Fegaiga Fou 2023
25 Setema–1 Oketopa. Kalatia: “Savavali i la le Agaga”


“25 Setema–1 Oketopa. Kalatia: ‘Savavali i la le Agaga’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2023 (2021)

“25 Setema–1 Oketopa. Kalatia,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Aoga Sa: 2023

Ata
O Keriso o loo faaali atu ia Paulo i le falepuipui

Sa asiasi atu le Faaola toetu ia Paulo i le falepuipui (tagai Galuega 23:11). E mafai e Iesu Keriso ona faasaoloto i tatou mai le “amo o le pologa” (Kalatia 5:1).

25 Setema–1 Oketopa.

Kalatia

“Savavali i la le Agaga”

A o e faitau ma le agaga tatalo ma mafaufau loloto i le Kalatia, o le a aoao oe e le Alii i mea e manaomia ona e faasoa atu i lau vasega. O le tusifaamaumauina o ou lagona uunai e faaalia ai le loto faafetai i le Atua mo Lana fesoasoani.

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

O le suesueina o tusitusiga paia e masani ona taitai atu ai i talanoaga anoa o le talalelei faatasi ma aiga po o uo. Pe na tupu lenei mea i tagata o lau vasega i lenei vaiaso? Valaaulia i latou e faasoa mai o latou aafiaga.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Kalatia 1:6–7; 3:1–5; 4:8–21; 5:1, 13–14

Ua ofoina mai e le talalelei a Iesu Keriso le saolotoga.

  • E faigofie atu le suesueina o soo se tusi o tusitusiga paia pe a tatou iloa le pogai sa tusia ai. Ona o le mafuaaga lenei, atonu e lelei ai le amata o lau talanoaga e uiga i le Kalatia i se fesili e pei o le “O le a sou manatu, o le a le faamoemoega o Paulo na tusia ai lenei tusi?” po o le “O le a le faafitauli sa taumafai Paulo e fofo?” Valaaulia tagata o le vasega e vaavaai mo ni faamatalaga taufaaataata i le Kalatia 1:6–7; 3:1–5; 4:8–21. E faapefea ona faatatau le savali a Paulo ia i tatou i nei aso?

  • Sa manatu nisi o le Au Paia i Kalatia e tatau ona faaauau pea ona latou ola i le tulafono a Mose. Ia Paulo, o lenei mea sa pei o le ola ma se “amo o le pologa” e faatusatusa atu i le “saolotoga” lea ua ofoina mai ia i tatou e Iesu Keriso (Kalatia 5:1). Ina ia fesoasoani i tagata o lau vasega e suesue aoaoga a Paulo e uiga i le saolotoga ma le pologa, e mafai ona e fai atu ia i latou e tau mai ni uiga faaalia ma ni amioga e tapulaa ai lo tatou tuputupu ae ma le alualu i luma faaleagaga (e pei o tu ma aga faaleaganuu, mausa le lelei, talitonuga sese, po o le taulai atu i faatinoga i fafo nai lo o le liua o le loto i [totonu]). E tusa ai ma le Kalatia 5:1, 13–14, e faapefea ona tatou maua le saolotoga mai nei uiga ma amioga? Ua faapefea ona tatou maua le saolotoga e ala mai ia Iesu Keriso? E mafai faapefea ona tatou tali atu i se tasi o manatu o le ola ai i le talalelei e faatapulaa ai le saolotoga patino?

Kalatia 5:16–26

A o tatou “savavali i la le Agaga,” o le a tatou maua le “fua o le Agaga.”

