Kamataata n tamnein Noa ngke e kiitana te ake, iroun Sam Lawlor

Tianuare 31–Beberuare 6

Karikani Bwai 6–11; Mote 8

“Noa e Reke Akoana i Matan Iehova”

Aio are e katerei reirei ake a kuneaki n Karikani Bwai 6–11 ao Mote 8, Ma tiaki tii aikai reirei aika kona boboto iaona ngkai ko anga reirei. Onimakina ana wirikiriki te Tamnei are ko karekea ngkai ko kamatebwai ni koroboki aika a tabu.

Korei Am Namakin

Kaunga te Tibwatibwa

Iangoia n tuangiia kaain te kirati bwa ana tibwai rongorongo n tamnei ibukira n te bong aei man karakinan Noa ke te Taua are Babera. Kaungaia bwa a na tibwai koroboki aika a tabu ake a boutoka te rongorongo aei.

Reirei te Reirei

Karikani Bwai 6–8; Mote 8

Iai te kamanoaki n tamnei n iriirakin ana burabeti te Uea.

• Te buakaka n ana bong Noa e kona ni kauringiira te buakaka are ti nooria ni katobibira n te bong aei. Ni buokakiia kaain am kiraati bwa a na buokaki man te reirei n rongorongogn Noa, ko kona ni korei iaon te burakibooti Kauring ao Manga Kamatoakiia. Kain te kiraati a kona n rinanon Karikani Bwai 6–8 ke Mote 8:13–30 ao kakaea te bwai are a namakinna bwa te kauring ae kakaawaki ibukin ara bong ao te bwai ae a iangoia bwa e manga kamatoa riki (tara naba “Bwaai ni Ibuobuoki riki Tabeua”). A kona ni korea te bwai are a kunea iaan atuun maroro aika tau iaon te burakibooti. Bukin tera karakinan Noa e rangi ni kakaawaki ibukira n te bong aei?

Karikani Bwai 9:8–17

Kanuringa ke kanikina a buokiira n uringa ara berita ma te Uea.

• Te kamataata n te wiiki aei inano Nakomai, Iriirai—Ibukiia Aomata n Tatabemaniia ao Utu e tua warekan Karikani Bwai 9:8–17 ao iangoia e kanga kanuringa ke kanikina ni kona n riki bwa kauring n ara berita ae tabu. Ni buokiia kaain te kiraati n tibwa aia iango, ko na bae n uoti bwaai tabeua nakon te kiraati aika a kauringiira bwaai aika a kakaawaki—n aron te mwamwa ni mare, buraekin te aba, ke aia taeki minitinare—ao kabotauiia ma “kanikina” ibukin nei wirara. Tera ae ti reiakinaki n Joseph Smith Translation, Genesis 9:21–25 (n te Bible appendix) ibukin te kanikina aei? E kanga te Atua ni kabonganai kanuring ke kanikina ni buokiira n uringa ara berita ae tabu?

Karikani Bwai 11:1–9

Te kawai n roko i karawa bon tii man iriirakin Iesu Kristo.

• Rongorongoia aomata ake kaain Babera ake a katea te taua e katauraoa te kabotau ae kakaongoa nakon rongorongon Enoka ma ana aomata ni katean Tion, are a kamatebwaia kaain te kiraati n te wiiki ae nako. Ni kauoua kurubu n aomata aikai a kataia n roko i karawa ma ni kawai aika a kakaokoro. Ko na bae ni kaoia kaain te kiraati bwa a na korei rinanin bwaai ake a uringi ibukiia aomata ake kaain Tion (taraa Mote 7:18–19, 53, 62–63, 69) ao tera are a reiakinna man Karikani Bwai 11:1–9 ao Ereman 6:26–28 ibukiia aomata ake kaain Babera. Tera kaokoroia ae a kunea? Tera ae e reireiniia iaon oin ara kona n oki nako matan te Atua?

  

  Kamataataan tamnein te Taua are Babera, iroun David Green

• Te kaawa rimoa are Babera e aki tiku ni karokoa ngkai, ma te kainikatonga ao tangiran bwain aon te aba ni kanikinaeana e tiku. Ni buokakiia kaain te kiraati ni karaoi nanon reirei man te Taua are Babera nakon maiuia, waaki man kaoakiia bwa a na rinanon Karikani Bwai 11:1–9. Imwiina ko kona n tibwatibwai mwakoro ni beeba ao ni koaia kaain te kiraati bwa a na korei bwaai ake a karaoi aomata are e kararoaia mairoun te Atua, imwiina, iaon iteran te beeba, a kona ni korei bwaai ake a kaniia riki nakokn te Atua. Kairake a kona ni kukurei ni baronga te moan kurubu ni beeba iaon te burakibooti n tein te taua ao te kauoua ni kurubu n tein te tembora. Tera ae e a tia ni katauraoia te Atua bwa e na buokiira n “roko i karawa”? (Karikani B’ai 11:4; taraa naba Ioane 3:16). Ko kona n anenea te kuna iaon atun te maororo aei, n aron “Nearer, My God, to Thee” (Hymns, no. 100).

Bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua

Reirei mairoun Noa

E taku Beretitenti Henry B. Eyring:

“Te kairua ni kariai reirei ni burabeti ni kamamaraea mwakara ni kariai reirei aika roko n te tai ae na roko. Te tai ae tamaroa ni buokakin Nooa ni kabaa te ake bon te moan tai are e tuangaki iai. Ni katoa te tai e are bubuti imwiin anne, kairua n tatabeua ake e na kaekai e na kauarerekea te namakin nakon te Tamnei. Ao ngkanne ni katoa tai ana bubuti e na taraa riki n nanobaba, ni karokoa e roko te karau. Ao ngkanne e a oimwii.

“Ni katoa tai inanon maiu ngke I a tia n rinea kabaenikaian iran nanon te reirei ae roko ke ni motikia bwa bon tii ngai, I a ataia bwa I a tia ni katukai n te kawai ae karika te kabuanibwai. Ni katoa te tai are I kakauongo iai nakon aia reirei burabeti, n namakinna ao ni kamatoa n te tataro, ao imwina n iria, I a tia ni kunea bwa I a mwae nakon te kamanoaki” (“Finding Safety in Counsel,” Ensign, May 1997, 25).

Bukin tera te Atua e karokoa te Ieka?

Tabeman aomata a titiraki bwa bukin tera ana motikitaeka te Atua e karokoa te ieka bwa e na “kamaunaia aomata” (Karikani Bwai 6:7). Unimwaane Neal A. Maxwell e kabwarabwra bwa n te tai are e kanakoa iai te Atua te Ieka, “te buakaka e a roko n tiana are tamnei a aikoa kona, n te motikitaeka, ni kanakoaki nakomai” (We Will Prove Them Herewith [1982], 58).

Kanakoraoan Ara Anga reirei

Kariaia te Tai ibukin iangoana. Titiraki aika a tamaroa a kainnanoa te iango, kakae, ao te kairi mai ieta. Anganiia kaain te kiraati tabeua te miniti n iangoa te titiraki imwain ae e kanakoa imwain ae e karekei kaeka. (Taraa Reirei n ana Kawai te Tia Kamaiu, 31–34.)