Droini kei Mosese ena Ulunivanua Nebo, © Dauveivakarautaki na ikumuni/vakalaiseni mai na goodsalt.com

16–22 ni Me

Nai Vakarua 6–8; 15; 18; 29–30; 34

“Mo Qarauna Ke o Qai Guilecava na Turaga”

A vakauqeti o Mosese me vakavulici ira na luvei Isireli ka yavutaki ena nodra gagadre (raica Nai Vakarua 6:1). Ni o vulica na iVakarua, vakasaqara na veivakauqeti mo kila na ivakavuvuli cava mo vakavulica, ka yavutaki ena nodra gagadre na lewe ni kalasi.

Vola na Veika o Vakauqeti Kina

Sureta na Veiwasei

Ena vuku ni kena tiko ena Nai Vakarua na iotioti ni vosa nei Mosese vei ira na luvei Isireli, sa rawa mo sureti ira na lewe ni kalasi mera wasea e dua na ka era raica ena Nai Vakarua era na vinakata mera okata me iotioti ni nodra vosa vei ira na luvedra se makubudra. Ni ra veiwasei, kerei ira mera vakamacalataka na vuna era digitaka kina na vosa oqori.

Vakavulica na iVunau

Na iVakarua 6:4–7, 20–25; 8:2–5, 11–17; 29:18–20; 30:6–10, 15–20

E vinakata na Turaga meda lomani Koya ena yaloda taucoko.

• Ena loma ni Nai Vakarua, era tu eso na tikina ka rawa ni uqeti keda me da vakasamataka na ituvaki vakayalo ni yaloda. Me vukei ira na lewe ni kalasi me ra wasea na nodra nanuma me baleta na veimalanivosa oqo, e rawa ni droinitaka e dua na uto ni yalo ena papa. Qai wasea na ivolanikalou oqo vei ira na lewe ni kalasi: Na iVakarua 6:4–7, 20–25; 8:2–5, 11–17; 29:18–20; 30:6–10, 15–20. Sureti ira na lewe ni kalasi mera vola na tiki ni ivolanikalou e loma ni uto kevaka e vakavulica e dua na ka e dodonu me tiko e yaloda se mera vola ena taudaku ni uto kevaka e vakavulica e dua na ka meda na levea. Na cava na kena ibalebale me da solia na yaloda taucoko vua na Tamada Vakalomalagi?

• Eda na vakamacalataka vakacava ki na noda matavuvale kei ira tale eso na vuna eda talairawarawa kina ki na ivakaro ni Kalou? Ni sa vakasamataki oti na taro oqo, sa rawa vei ira na lewe ni kalasi mera wilika na iVakarua 6:4–7, 20–25 se na itukutuku ena “iKuri ni iVurevure” ka wasea na nodra nanuma. E tara vakacava na vakasama oqo na veika eda vakila me baleta na ivakaro se na veiyalayalati?

Na iVakarua 6:4–9, 20–25

“Mo ni gumatua ni vakavulica [na vosa ni Turaga] vei ira na luvemuni.”

• Ena so na gauna ena vukea me rogoci na vakasama eso me baleta na nodra vakavulici kei na vulici ni kosipeli ena nodra itikotiko. Na veivosakitaki ni sala era sa muria tiko kina na lewe ni kalasi na ivakasala ena Na iVakarua 6:4–9, 20–25 e rawa ni solia ki na nomu kalasi e dua na madigi mera vuli vakai ira. Na cava meda cakava meda vakavulica ka “dauvosataka” (tikina e 7) na vosa ni Kalou me vaka e vakamacalataka tiko na tikina oqo? Na veika sotavi cava soti e rawa ni da wasea ka dusimaki keda kina na Turaga ena noda sasaga?

Na iVakarua 15:1–15

Na nodra vukei na vakaleqai e oka kina na liga ni lomasoli kei na yalorawarawa.

