Fuakava Motuʻá 2022
25 ʻEpeleli–1 Mē. ‘Ekesōtosi 24; 31–34: “Te u ʻAlu mo Koe”


“25 ʻEpeleli–1 Mē. ‘Ekesōtosi 24; 31–34: ‘Te u ʻAlu mo Koe,ʼ” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Motuʻá 2022 (2021)

“25 ʻEpeleli–1 Mē. ʻEkesōtosi 24; 31–34,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2022

ʻĪmisi
ko e hā ʻa Sihova kia Mōsese mo e kaumātuʻa ʻo ʻIsilelí

Ko e tā fakatātā ʻo e hā ʻa Sihova kia Mōsese mo e kaumātuʻa ʻe toko 70 ʻo ʻIsilelí, tā ʻe Jerrry Harston

25 ʻEpeleli–1 Mē.

‘Ekesōtosi 24; 31–34

“Te u ʻAlu mo Koe”

Tuku ke tataki ʻe he ngaahi lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlaní hoʻo teuteu ke faiakó: “Ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku ʻikai ke nau omi ki he lotú ko ha kumi pē ki ha ngaahi moʻoni foʻou ʻe niʻihi ʻo e ongoongoleleí. … ʻOku nau ōmaí ko e fekumi ki ha aʻusia fakalaumālie. … ʻOku nau fiemaʻu ke fakamālohia ʻenau tuí pea mo fakafoʻou ʻenau ʻamanakí” (“A Teacher Come from God,” Ensign, May 1998, 26).

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

ʻE lava pē ke fakakaukauloto ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ki ha pehē ʻe ha kaungāmeʻa: “ʻOku ʻikai ke u lau e Fuakava Motuʻá; ʻoku ʻikai ke ngali fekauʻaki ia mo ʻeku moʻuí.” Kole ange ke nau tali, ‘aki haʻanau vahevahe ha faʻahinga meʻa naʻe mahuʻinga kiate kinautolu ʻi heʻenau ako kimuí ni e Fuakava Motuʻá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné

ʻEkesōtosi 31:12–17

‘Oku tau tauhi ʻa e Sāpaté ko ha fakaʻilonga ʻo ʻetau tukupā ki he ʻEikí.

  • Te ke ala kamata ‘aki haʻo ʻeke ange ki he kau mēmipa ʻo e kalasí pe naʻe ʻi ai ha taimi naʻe pau ai ke nau fakamatalaʻi ki ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa, ʻa e ʻuhinga ʻoku kehe ai ʻenau tauhi ʻa e Sāpaté mei hono toenga ʻo e ngaahi ʻaho kehé. Fakaafe‘i kinautolu ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau lea ʻakí pea mo e meʻa te neu ala lea ʻaki ʻi he kahaʻú. ʻE lava ke hanga ʻe he lau ʻo e ‘Ekesōtosi 31:12–17 pe ko e fakamatala ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé” ʻo ʻoange ha ngaahi fakakaukau makehe. ‘Oku fakahaaʻi fēfeeʻi ʻe heʻetau ngaahi fili he Sāpaté ʻa ʻetau tukupā kia Sīsū Kalaisí?

  • Neongo ʻoku ʻikai toe fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tautea ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ‘Ekesōtosi 31:14–15 he ʻahó ni, ka ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e mālohi ʻo e ongo ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e Sāpaté. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e fekau ko ʻení? ʻE lava ke tokoni ʻo ka aleaʻi ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení: ‘Ekesōtosi 31:12–17; ‘Īsaia 58:13–14; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:9–13.

    ʻĪmisi
    kakai ʻoku lue ʻi muʻa he falelotú

    ʻI heʻetau tauhi ʻa e Sāpaté, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau ʻofa ki he ʻEikí.

ʻEkesōtosi 32; 34:1–17

Ko e angahalá ko e tafoki mei he ʻOtuá, ka ʻokú Ne tuku mai ha founga ke foki ai.

  • Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakakaukauloto mo fakaʻaongaʻi ʻa e fakamatala ʻi he ʻEkesōtosi 32, ʻuluaki kole ange ke nau vakaiʻi fakafoʻituitui pe fakakulupu ʻa e vahé. Ka hili ia pea kole ki ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kalasí ke nau fakatātaaʻi ʻa e kakai ʻIsileli naʻe ʻikai ke nau faʻa-kātaki ʻi heʻenau tatali kia Mōsese ke foki maí, pea nau fakakaukau ke faʻu ha tamapua koulá. Ko e hā ha ngaahi ongo naʻá ne taki kinautolu ke nau lotu ki he tamapuá? ‘E lava ʻa e toenga ʻo e kalasí ke nau feinga ke fakalotoʻi kinautolu ke nau tuʻu maʻu ʻi he ʻEikí mo ʻEne palōfitá. ʻE lava ke fakamatala ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí kau ki he ngaahi meʻa naʻá ne ueʻi kinautolu ke nau tauhi ʻenau ngaahi fuakavá. Ko e hā te tau lava ʻo fai ke faitokonia kinautolu ʻoku faingata‘aʻia ʻi hono tauhi ʻenau ngaahi fuakavá?

