Fuakava Motuʻá 2022
13–19 Sune. 1 Samuela 8–10; 13; 15–18: “‘Oku ʻa [e ʻEikí] ʻa e Taú”


“13–19 Sune. 1 Samuela 8–10; 13; 15–18: ‘ʻOku ʻa [e ʻEikí] ʻa e Taú’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Motu‘á 2022 (2021)

“13–19 Sune. 1 Samuela 8–10; 13; 15–18,” Ha‘u, ʻo Muimui ‘Iate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2022

ʻĪmisi
ko e talavou ko Tēvitá mo e maka tā

Tēvita mo Kolaiate, tā ‘e Steve Nethercott

13–19 Sune

1 Samuela 8–10; 13; 15–18

“ʻOku ʻa [e ʻEikí] ʻa e Taú”

ʻI hoʻo teuteu ko ia ke faiakó, manatuʻi ʻoku ngalingali naʻe ʻosi maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi aʻusia mahuʻinga ʻi heʻenau ako ʻa e folofolá ʻi ʻapí. Ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakatupulaki ʻi he ngaahi aʻusia ko iá?

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Koeʻuhí ke poupou‘i ʻa e kau mēmipa ‘o e kalasí ke nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa ne nau ako ʻi he uike ní, ʻoange ha taimi ke nau fakakaukau ai ki ha ngaahi ongo ne nau maʻu fekauʻaki mo e 1 Samuela 8–10; 13; 15–18. Hili ia peá ke kole ange ke nau vahevahe ha veesi naʻá ne fakatupu ha ongo fakalaumālie.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné

1 Samuela 9:15–17; 10:1–12; 16:1–13

‘Oku ui ʻe he ‘Otuá ʻa e kakaí, ‘i he kikite, ke ngāue ʻi Hono pule‘angá.

  • ʻE lava ʻa e fakamatala ki hono fili ʻe he ʻOtuá ʻa Saula mo Tēvita ʻi he kikite mo e fakahaá ʻo tokoni ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e anga hono fili ʻo e kakai ke ngāue ʻi he Siasí, he ʻaho ní. Te ke lava ‘o fakaafeʻi ‘a e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau ‘a e 1 Samuela 9:15–17; 10:1–12; mo e 16:1–13, ʻo kumi ʻa e ngaahi fakamatala ʻe lava ʻo tokoni ke mahino kiate kinautolu hono ʻuhinga ʻo e “ui … ʻe he ʻOtuá” (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:5). Ko e hā ha faikehekehe, ki he kakai ʻoku uí mo kinautolu ʻoku nau hikinimaʻi kinautolú, ke nau ʻilo ko e ʻOtuá ʻokú Ne fili ʻa e kakai ke ngāue ʻi Hono Siasí?

    ʻĪmisi
    ko e pani ʻe Samuela ʻa Saulá

    Tā fakatātā ‘o e pani ʻe Samuela ʻa Saulá, © Lifeway Collection/licensed from goodsalt.com

1 Samuela 13:5–14; 15

“ʻOku lelei lahi ʻa e talangofuá ʻi he feilaulaú.”

  • Ke aleaʻi hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke talangofua ki he ʻEikí, te ke lava ʻo fakaafeʻi e kalasí ke nau toe vakai ki he 1 Samuela 13:5–14 pea kumi ‘a e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ‘ulungaanga ne tupu ai e tō ʻa Saulá. Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi fehalaaki ʻa Saulá?

  • Neongo ‘oku ʻikai ke tau ‘iloʻi ‘a e ngaahi ʻuhinga kotoa na‘e fekau ai kia Saula ke tāmateʻi kotoa ʻa e kau ‘Amalekí mo ʻenau fanga monumanú, ka ‘oku ʻi ai ha ngaahi meʻa ke tau ako mei heʻene tali ki he fekau ko iá. Koeʻuhí ke tokoni ke ʻilo ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e ngaahi lēsoni ko ʻení, te ke lava ʻo hiki ʻi he palakipoé ʻa e ʻOku lelei lahi ʻa e talangofuá ʻi he … pea fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakalaulauloto ki he kupuʻi lea ko ʻení ʻi hoʻomou vakaiʻi fakataha ʻa e ngaahi meʻa ne hoko ʻi he 1 Samuela 15. Ko e hā ha ngaahi me‘a lelei ʻoku tau fakahoko ʻi heʻetau moʻuí ʻoku tau faʻa fili ia kae ʻikai talangofua ki he ʻOtuá? Ko e hā ʻoku lelei lahi ange ai ʻa e talangofua ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa lelei kehe ko iá?

1 Samuela 16:6–7

“ʻOku ʻafioʻi ʻe [he ʻEikí] ʻa e lotó.”

