Fuakava Motuʻá 2022
16–22 Mē. Teutalōnome 6–8; 15; 18; 29–30; 34: “Vakai Telia Naʻá ke Fakangaloʻi ʻa [e ʻEikí]”


“16–22 Mē. Teutalōnome 6–8; 15; 18; 29–30; 34: ʻVakai Telia Naʻá ke Fakangaloʻi ʻa [e ʻEikí],” Ha‘u, ʻo Muimui ‘Iate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Motu‘á 2022 (2021)

“16–22 Mē. Teutalōnome 6–8; 15; 18; 29–30; 34,” Ha‘u, ʻo Muimui ‘Iate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2022

ʻĪmisi
ko Mōsese ʻoku tuʻu he moʻungá

Tā fakatātaaʻi ʻo Mōsese ʻi he Moʻunga ko Nipó, © Providence Collection/licensed from goodsalt.com

16–22 Mē

Teutalōnome 6–8; 15; 18; 29–30; 34

“Vakai Telia Naʻá ke Fakangaloʻi ʻa [e ʻEikí]”

Na‘e ueʻi fakalaumālie ʻa Mōsese ke ne akoʻi e fānau ʻo ʻIsilelí ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi fiemaʻú (vakai, Teutalōnome 6:1). ‘I hoʻo ako ko ia e tohi Teutalōnomé, kolea ha tataki fakalaumālie ke ke ʻilo ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke akoʻí, ʻo fakatatau mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Koe‘uhí ʻoku ʻi he tohi Teutalōnomé ʻa e ngaahi lea fakaʻosi ʻa Mōsese ki he fānau ʻo ʻIsilelí, te ke ala fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakamatalaʻi ha meʻa ne nau maʻu ʻi he tohi Teutalōnomé ʻoku nau loto ke fakakau ʻi haʻanau lea tuku ki haʻanau fānau pe makapuna. ʻI heʻenau fakamatalá, kole ange ke nau fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku nau fili ai ʻa e ngaahi lea ko iá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné

Teutalōnome 6:4–7, 20–25; 8:2–5, 11–17; 29:18–20; 30:6–10, 15–20

ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau ʻofa kiate Ia ʻaki hotau lotó kotoa.

  • ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakamatala ʻi he kotoa ʻo e tohi Teutalōnomé te nau lava ʻo ueʻi kitautolu ke tau fakakaukau ki he tuʻunga fakalaumālie ʻo hotau lotó. Te ke lava ʻo tā ha foʻi haati ʻi he palakipoé, ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi heʻenau fakamatalaʻi ʻenau fakakaukau ki he ngaahi potufolofola ko ʻení. Hili ia peá ke vahevahe ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení ki he kau mēmipa ʻo e kalasí: Teutalōnome 6:4–7, 20–25; 8:2–5, 11–17; 29:18–20; 30:6–10, 15–20. Fakaafe‘i ʻa e kau mēmipa ‘o e kalasí ke nau hiki e fakamoʻoni fakafolofolá ‘i loto he foʻi hātí kapau ‘oku ne akoʻi ha meʻa fekau‘aki mo ha meʻa ‘oku totonu ke ʻi hotau lotó pe hiki ʻa e ngaahi fakamoʻoní ʻi tuʻa he foʻi hātí kapau ʻokú ne akoʻi ha meʻa ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei ai. ʻOku ʻuhinga ki he hā ke foaki kakato hotau lotó ki he Tamai Hēvaní?

  • Te tau fakamatala‘i fēfē ki hotau fāmilí mo e niʻihi kehé ʻa e ʻuhinga ʻoku tau talangofua ai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá? Hili ʻenau fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení, ʻe lava ke lau ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ‘a e Teutalōnome 6:4–7, 20–25 pe ko e fakamatala ʻi he “Ngaahi Ma‘uʻanga Tokoni Kehé” pea fakamatalaʻi ʻenau fakakaukaú. ʻOku uesia fēfē ʻe he ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻa ʻetau ongo fekauʻaki mo e ngaahi fekaú pe ngaahi fuakavá?

Teutalōnome 6:4–9, 20–25

“Faʻa ako ʻaki [e ngaahi folofola ʻa e ‘Eikí] ki hoʻo fānaú.”

  • ʻE ʻaonga he taimi ʻe niʻihi ke fakafanongo ki he ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi founga ʻoku akoʻi pea mo ako ai ʻe he niʻihi kehé ʻa e ongoongoleleí ʻi honau ʻapí. Aleaʻi ʻa e founga ʻe lava ai ʻe he muimui ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ki he faleʻi ʻi he Teutalōnome 6:4–9, 20–25 ʻo ʻoange ki hoʻo kalasí ha faingamālie ke nau feakoʻaki ai. Ko e hā te tau fai ke akoʻi mo “talanoa ʻaki” e folofola ʻa e ʻOtuá (veesi 7) hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe he ngaahi veesi ko ʻení? Ko e hā ha a‘usia te tau lava ʻo vahevahe ne fakahinohino ai ʻe he ʻEikí ʻetau ngaahi ngāué?