  • Ko e taimi ʻoku lau ai ʻe he kakaí ʻa e Fuakava Motuʻá, ʻoku nau ʻohovale he taimi ‘e niʻihi ʻi he ngaahi tautea mamafa naʻe kotofa ʻe he ʻEikí ki he faiangahalá. ʻE lava ʻa e ‘Ekesōtosi 34:1–9 ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau fakatokangaʻi, neongo ʻoku ʻikai fakanainaiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e faiangahalá, ʻokú Ne toe ʻaloʻofa pē, mo fakamolemoleʻi kinautolu ʻoku fakatomalá. Mahalo naʻa lava ke lau ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e potufolofola ko ʻení pea fakakaukauʻi ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Ko e hā ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e ʻEikí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke tau ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni fekauʻaki mo Iá? Te ke lava ‘o fakahinohino ange ʻoku fakamahinoʻi ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ‘o e ʻEkesōtosi 34:7 he ʻikai “fakatonuhiaʻi [ʻe he ʻOtuá] ʻa e angatuʻú.” ‘Oku ‘uhinga nai ‘eni ki he hā? Mahalo naʻa lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha founga kuo nau siotonu ai ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻOku malava fēfē ke fakatou ʻaloʻofa mo fakamaau totonu kakato ʻa e ʻOtuá? (Vakai, ‘Alamā 42:13–15).

  • ʻE lava ke lau ʻa e ‘Ekesōtosi 34:6–17 ko ha fakahinohino ke tokoni ki he kakai ʻIsilelí ke nau fakatomala mei heʻenau angahala ʻo e lotu tamapuá (ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ʻEkesōtosi 32). Ko e hā ʻoku tau maʻu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku ngali naʻe tokoni ki he kakai ʻIsilelí ke nau fakatomalá? Ko e hā ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e ʻEikí pea mo e fakatomalá ʻi he fakahinohino ko ʻení?

ʻEkesōtosi 33:11–17

ʻOku tau fie maʻu ʻa e ʻOtuá ke ʻi heʻetau moʻuí.

  • ʻE founga fēfē haʻo tokoniʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí kia Mōsese ʻi he ‘Ekesōtosi 33:11–17? Te ke lava ʻo kamata ʻaki haʻo vakaiʻi e ngāue naʻe kei fie maʻu ʻe he ʻOtuá ke fakahoko ʻe Mōsesé (vakai, ʻEkesōtosi 33:1–3). Ko e hā ʻoku tau maʻu ʻi he veesi 11–17 ʻoku ngali naʻá ne fakamālohia mo fakafiemālieʻi ʻa Mōsesé? ʻE lava ke fakakaukau ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ki ha meʻa naʻe fie maʻu ʻe he ʻOtuá ke nau fakahoko—hangē ko hano fakahoko ha uiuiʻi faka-Siasi, ha fatongia fakafāmili, pe ha faingamālie ke ngāue fakaetauhi ai. Hili ia, pea ʻe lava ke nau toe lau ʻa e vēsí. Ko e hā ha ngaahi ‘ilo ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo e founga ‘e tokoniʻi ai kitautolu ‘e he ʻOtuá?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehe

Ko e Sāpaté ko ha fakaʻilonga.

Naʻe fakamatala ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻI hoku ngaahi taʻu kei talavou angé, naʻá ku ʻilo ai ki ha ngāue ʻa ha kakai kehe naʻa nau fakatahaʻi ha ngaahi lisi ʻo e ngaahi meʻa ke fai pea mo ha ngaahi meʻa ke ʻoua ʻe fai ʻi he ʻaho Sāpaté. Naʻá ku toki ʻilo ako kimui ange mei he folofolá ʻoku hoko ʻeku tōʻonga mo ʻeku fakakaukau ʻi he Sāpaté ko ha fakaʻilonga ʻi hoku vā mo ʻeku Tamai Hēvaní [vakai, ʻEkesōtosi 31:13; ʻIsikeli 20:12, 20]. ʻI he mahino ko iá, ʻoku ʻikai ke u toe fie maʻu ʻa e ngaahi lisi ʻo e meʻa ke fai pe taʻe faí. Ko e taimi kuo pau ai ke u fai ha fili pe tuʻutuʻuni pe ʻoku taau ʻa e ʻekitivitī ko iá pe ʻikai mo e Sāpaté, ʻoku ou fehuʻi pē kiate au, “Ko e hā ʻa e fakaʻilonga ʻoku ou fie foaki ki he ʻOtuá?’ Naʻe ʻai ʻe he fehuʻí ni ke mahino ʻaupito ʻeku ngaahi fili kau ki he ʻaho Sāpaté” (“ʻOku Fakafiefia ʻa e ʻAho Sāpaté,” Liahona, Mē 2015, 130).

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Faiako ʻaki e Laumālié. “Ko e taumuʻa taupotu taha ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku fai ʻe ha faiako ʻi he ongoongoleleí—ʻa e fehuʻi kotoa pē, potufolofola kotoa pē, mo e ʻekitivitī kotoa pē—ke fakaafeʻi ʻa e Laumālié ke fakatupulaki ʻa e tuí pea fakaafeʻi e taha kotoa ke haʻu kia Kalaisi” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 10).

Paaki