Fuakava Motuʻá 2022
2–8 Mē. ‘Ekesōtosi 35–40; Levitiko 1; 16; 19: “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí”


“2–8 Mē. ‘Ekesōtosi 35–40; Levitiko 1; 16; 19: ʻMā‘oniʻoni ki he ‘Eikí,’” Ha‘u, ʻo Muimui ‘Iate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Motu‘á 2022 (2021)

“2–8 Mē. ʻEkesōtosi 35–40; Levitiko 1; 16; 19,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2022

ʻĪmisi
Temipale São Paulo Brazil

2–8 Mē

‘Ekesōtosi 35–40; Levitiko 1; 16; 19

“Māʻoniʻoni ki [he ʻEikí]”

Ko e taimi te ke maʻu ai ha ngaahi aʻusia mahuʻinga ʻi hono ako ʻo e folofolá, te ke lava leva ke faiako mo fakamoʻoni ʻi he taimi te ke feʻiloaki ai mo e kau mēmipa ʻo e kalasí he Sāpaté. Ko e hā te ke lava ʻo fai ke poupouʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fai e meʻa tatau?

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

ʻOku ngāue ʻaki ʻe he ngaahi vahe ke lau ʻi he uike ní ha ngaahi fakataipe ke akoʻi fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne feilaulau fakaleleí. Te mou lava ʻo kamata ʻa e kalasí ʻaki hano fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau tohi pe tā ʻi he palakipoé ha faʻahinga meʻa ne nau maʻu ʻi he ‘Ekesōtosi 35–40 pe Levitiko 1; 16; 19 naʻá ne akoʻi ange fekauʻaki mo e Fakamoʻuí. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fakamatala ki he meʻa ne nau akó.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné

ʻEkesōtosi 35–40

‘Oku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau māʻoniʻoni ʻo tatau mo Ia.

  • ʻI hono ako ko ia ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e ʻEkesōtosi 35–40 he uike ní, mahalo ne nau fifili ki he anga hono liliu ʻe he ngaahi ʻelemēniti ʻo e tāpanekale he kuonga muʻá ʻa ʻenau fakakaukaú kia Sīsū Kalaisí. Kapau naʻe pehē, poupouʻi kinautolu ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú. ʻE lava ʻa e tēpile ʻi he lēsoni ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí ʻo tokoni ʻi he fealēleaʻaki ko ʻení. Te mou lava foki ‘o talanoa ki he meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi fakataipe ko ʻeni fekauʻaki mo e tāpanekalé ʻo kau ki he hoko ʻo māʻoniʻoni angé. ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke tau māʻoniʻoni angé?

  • Ko e foʻi fakakaukau ko ia ʻo e hoko ʻo māʻoniʻoni angé, ʻe ngali tāumamaʻo ia ki ha tokolahi. Te ke tokoni fēfē ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ko e hoko ko ia ‘o māʻoni‘oní, ko ha konga ia ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolú? Te mou lava ʻo lau fakataha ʻa e fakamatala ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻi he “Ngaahi Ma‘uʻanga Tokoni Kehé.” ʻOku ʻuhinga ki he hā ke hoko ʻo māʻoniʻoni? ʻOku tokoni fēfē hotau ngaahi temipale ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní mo e ngāue ʻoku tau fakahoko ʻi aí ke tau māʻoniʻoni ange? (vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:19–24; 109:6–26; 128:15–18). Te ke lava leva ʻo kole ange ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe ha ngaahi founga kuo tokoniʻi ai kinautolu—pe ko ha niʻihi kehe ʻoku nau ʻiloʻi—ʻe he ngaahi meʻá ni ke nau hoko ʻo māʻoniʻoni angé.

  • ʻOku faitatau ʻi ha ngaahi founga lahi, ʻa e tāpanekale ʻo e kakai ʻIsilelí he toafá, mo hotau ngaahi temipale ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Te ke ala fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lisi ha ngaahi meʻa ne nau ako fekauʻaki mo e tāpanekalé ʻi he ʻEkesōtosi 35–40 naʻá ne fakamanatu ange ʻa e meʻa ʻoku tau aʻusia ʻi he temipalé. Kapau te nau fie ma‘u ha tokoni, te ke lava ʻo fakahinohino kinautolu ki he ngaahi veesi ʻi he ʻEkesōtosi 40 fekauʻaki mo e veilí, ʻōlitá, teunga toputapú, fufulú, pea mo e paní. ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he temipalé ke tau haʻu kia Kalaisi? Ko e hā te tau lava ‘o fai ke tukutaha hotau taimi ʻi he temipalé kiate Ia?