Teutalōnome 15:1–15

ʻOku kau ʻi he tokoniʻi ʻo e kau masivá ʻa e ngaahi nima ʻoku foaki ʻofa mo e loto fie faí.

  • ʻOku teʻeki ke tau aʻu ki he ʻaho ʻe “ʻoua naʻa ai ha kau masiva ʻiate kimoutolú” (Teutalōnome 15:4), ko ia, ko e tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo hono tokoniʻi ʻo e kakai masivá ʻi he Teutalōnome 15 ʻoku kei mahuʻinga fau, tatau ai pē kapau kuo liliu ʻa e ngaahi founga fekauʻaki mo e moʻuá pea mo e kau tamaioʻeikí. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakamanatu ʻa e veesi 1–15 mo kumi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo hono tokoniʻi ʻo e paeá mo e masivá te nau loto ke fakamatalaʻi. ʻE lava ʻo tokoni ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení ki hono aleaʻí: ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “mafola ke lahi ho nimá” kiate kinautolu ‘oku masivá? (veesi 8, 11). Ko e hā ʻa e fatongia ‘oku fakahoko ʻe hotau lotó ʻi hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé? (vakai, veesi 7, 9–10). Ko e hā te tau lava ‘o ako mei he sīpinga ʻa e ʻEikí, fekauʻaki mo hono tokoni‘i ʻo e masivá? (vakai, veesi 15).

Teutalōnome 29:9; 30:15–20

‘Oku fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fili ʻi he “moʻuí mo e leleí, mo e maté mo e koví.”

  • ʻE mālie ke fakafehoanaki ʻa e ngaahi lea ʻa Mōsese ʻi he tohi Teutalōnomé mo ha niʻihi ‘o e ngaahi akonaki fakaʻosi ‘a Līhai ki hono fāmilí ʻi he 2 Nīfai 1–4. Mahalo naʻa lava ke maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi faitatau mo ha ngaahi kehekehe ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení: Teutalōnome 29:9 mo e 2 Nīfai 4:4; Teutalōnome 30:15–20 mo e 2 Nīfai 2:26–29. Na‘e fakalahi fēfē ʻe Līhai ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Mōsesé? Ko e hā ‘oku hoko ai e ngaahi foʻi lea hangē ko e mo‘uí mo e maté ko ha founga lelei ke fakamatalaʻi ‘aki ʻetau ngaahi fili ke “tauhi” pe “tafoki” mei he ngaahi fekau ‘a e ʻOtua? (Teutalōnome 30:16–17). ʻE lava ke fakamatala ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e meʻa ne nau maʻu ʻi he ngaahi potufolofolá ni naʻá ne ueʻi kinautolu ke nau “fili ʻa e moʻuí” (Teutalōnome 30:19).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehe

ʻOku tau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá koeʻuhí ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá.

Na‘e akoʻi ʻe Palesiteni Linitā K. Pētoni ʻo pehē:

“‘I he ngaahi ʻuhinga kotoa ʻoku totonu ke tau tōtōivi ai ʻi hono tauhi ʻetau fuakavá, ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku mālohi ange ia he toengá kotoa—ko e ʻofá. …

“Kapau ʻoku tau houngaʻia kakato ʻi he ngaahi tāpuaki lahi ʻoku tau maʻú ʻi he huhuʻi naʻe fai maʻatautolú, ʻe ʻikai ha meʻa ʻe kole mai ʻe he ʻEikí meiate kitautolu, te tau taʻe vēkeveke mo loto lelei ke faiʻ [Joseph Fielding Smith, “Importance of the Sacrament Meeting,”] Relief Society Magazine, Oct. 1943, 592]. Fakatatau ki he lea ko ‘eni naʻe fai ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá, ko hono tauhi ʻo e fuakavá ko e founga ia ʻe taha ke fakahaaʻi ai ʻetau ʻofa ki he Fakalelei taʻemafakamatalaʻi mo taʻefakangatangata ʻa hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí pea mo e ʻofa haohaoa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní” (“Ko e Mālohi, Fiefia, mo e ʻOfa ʻi hono Tauhi ʻo e Fuakavá,” Liahona, Nōvema 2013, 114).

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Fakafanongo. “Ko e fakafanongó ko hano fakahaaʻi ia ʻo e ʻofá. … Kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoni ʻi hono fakamahino atu kiate koe e lea ʻoku fai atu ʻe he kau mēmipa ʻo hoʻo kalasí. ʻI hoʻo tokanga lelei ki heʻenau ngaahi pōpoaki ʻoku lea ʻaki mo ʻikai lea ʻakí, ʻe mahino lelei ange ai kiate koe ʻenau fiemaʻú, mo e meʻa ʻoku nau hohaʻa mo tokanga ki aí” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 35).

Paaki