Feagaiga Tuai 2022
28 Fepuari–6 Mati. Kenese 28–33: “E Mautinoa Lava o Loo i Ai le Alii i Lenei Nofoaga”


“28 Fepuari–6 Mati. Kenese 28–33: “E Mautinoa Lava o Loo i Ai le Alii i Lenei Nofoaga” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Feagaiga Tuai 2022 (2021)

“28 Fepuari–6 Mati. Kenese 28–33,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2022

Ata
Malumalu o Tijuana Mekisiko

28 Fepuari–6 Mati

Kenese 28–33

“E Mautinoa Lava o Loo i Ai le Alii i Lenei Nofoaga”

A o e sauniuni e aoao atu, mafaufau ma le agaga tatalo po o a mataupu faavae i le Kenese 28–33 e mafai ona sili le fesoasoani i tagata o lau vasega. O manatu nei ua fuafua e faaopoopo i lau suesuega patino ma musumusuga.

Tusi Faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

O se tasi faamanuiaga o le potopoto i se vasega o le Aoga Sa o le mafai ai e tagata ona fesoasoani le tasi i le isi e sue uiga i totonu o mau. Valaaulia tagata o le vasega e faasoa i se tasi o nofo latalata ane mea na aoaoina ai i latou e le Agaga Paia a o latou suesueina tusitusiga paia i lenei vaiaso. E mafai e nisi ona faasoa mai i le vasega mea na latou talanoaina. O lenei vaega e mafai ona maua ai se amataga lelei mo talanoaga a lau vasega.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Kenese 28:10–22

Tatou te osia feagaiga ma le Atua i totonu o le malumalu.

  • E mafai faapefea ona e fesoasoani i tagata o le vasega e sue se faauigaga i le aafiaga o Iakopo i Peresepa, e pei ona tau’a i le Kenese 28:10–22? E mafai ona latou amata i le iloiloina o le Kenese 27:41–45; 28:1–5 ma mafaufau i le olaga o Iakopo i lea taimi. O a lagona atonu na oo ia Iakopo? Ona mafai lea e tagata o le vasega ona suesue le Kenese 28:10–22. Na faapefea e lenei aafiaga ona faamanuiaina ai Iakopo? Na ono mafai faapefea ona faamafanafanaina o ia? E ono mafai faapefea e le aafiaga o Iakopo ona uunaia ai i tatou ao tatou tapuai i totonu o le malumalu? E mafai foi e le vasega ona usu, pe faalogologo i le “Ta Felatai Nei, le Atua ma Oe,” lea e faavae i nei fuaiupu (Viiga, nu. 59). E mafai ona latou faasoa mai fuaitau mai le pese pe mai le Kenese 28:10–22 e faamanatu ai ia i latou aafiaga na latou oo i ai i le taumafai e faalatalata atili atu i le Faaola.

  • O le apefai na vaaia e Iakopo i lana miti e masani ona faatusatusa i feagaiga o le malumalu. Atonu e mafai ona e faaali atu pe tusi se ata o se apefai ma se malumalu. E mafai e tagata o le vasega ona iloilo le Kenese 28:10–22 ma talanoa i mea ua aoao mai e le apefai i le miti a Iakopo ia i tatou e uiga i le malumalu. O a isi mea tatou te maua i nei fuaiupu e faamanatu mai ai ia i tatou faamanuiaga tatou te maua ona o a tatou feagaiga i le malumalu? (Tagai “About the Temple Endowment” ma le “About a Temple Sealing” [temples.ChurchofJesusChrist.org].)