  • E tauivi le toatele o tagata ia iloa le faatosinaga a le Agaga. E mafai ona fesoasoani leKalatia 5 . Atonu e mafai ona e fai atu i tagata o le vasega e suesue le Kalatia 5:22–25 e maua ai upu sa faaaoga e Paulo e faamatala ai le fua o le Agaga. Aisea ua avea ai se fua o se faatusa lelei o le auala e faatosina ai i tatou e le Agaga? Atonu e mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai pe na faapefea ona mautinoa le i ai o lenei fua i o latou olaga po o olaga o tagata latou te iloa. O isi punaoa e suesue i ai e aofia ai le Mataio 7:16–18; Ioane 14:26–27; Moronae 7:13–17; Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:12–13; ma saunoaga mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley o loo i “Punaoa Faaopoopo.”

Ata
apu i luga o se laau

E mafai ona tatou maua le “fua o le Agaga” a o tatou saili i ai.

Kalatia 6:7–10

A tatou lulu “i la le Agaga,” o le a tatou selesele faamanuiaga i le taimi e tatau ai.

  • O le suesueina o le Kalatia 6:7–10 e mafai ona fesoasoani i tagata o le vasega e mafaufau loloto atili ai i taunuuga umi o a latou filifiliga. Ina ia fesoasoani ia i latou, e mafai ona e aumai ni fatu o ni ituaiga eseese, faatasi ma laau toto, fualaau aina mata, po o fualaau faisua, ia e ola mai nei fatu (pe e mafai ona e aumaia ni ata o nei mea). E mafai ona galulue faatasi tagata o le vasega e faafetaui ia fatu i le mea e fua mai ai. Ona mafai lea ona latou faitaua fuaiupu 7–10 ma talanoa faatatau i le uiga o le lulu “i la [le] tino” ma “i la le Agaga.” (E mafai foi ona fesoasoani le savali mai ia Elder Ulisses Soares i le “Punaoa Faaopoopo”.) O a mea tatou te seleseleina pe a tatou lulu i la le tino? O a mea tatou te seleseleina pe a tatou lulu i la le Agaga? (tagai Kalatia 5:22–23).

  • Atonu e lagona e nisi tagata o le vasega le “faapalapala i le amio lelei” (Kalatia 6:9)—ona atonu latou te le o mautinoa o fua mai a latou taumafaiga. Atonu o le a aoga le talanoaina o le Kalatia 6:7–10 . Ina ia faalauiloa atu nei fuaiupu, e mafai ona e valaaulia se tasi o le vasega e talanoa puupuu e uiga i se taimi sa ia manaomia ai le onosai a o taumafai e toto se mea. O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai le aafiaga a lenei tagata, faapea foi ma le Kalatia 6:7–10, e uiga i a tatou taumafaiga ia “savavali i la le Agaga”? (Kalatia 5:25).

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

O le fua o le Agaga.

Na aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley: “E te iloa uunaiga a le Agaga e ala i fua o le Agaga—o le mea e faamalamalama ai, o le mea e atia’e ai, o le mea e lelei ma mautinoa ma faagaeetia ma taitai atu ai i tatou i mafaufauga lelei ma upu lelei ma galuega lelei e a le Agaga o le Atua lea” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Gordon B. Hinckley [2016], 121).

Lulu i la le Agaga.

Sa faamalamalama mai e Elder Ulisses Soares: “O le lulu i la le Agaga o lona uiga o o tatou manatu, upu, ma amioga ua tatau ona siitia atu ai i tatou i le tulaga paia a o tatou matua faalelagi. Ae peitai, ua faatusa e tusitusiga paia le la le tino o se tulaga faaletino po o tuinanau o le tagata faalenatura, lea e faatagaina ai tagata ina ia faatosina atu e ala i le lagona malosi, manaoga, naunauga, ma tuinanau o le tino nai lo le saili mo se uunaiga mai le Agaga Paia” (“Nofo i le Itu a le Alii!,” Liahona, Me 2012, 39).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Fesoasoani i tagata aoao e sii ae e le tasi le isi. “O tagata taitoatasi o i lau vasega o se puna faaoaina o molimau, manatu ma aafiaga i le ola ai i le talalelei. Valaaulia i latou e faasoa atu, ma sii ae e le tasi le isi” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola,5).

Lolomi