hala ki Tāmasikusí”( Liahona, Mē 2011, 70–77). ʻOku founga fēfē ʻa ʻetau faʻa tatali ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi hotau hala ki Tāmasikusí? Fakatatau kia Palesiteni ʻUkitofa, ko e hā ʻe lava ʻo tokoni mai ke tau ongoʻi lelei ange ʻa e leʻo ʻo e ʻOtuá?   Mahalo naʻa lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻenau ngaahi aʻusia ʻi he fekumi mo muimui ki he finangalo ʻo e ʻOtuá.

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi. ʻI hoʻo hoko ko ha faiakó, te ke lava ʻo tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke langaki ʻenau tui ki he Fakamoʻuí, hangē ko ia naʻe fai ʻe Filipe ki he tangata ʻItiōpeá ʻaki ʻene akoʻi ia mei he tohi ʻĪsaiá (vakai, Ngāue 8:26–37). Ke fai ʻeni, kuo pau ke ʻi ai haʻo ngaahi aʻusia ʻokú ne langaki hoʻo tui ki he ngaahi folofolá. ʻE lava ke hoko e fakamoʻoni ʻokú ke faí ko ha ivi mālohi ʻi hono tokoniʻi e kau mēmipa e kalasí ke fakamālohia ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí.

Paaki