Feagaiga Tuai 2022
16–22 Me. Teuteronome 6–8; 15; 18; 29–30; 34: “Ia Oe, Nei Galo ia te Oe le Alii.”


“16–22 Me. Teuteronome 6–8; 15; 18; 29–30; 34: ‘Ia Oe, Nei Galo ia te Oe le Alii,’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Aoga Sa: Feagaiga Tuai 2022 (2021)

“16–22 Me. Teuteronome 6–8; 15; 18; 29–30; 34 ” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Aoga Sa: 2022

Ata
Mose o loo tu i luga o le mauga

Ata tusi o Mose i le Mauga o Nepo, © Providence Collection/licensed from goodsalt.com

16–22 Me

Teuteronome 6–8; 15; 18; 29–30; 34

“Ia Oe, Nei Galo ia te Oe le Alii.”

Na musuia Mose e aoao le aiga o Isaraelu e faavae i o laotu manaoga (tagai Teuteronome 6:1). Ao e suesueina le Teuteronome, saili atu i musumusuga ia iloa ai po o a mataupu faavae e aoao atu, e faavae i manaoga o tagata o le vasega.

Tusi Faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Ona o upu mulimuli a Mose i le aiga o Isaraelu o loo i totonu o le Teuteronome, e mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai se mea na latou maua i le Teuteronome latou te mananao e faaaofia ia latou upu mulimuli i a latou fanau po o fanau a fanau. A o latou faasoa mai, fesili ia i latou pe aisea na latou filifili ai na upu.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Teuteronome 6:4–7, 20–25; 8:2–5, 11–17; 29:18–20; 30:6–10, 15–20

E finagalo le Alii ia tatou alolofa ia te Ia ma o tatou loto atoa.

  • I le Teuteronome atoa lava, o loo i ai ni fuaitau e mafai ona uunaia i tatou e mafaufau i le tulaga faaleagaga o o tatou loto. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e faasoa mai o latou manatu i nei fuaitau, e mafai ona e tusia se fatu i le laupapa. Ona vaevae lea o mau nei i tagata o le vasega: Teuteronome 6:4–7, 20–25; 8:2–5, 11–17; 29:18–20; 30:6–10, 15–20. Valaaulia tagata o le vasega e tusi le mau faasino i totonu o le fatu pe afai na te aoaoina se mea e tatau ona i ai i o tatou loto pe tusi le mau i fafo o le fatu pe afai na te aoaoina se mea e tatau ona tatou aloese ai. O le a le uiga o le tuuto atu o tatou loto atoa i le Tama Faalelagi?

  • E faapefea ona tatou faamatalaina i lo tatou aiga ma isi pe aisea tatou te usitai ai i poloaiga a le Atua? E uma ona mafaufau loloto i lenei fesili, e mafai e tagata o le vasega ona faitau le Teuteronome 6:4–7, 20–25 po o le fuaitau i le “Punaoa Faaopoopo” ma faasoa mai o latou manatu. E faapefea e nei manatu ona aafia ai o tatou lagona i poloaiga po o feagaiga?

Teuteronome 6: 4–9, 20–25.

“Ia e matuā aoao soo ai [afioga a le Alii] i lau fanau.”

  • O nisi taimi e aoga le faalogo i manatu i ala o loo aoao atu ma aoao mai ai e isi le talalelei i o latou aiga. O le talanoaina o le ala o loo mulimuli ai tagata o le vasega i le fautuaga i le Teuteronome 6:4–9, 20–25 e mafai ona tuuina atu i lau vasega se avanoa e aoao ai le tasi mai le isi. O a mea tatou te faia e aoao atu ai ma “tautalatala a’i” (fuaiupu 7) le afioga a le Atua e pei ona taua i nei fuaiupu? Oa aafiaga e mafai ona tatou faasoa atu na taialaina ai i tatou e le Alii ia tatou taumafaiga?