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e mafaufau loloto i folafolaga o le feagaiga faaAperaamo, lea na faafouina e le Alii ma Iakopo, e mafai ona e valaaulia i latou e faitau le Kenese 28:10–15 ma talanoa e uiga i ala e mafai ai ona tatou maua nei faamanuiaga i aso nei (tagai foi Kenese 12:2–3). E mafai foi ona latou faitauina le saunoaga a Peresitene Russel M. Nelson i le “Punaoa Faaopoopo,” ma vaavaai mo faamanuiaga e oo mai i le osia ma le tausia o feagaiga. Na faapefea ona faamanuiaina Iakopo i le mauaina o folafolaga i le Kenese 28:10–15? O a sootaga ua tatou vaaia i le va o mea na tutupu i nei fuaiupu ma mea na tutupu i le Kenese 29 ma le30 (ina ua faaipoipo Iakopo ma le fananau mai o ana fanau)? E faapefea ona faamanuiaina e le Alii i tatou ao tatou osia ma tausia feagaiga paia?

Ata
Iakopo ma Esau o loo feopoai

Ata o Iakopo ma Esau o loo feopoai, saunia e Robert T. Barret

Kenese 32–33

E mafai e le Faaola ona fesoasoani ia i tatou e faatoilalo fevaevaeaiga i o tatou aiga.

  • E mafai e leKenese 32–33 ona musuia tagata o le vasega e mananao e saili le faamalologa i fesootaiga i o latou aiga. Atonu e fesoasoani le fai i se tagata o le vasega e otooto faapuupuu mai ni mea na tutupu i le Kenese 27. O leotootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga o loo i ai fesili e mafaufau loloto i ai ao suesueina le Kenese 32–33. Atonu e mafai e tagata o le vasega ona filifili se tasi o nei fesili ma vaai mo ni tali i mataupu. Atonu foi e mafai ona latou naunau e faasoa mai ni aafiaga na latou oo i ai i le faamalosia o ni sootaga faigata i o latou aiga. Uunaia i latou e talanoa e uiga i le ala na fesoasoani ai le Tama Faalelagi ia i latou.

Ata
aikona o punaoa faaopoopo

Punaoa Faaopoopo

O i tatou o fanau o le feagaiga.

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson:

“I le papatisoga tatou te osifeagaiga ai e auauna atu i le Alii ma tausi Ana poloaiga. A tatou aai ma feinu i le faamanatuga, tatou te toe faafou lena feagaiga ma tautino atu lo tatou naunautaiga e tauave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso. O lea la, ua vaetamaina ai i tatou o ni Ona atalii ma afafine ma ua ta’ua o uso ma tuafafine. O Ia o le tamā o lo tatou olaga fou. Mulimuli ane, i totonu o le malumalu paia, e mafai ona avea ai i tatou o ni suli faatasi i faamanuiaga o se aiga e faavavau, e pei ona folafola atu ia Aperaamo, Isaako, Iakopo ma a latou fanau. O lea la, o le faaipoipoga faaselesitila o le feagaiga lea o le faaeaga.

“Pe a tatou iloa o i tatou o fanau o le feagaiga, ua tatou iloa ai pe o ai i tatou ma mea ua faamoemoeina e le Atua mai ia i tatou. Ua tusia Lana tulafono i o tatou loto. O Ia o lo tatou Atua ma o i tatou o Lona nuu. O fanau tuuto o le feagaiga e tumau mausali, e oo lava i le lotolotoi o faigata. A tatou teufatuina loloto lena aoaoga faavae, e oo lava foi i le tui o le oti e faapea ona faamāmāina ma faamalosia ai lo tatou tumau faaleagaga” (“Feagaiga,” Liahona, Nov. 2011, 88).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Fesoasoani i tagata aoao e gaoioiga i luga o uunaiaga. “O le liua moni e aofia ai le tele o mea nai lo le na o le lagonaina o le Agaga o faamautu upumoni i o tatou agaga; e tatau foi ona tatou gaoioi i luga o na upumoni. I le faaopoopo atu i le fesoasoani i tagata aoao ia lagona ma iloa le Agaga, fesoasoani ia i latou e gaoioi i luga o musumusuga latou te maua” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 10).

Lolomi