• Eda se bera ni yacova yani na siga “ena sega e dua na tamata dravudravua vei kemuni” (Nai Vakarua 15:4), na ivakavuvuli me baleta na nodra vukei na dravudravua ena Nai Vakarua 15 era se yaga tikoga, kevaka sara mada ga era sa veisau na veika me baleti ira na dinau kei ira na dauveiqaravi. Sa rawa mo sureti ira na lewe ni kalasi me ra railesuva na tikina e 1–15 ka raica na ivakavuvuli me baleta na nodra vukei na dravudravua kei na vakaleqai era vinakata me ra veivosakitaka. Na taro vakaoqo e rawa ni vukea na veivosaki: Na cava na kena ibalebale me da “dedeka sara ga na ligamuni” vei ira era vakaleqai tu? (tikina e 8, 11). Na itavi cava e dau cakava na yaloda ena noda vukei ira na tani? (raica na tikina e 7, 9–10). Na cava eda rawa ni vulica me baleta na nodra vukei na vakaleqai mai na ivakaraitaki ni Turaga? (raica na tikina e 15).

Na iVakarua 29:9; 30:15–20

E sureti keda na Turaga meda digidigi mai na “bula kei na vinaka, kei na mate kei na ca.”

• Ena taleitaki beka me da vakatauvatana na vosa nei Mosese kei na iotioti ni ivakavuvuli i Liai ki na nona matavuvale ena 2 Nifai 1–4. Sa rawa mera kunea na lewe ni kalasi na veika e tautauvata kei na kedra duidui na veitikina oqo: Nai Vakarua 29:9 kei na 2 Nifai 4:4; Nai Vakarua 30:15–20 kei na 2 Nifai 2:26–29. A vakalevutaka vakacava o Liai na veika a vakavulica o Mosese? Na cava e sala vinaka kina me vakamacalataka na noda digitaka meda “maroroya” se “vuki tani” mai na ivakaro ni Kalou na vosa na bula kei na mate ? (Na iVakarua 30:16–17). E rawa ni ra wasea na lewe ni kalasi na veika era kunea ena veitikina oqo ka na vakauqeti ira me ra “digitaka mada na bula” (Nai Vakarua 30:19).

iKuri ni iVurevure

Eda maroroya na noda veiyalayalati baleta ni da lomana na Kalou.

E vakavulica o Peresitedi Linda K. Burton:

“Na vuna kece e dodonu me da gugumatua kina ena noda maroroya na veiyalayalati, na inaki oqo e sa bibi cake sara mai na ka kecega—na loloma. …

“‘Kevaka meda na vakavinavinakataka vakalevu na veivakalougatataki e vuqa ka sa noda ena vuku ni veivueti e vakayacori vei keda, e sega ni dua na ka e rawa ni kerea vei keda na Turaga me da sega kina ni tu vakarau ka rawata na kena dina’ [Joseph Fielding Smith, “Bibi ni Soqoni ni Sakaramede,” Mekesini ni iSoqosoqo ni Veivukei, Okot. 1943, 592]. Me vaka na itukutuku oqo mai vei Peresitedi Joseph Fielding Smith, na maroroi ni veiyalayalati e dua na sala me da vakaraitaka kina na noda lomana na Veisorovaki sega ni vakamacalataki rawa, ka sega ni vakaiyalayala ni noda iVakabula ka Dauveivueti kei na nona loloma uasivi na Tamada mai Lomalagi” (“Na Kaukauwa, Reki, kei na Loloma ena Maroroi ni Veiyalayalati,” Liaona, Nove. 2013, 114).

Vakatorocaketaki ni Noda Veivakavulici

Vakarorogo. “Na vakarorogo sa ivakaraitaki ni loloma. … Kerea na Tamada Vakalomalagi me vukei iko mo kila vinaka na cava era kaya tiko na nomu lewe ni kalasi. Ni ko sa wanonova matua na veitukutuku era cavuta kei na kena e sega ni cavuti, ena yaco mo na kila vinaka na ka e yaga vei ira, nodra kauwai, kei na veika era gadreva” (Veivakavulici ena iVakarau ni iVakabula, 34).