Teuteronome 15:1–15

O le fesoasoani i e manaomia le fesoasoani e aofia ai ni lima foai ma ni loto fuatiaifo.

  • Tatou te lei oo i le aso “ina ia leai se tagata ia te oe e mativa” (Teuteronome 15:4), ina ia taua pea mataupu faavae o le fesoasoani i e matitiva i le Teuteronome 15 e tusa lava pe o faatinoga faapitoa e faatatau i aitalafu ma auauna ua suia. E mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e iloilo fuaiupu 1–15 ma sue mataupu faavae e uiga i le fesoasoani i e matitiva ma lē tagolima latou te mananao e talanoaina. O fesili faapenei e mafai ona fesoasoani i le talanoaga: O le a le uiga o le “matuā faamafola atu lou lima” ia i laotu e matitiva? (fuaiupu 8,11). O le a le vaega a lo tatou loto e fai i le fesoasoani atu i isi? (tagai fuaiupu 7, 9–10). Oa mea ua mafai ona tatou aoaoina e uiga i le fesoasoani i ē matitiva mai le faataitaiga a le Alii? (tagai fuaiupu 15).

Teuteronome 29:9; 30:15–20

Ua valaaulia i tatou e le Alii e filifili i le va o le “ola ma le manuia, o le oti foi ma le malaia.”

  • Atonu e manaia le faatusatusa o upu a Mose i le Teuteronome ma nisi o aoaoga faaiu a Liae i lona aiga i le 2 Nifae 1–4. Atonui e maua e tagata o le vasega nisi vaega e tutusa ma eseese ai i le va o nei savali: Teuteronome 29:9 ma le 2 Nifae 4:4; Teuteronome 30:15–20 ma le 2 Nifae 2:26–29. Na faapefea ona faalauteleina e Liae mea na aoaoina e Mose? Aisea e avea ai upu e pei o le ola ma le oti o se ala lelei e faamatala ai a tatou filifiliga e “tausia” pe “liliu ese” mai poloaiga a le Atua? (Teuteronome 30:16–17). E mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai mea na latou maua i nei fuaitau e uunaia i latou e “filifili le ola” (Teuteronome 30:19).

Ata
aikona o punaoa faaopoopo

Punaoa Faaopoopo

Tatou te tausia a tatou feagaiga ona tatou te alolofa i le Atua.

Na aoao mai Peresitene Linda K. Burton:

“Mai mafuaaga uma lava e tatau ona tatou filiga atili i le tausia o a tatou feagaiga, o lenei mafuaaga e sili atu le taua nai lo isi uma lava—alofa. …

“Afai tatou te faafetaia ma le atoatoa le tele o faamanuiaga ua tatou maua e ala i le faaolataga ua faia mo i tatou, e leai se mea e finagalo ai le Alii ia i tatou o le a tatou le faia ma le naunautai ma le tuuto’ [Iosefa Filitia Samita “Importance of the Sacrament Meeting,” Relief Society Magazine, Oct. 1943, 592]. E tusa ai ma lenei saunoaga a Peresitene Iosefa Filitia Samita, o le tausiga o feagaiga o se tasi lea o ala e faaalia ai lo tatou alolofa mo le Togiola le iu a lo tatou Faaola ma le Togiola ma le alofa atoatoa o lo tatou Tama i le Lagi” (“O le Mana, Olioli, ma le Alofa o le Tausia o Feagaiga,” Liahona, Nov. 2013, 114).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Faalogo. “O le faalogo o se faatinoga o le alofa. … Ole atu i le Tama Faalelagi e fesoasoani ia te oe e te malamalama ai i mea o loo fai mai ai tagata o lau vasega. Ao e gauai atu ma le faaeteete i a latou savali faaleo pe le faaleoa, o le a e iloa ma malamalama atili i o latou manaoga, o latou atugaluga, ma o latou naunautaiga” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola,34).

Lolomi