  • Hili hono lau ‘o e 1 Samuela 16:6–7, ʻe lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa ʻenau fakakaukau fekauʻaki mo hono ʻuhinga ke ʻiloʻi “ʻa e lotó” (veesi 7). Te tau lava fēfē ke ako ke sio ʻi he founga e ʻafio ʻa e ʻEikí? ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi ʻausia naʻá ne akoʻi kinautolu ʻi he mahuʻinga ʻo e sio ki he lotó kae ʻikai ko e fōtunga ki tuʻá.

1 Samuela 17

‘E lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau ikunaʻi ha faʻahinga faingata‘a pē.

  • ‘I he lēsoni ʻo e uiké ni ‘i he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Aú—Ma‘á e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí mahalo ne ʻosi fakalaulauloto ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ki ha ngaahi lea ʻa ha kakai kehekehe ʻi he 1 Samuela 17. Fakakaukau ke ke kole ki he kalasí ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau ako mei he ʻekitivitī ko ʻení. Kae tautautefito, ki he meʻa naʻa nau ako fekauʻaki mo Tēvitá?

  • ʻOku ngalingali ʻoku fehangahangai ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo hoʻo kalasí mo ha ngaahi palopalema ʻe ngali fuʻu lahi hangē ko ia ne fai ʻe Kolaiate kia Saula mo ʻene kau taú. Te ke faka‘aongaʻi fēfē ‘a e talanoa ʻo Tēvita mo Kolaiaté ke tokoniʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi heʻenau fehangahangai mo ʻenau pole ʻo e tui ki he ʻEikí? Mahalo te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo Tēvita mo Kolaiate (hangē ko ia ʻoku ʻi he lēsoni ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí). Hili ia pea ʻe lava ke lisi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi he palakipoé ha ngaahi meʻa ʻe ala hoko ko ha “Ngaahi Kolaiate” ʻi hotau kuongá. Pea te nau lava foki ke kumi ha ngaahi veesi ʻi he 1 Samuela 17 ‘oku nau fakahoʻata ʻe tui ʻa Tēvitá, ʻo lava ai ke ne ikunaʻi ʻa Kolaiaté (vakai foki ki he fakamtala ʻi he “Ngaahi Maʻu‘anga Tokoni Kehé”). Mahalo naʻa lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi aʻusia ne nau ongoʻi ai e tokoni ʻa e ʻEikí ke ikunaʻi ʻenau ngaahi palopalemá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehe

Ko hono Ikunaʻi Hotau Ngaahi Kolaiaté.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻo pehē:

“‘Oku ʻākilotoa kimoutolu ʻe ha fanga Kolaiate, ko ha kakai tupu lalahi mo ha taumuʻa kovi ke fakaʻauha kimoutolu. ʻOku ʻikai ko ha kau tangata ʻeni ʻoku fute ʻe hiva honau māʻolungá, ka ko ha kau tangata mo ha ngaahi faʻunga ʻoku nau puleʻi ʻa e ngaahi meʻa matamatalelei, ka ko ha ngaahi meʻa ʻoku kovi te nau lava ʻo fakafepakiʻi mo fakavaivaiʻi pea mo fakaʻauha kimoutolu. …

“… Ka ‘oku ʻikai fie maʻu ke mou manavasiʻi kapau ʻoku mou maʻu ʻa e makatā ʻo e moʻoní ʻi homou nimá. … ʻOku mou maʻu ʻa e ngaahi foʻi maka ʻo e angamaʻá mo e angatonú mo e faitotonú ke fakaʻaongaʻi ki he ngaahi fili ko ʻeni ʻoku nau fie ikunaʻi kimoutolú. Ka ko kimoutolú, tau fakatātā pē, te mou lava ʻo lisinga kinautolu ʻi honau ʻvahaʻa matá’. Te ke lava ʻo ikunaʻi kinautolu ʻaki haʻo mapuleʻi koe ke fakaʻehiʻehi meiate kinautolu. Te ke lava ‘o pehē ki hanau tokolahi ʻo hangē ko e lea ʻa Tēvita kia Kolaiaté, ʻ‘Okú ke haʻu kiate au ‘aki ʻa e heletā, mo e tao, pea mo e pā: ka ‘oku ou ʻalu atu kiate koe ‘i he huafa ʻo [e ‘Eiki] ʻo e ngaahi kau taú, ko e ‘Otua ʻo e ngaahi kau tau ‘o ʻIsilelí, ‘a ia kuó ke pōlepole ki aí’ [1 Samuela 17:45]” (“Overpowering the Goliaths in Our Lives,” Ensign, May 1983, 46, 51).

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Ko ho uiuiʻí ʻoku fakahā fakalaumālie. ʻI hoʻo hoko ko e faiakó, kuo uiuiʻi ai koe ʻe he ʻOtuá ke tāpuekina ʻEne fānaú. ‘I hoʻo mo‘ui taau ko ia ke maʻu ‘Ene tokoní, te Ne foaki atu leva kiate koe ʻa e fakahā ʻokú ke fekumi ki aí. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 5.)

Paaki