Levitiko 1:1–9; 16

ʻE lava ʻo fakamolemoleʻi kitautolu ʻo fou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

  • Neongo e ngali faikehe kiate kitautolu ʻa e fakakaukau ʻo e feilaulau ʻaki e monumanú he ʻahó ni, ka ʻoku lahi fau e meʻa te tau lava ʻo ako mei he me‘á ni fekauʻaki mo e feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e Fakamoʻuí ʻi Ketisemani pea mo e kolosí, ke kamata ʻaki ha fealēleaʻaki (vakai, Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 56, 57). ‘E lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi folofola ʻoku nau ongoʻi ʻoku fekauʻaki mo e feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Hili ia pea fakaafe‘i ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau to e vakaiʻi ʻa e Levitiko 1:1–9 pe Levitiko 16, ʻa ia ʻokú na fakamatalaʻi ʻa e feilaulau ʻaki e monumanú, mo kumi ha ngaahi foʻi lea ʻoku nau ongoʻi ʻoku fekauʻaki mo e feilaulau ʻa e Fakamoʻuí. ʻE tokoni fēfē ʻa e ngaahi feilaulau fakakuonga muʻa ko ʻení ke mahino lelei ange kiate kitautolu ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí? ʻE lava ke hivaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha himi fekauʻaki mo e Fakamoʻuí pea fevahevaheʻaki ʻenau ongo fekauʻaki mo Iá.

    ʻĪmisi
    ko hono ʻomai ʻe he kakai ʻo e kuonga muʻá ha ngaahi foaki ke langa ʻaki e tāpanekalé

    Naʻe fai ʻe he fānau ʻo ʻIsilelí ha ngaahi foaki ki he tāpanekalé ʻi he “loto fiemālie” ( ‘Ekesōtosi 35:5). Tā fakatātaa‘i ʻe Corbert Gauthier, © Lifeway Collection/laiseni mei he goodsalt.com

  • ʻE lava ke ʻaonga ki he kau mēmipa ʻo e kalasí kapau te nau fakafehoanaki e ngaahi feilaulau naʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ʻo e Fuakava Motuʻá mo e ngaahi feilaulau ʻokú Ne kole meiate kitautolu he ʻaho ní. Hangē ko ‘ení, te nau lava ʻo hiki ha ngaahi founga ʻoku tau feilaulau ai ki he ʻEikí mo ʻEne ngāué, hangē ko e fua ha ngaahi fatongia, totongi foaki ʻaukai, fakahoko e ngāue hisitōlia fakafāmilí, pe ngāue fakaetauhí. Hili ia pea te mou lava ʻo lau fakataha ʻa e Levitiko 1:1–9 pea fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau kumi ha ngaahi ʻelemēniti ʻo e ngaahi foaki ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻe lava ʻo fekau‘aki mo e ngaahi foaki ʻoku kole ʻa e ʻEikí ke tau fakahoko ʻi he ʻaho ní (vakai, 3 Nīfai 9:19–20; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:34). Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he Mōsese 5:7 fekauʻaki mo e founga ʻoku totonu ke tau fakakaukau ai ki heʻetau ngaahi feilaulau ki he ngāue ʻa e ʻEikí?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehe

ʻE lava ke ngaohi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau māʻoniʻoni.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo pehē:

“ʻOku maʻu ʻa e fiefia lahi angé ʻi heʻetau anga māʻoniʻoni ange fakatāutahá. … ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá, ʻe lava ke fakatapui kitautolu pe hoko ʻo māʻoniʻoni ange ʻi heʻetau ngāue ʻi he tui kia Kalaisí, mo fakahaaʻi ʻetau talangofuá, fakatomala, feilaulau Maʻana, maʻu ʻa e ngaahi ouau toputapú, pea tauhi ʻetau ngaahi fuakava mo Iá. …

“ʻOku fokotuʻu mai ʻe he himi “Fakatapuʻi Au” [Ngaahi Himí, fika 64] ha founga ke lotua ai ha tokoni ke hoko ʻo māʻoniʻoni angé. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he punaké ko e māʻoniʻoni ko ia ʻoku tau fekumi ki aí ko ha meʻaʻofa ia mei ha Tamai Hēvani ʻofa, pea ʻoku foaki mai ia hili ʻetau fai ʻa e meʻa kotoa te tau ala lavá” (“Māʻoniʻoní mo e Palani ʻo e Fiefiá,” Liahona, Nōvema 2019, 100–101, 103).

Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

Fakaʻaongaʻi ʻa e mūsika māʻoniʻoní. ʻE lava ʻe he pōpoaki ʻi he ngaahi himí ke fakamamafaʻi ʻa e tokāteline ʻi he folofolá. Hangē ko ‘ení, ʻe lava ʻe hano hivaʻi ha himi hangē ko e “Fakatapuʻi Aú” pe “ʻOku Fakaofó” (Ngaahi Himí, fika 64, 102) ke fakamālohia ha niʻihi ‘o e ngaahi pōpoaki ʻoku akoʻi ʻi he Levitiko 16 mo e 19.

Paaki