Fuakava Foʻoú 2023
27 Nōvema–3 Tīsema. 1–3 Sione; Sute: “Ko e ʻOtuá Ko e ʻOfa”


“27 Nōvema–3 Tīsema. 1–3 Sione; Sute: ‘Ko e ʻOtuá ko e ʻOfa’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻou 2023 (2021)

“27 Nōvema–3 Tīsema. 1–3 Sione; Sute,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2023

ʻĪmisi
malimali ʻa Sīsū Kalaisi lolotonga ʻEne ʻafio mo ha fānau fofonga malimali

ʻOfa Haohaoá, tā ʻa Del Parson

27 Nōvema–3 Tīsema

1–3 Sione; Sute

“Ko e ʻOtuá ko e ʻOfa”

Ko e hā ha ngaahi kaveinga mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku makehe kiate koe ʻi hoʻo lau ʻa e 1–3 Sione mo e Suté? Te ke fakaʻaongaʻi fēfē kinautolu ke tokoni ki he kau mēmipa hoʻo kalasí?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kalasí ke vahevahe ha ngaahi kaveinga pe ngaahi foʻi moʻoni pau naʻe makehe kiate kinautolu ʻi heʻenau ako e Ngaahi Tohi ʻa Sioné mo e Suté. Ko e hā ha ngaahi pōpoaki mei he ngaahi tohi ko ʻení naʻe fekauʻaki taha mo kinautolu pea mo honau ngaahi fāmilí?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e akoʻí

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

1 Sione 1:5–10; 2:3–11; 3:1–3; 4:7–21; 5:1–3

Ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻa e ongo sīpinga haohaoa ʻo e māmá mo e ʻofá.

  • Te ke tokoni fēfē kiate kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau fakatokangaʻi e maama mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí? ʻE lava ke ke kamata ʻaki hano tohi e ongo foʻi lea maama mo e ʻofa ʻi he palakipoé. Kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe e ngaahi foʻi lea ʻoku ʻuluaki haʻu ki honau ʻatamaí, ʻi heʻenau fakakaukau ki he ongo foʻi lea ko ʻení. ʻE lava leva ke ako ʻe he mēmipa takitaha ʻo e kalasí ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení, ʻo kumi ha meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi vēsí fekauʻaki mo e māmá pe ʻofá: 1 Sione 1:5–10; 2:3–11; 3:1–3; 4:7–12; 4:16–21; 5:1–3. Kole ki hanau niʻihi ke nau vahevahe mo e kalasí ʻa e meʻa ne nau maʻú. Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe ha taimi ne nau ongoʻi ai e maama mo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní.

  • Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau sio ki ha ʻuhila ʻi he ʻató pe ko e maama mei he matapā sioʻatá, pea vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo e maama fakatuʻasinó. ʻOku tatau fēfē ʻa e maama fakatuʻasinó mo e maama fakalaumālié? ʻE lava ke ako ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e ngaahi meʻá ni ke maʻu ha ngaahi ʻilo lahi ange ki he founga ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻOtuá mo Hono ʻAló ha maama ki heʻetau moʻuí: Saame 27:1; Sione 1:4–5; 1 Sione 1:5–7; 3 Nīfai 11:11; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:6–13; mo ha himi fekauʻaki mo e māmá, hangē ko e “Ko e ʻEikí ko ʻEku Maama” (Ngaahi Himi, fika 45). ʻE lava foki ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi aʻusia ʻi haʻanau fekumi ke maʻu ha maama fakalaumālie ʻi heʻenau moʻuí.

1 Sione 2:18–28; 4:3; 2 Sione 1:7–11; 3 Sione 1:9–11; Sute

Kuo pau ke tau “nofo ʻi he akonaki ʻa Kalaisí.”

  • ʻE lava ke tokoni e ngaahi akonaki ʻa Sione mo Sute fekauʻaki mo e hē mei he moʻoní ke fakakaukauʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha founga ke kei mālohi ai ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí. Fakakaukauʻi ke fakaafeʻi ha vaeua ʻo e kalasí ke nau kumi ha ngaahi fakamatala ʻo e ngaahi akonaki halá pe hē mei he moʻoní ʻi he 1 Sione 2:18–23, 26–28; 4:3; 2 Sione 1:7–11; 3 Sione 1:9–11 pea mo e vaeua ʻe tahá ke nau kumi ʻa e ngaahi fakamatala peheé ʻi he tohi ʻa Suté. Pe te nau kumi e tali ki he ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: ʻOku fakamatalaʻi fēfē ʻe Sione mo Sute ʻa e fili ʻo Kalaisí? [anti-Christ] (vakai foki, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fili ʻo Kalaisí,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org). ʻOku ʻi ai nai ha meʻa ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku ngali felāveʻi tonu mo e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he ʻaho ní? ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “nofo ʻi he akonaki ʻa Kalaisí”? (2 Sione 1:9).

  • ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe Sute ha ngaahi fakataipe mālie ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e kau akonaki loí, pe ko kinautolu ʻoku “lea kovi … ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻí” (Sute 1:10). Te ke ala fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau mēmipa ʻo e kalasí ke tā ʻi he palakipoé ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻīmisi ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Sute 1:12–13 kae mateʻi ʻe he kau mēmipa kehe ʻo e kalasí pe ko e kupuʻi lea fē ʻoku tā fakatātaaʻi ʻe he tokotahá. ʻOku fakafofongaʻi fēfē ʻe he ngaahi ʻīmisi ko ʻení ʻa e kau akonaki loí mo e fili ʻo Kalaisí? Hangē ko ʻení, ʻoku fakatupu fēfē ʻe he ngaahi ngāue koví ha “ngaahi ʻila … ʻi [heʻetau] ngaahi kātoanga ʻofá”? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke maluʻi kitautolu mei he “kau manukí”? (vakai, Sute 1:18–21). Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ai ʻe Sute ke tau maʻu ʻa e “manavaʻofa” (Sute 1:22 kiate kinautolu ʻoku nau manukiʻi ʻa e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
fefine ʻokú ne tokoniʻi ha kiʻi leka ke lau folofola

“ʻOku ʻikai haʻaku fiefia ʻe lahi hake, ka ko ʻeku fanongo ʻoku ʻaʻeva ʻeku fānaú ʻi he moʻoní” (3 Sione 1:4).

3 Sione 1:1–4

ʻOku tau maʻu ʻa e fiefiá ʻi heʻetau tokoni ki he niʻihi kehé ke nau “ʻaʻeva … ʻi he moʻoní.”

  • Mahalo ʻoku ʻi ai ha kakai ʻi hoʻo kalasí ʻe lava ʻo mahino kiate kinautolu e meʻa naʻe ongoʻi ʻe Sione, ʻi he taimi naʻá ne pehē ai ʻoku ʻikai ke ne maʻu ha “fiefia ʻe lahi hake” ka ke fanongo naʻe ʻaʻeva ʻa Kēasi (taha ʻo ʻene “fānaú”) ʻi he moʻoní. ʻE ala ʻaonga ki he kau mēmipa ʻo e kalasí haʻanau fevahevaheʻaki ʻenau ngaahi aʻusiá. Mahalo te mou lava ʻo kamata ʻaki hano lau fakataha e 3 Sione 1:1–4 pea mo e ngaahi potufolofola ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé.” Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi veesi folofola ko ʻení fekauʻaki mo e tupuʻanga ʻo e fiefia moʻoní? ʻE lava ke talanoa e kau mēmipa ʻo e kalasí fekauʻaki mo ʻenau ongo ko e ngaahi mātuʻa, kau faifekau, kau taki ʻo e Siasí, pe kau faiako, ʻi heʻenau ʻilo ʻoku ʻaʻeva ʻa e kakai ne nau akoʻí ʻi he moʻoní. Te ke ala tomuʻa fetuʻutaki ki ha kau mēmipa tokosiʻi ʻo e kalasí ʻo kole ange ke nau ʻomi ha ʻū fakatātā ʻo ha kakai ne nau tokoni ke ʻomi kia Kalaisi pea fakamatalaʻi ʻenau ngaahi aʻusiá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoní

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Ngaahi folofola fekauʻaki mo e tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé ke nau ʻaʻeva ʻi he moʻoní.

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Hūfia e kau mēmipa hoʻo kalasí. Hangē ko e hūfia ʻe he Fakamoʻuí ʻa Pitá (vakai, Luke 22:32), ʻoku totonu ke ke lotua ʻa e ngaahi hingoa ʻo kinautolu ʻokú ke akoʻí, ʻo feinga ke mahino ʻenau ngaahi fiemaʻu paú. ʻI hoʻo fai iá, ʻe hanga ʻe he Tamai Hēvaní ʻo “teuteuʻi honau lotó” (ʻAlamā 16:16) pea tokoni atu ke ke ʻilo ʻa e meʻa ke akoʻi kae lava ke feau ʻenau ngaahi fiemaʻú (vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 6).

Paaki