Feagaiga Tuai 2022
Iulai11–17 . 2 Tupu 17–25: “Ua Ia Faatuatua ia Ieova le Atua o Isaraelu”


“Iulai11–17 . 2 Tupu 17–25: ‘Ua Ia Faatuatua ia Ieova le Atua o Isaraelu,’” Sau, MuliMuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Feagaiga Tuai 2022 (2021)

“Iulai11–17. 2 Tupu 17–25,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2022

Ata
tagata ua tuua le aai ua faatama’ia

O Le Sosola Ese o Pagota, saunia e James Tissot ma isi

Iulai11–17

2 Tupu 17–25

“Ua Ia Faatuatua ia Ieova le Atua o Isaraelu”

Iloilo uunaiga na e faamaumauina i le taimi o lau suesuega patino o le 2 Tupu 17–25 i lenei vaiaso. O a fuaitau mai nei mataupu e te lagonaina o le a sili ona taua i tagata o lau vasega?

Tusi Faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

A faasoa mai e tagata o le vasega mea ua latou aoaoina i le fale ia latou suesuega o tusitusiga paia, atonu e lagona e isi tagata o le vasega le uunaia e suesue i tusitusiga paia i le vaiaso atoa. E mafai ona e amata le vasega i le valaaulia o tagata o le vasega e tali i se fesili faapenei “Oa mea ua aoaoina oe e le Agaga Paia ao e faitauina mataupu na totofi atu i lenei vaiaso?”

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

2 Tupu 18:28–36; 19:1–7, 14–19

E mafai ona tatou tumau i le faamaoni i le Alii pe a luiina lo tatou faatuatua.

  • O upumoni i le 2 Tupu 18–19 e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia iloa pe faapefea ona tali atu pe a luiina lo tatou faatuatua. O le a faapefea ona e fesoasoani i tagata o le vasega ia iloa nei upumoni? E mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai ni nai mafuaaga latou te talitonu ai i le Atua ma Lana fuafuaga. Ona mafai lea ona latou suesue le 2 Tupu 18:28–35, ma vaavaai mo mafuaaga na tuuina atu e Asuria i le nuu o Ierusalema e aua ai le faalagolago i le Alii. O faapefea ona taumafai Satani e tauanau i tatou ia masalosalo i lo tatou faatuatua i aso nei? Ona mafai lea e tagata o le vasega ona suesue le 2 Tupu 19:1–7, 14–19 mo mea e mafai ona tatou aoao mai ia Esekia i le ala e tali atu ai pe a luiina lo tatou faatuatua. E faapefea ona fesoasoani le Alii ia i tatou e faatoilalo luitau i lo tatou faatuatua? Oa nisi fautuaga a tagata o le vasega mo le iloiloina o lo latou faatuatua ma le faalagolago i le Alii.

  • E mafai ona e valaaulia se tagata o le vasega e sau i le vasega ua saunia e otooto le talanoaga na faia e tagata Asuria ma taitai a Esekia i talaane o puipui o Ierusalema (tagai 2 Tupu 18:17–36). Ae lei faamatalaina e ia le tala, valaaulia tagata o le vasega e vaai faalemafaufau faapea o i latou o tagata o Ierusalema o loo faalogologo i lenei talanoaga. Oa ni manatu ma lagona atonu latou te maua? O le a se mea atonu latou te faia? E mafai ona e tuuina atu i tagata o le vasega ni vaega o le savali a Elder David A. Bednar “O Lea Na Latou Faafilemu ai lo Latou Mata’u” (Liahona, Me 2015, 46–49) ma valaaulia i latou e vaavaai mo le fautuaga e mafai ona lagolagoina i latou i taimi o le fefe po o le masalosalo. Ua faapefea e lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso ona lagolagoina i tatou i taimi faigata?

2 Tupu 22:8–2023

E mafai e tusitusiga paia ona liliu atu o tatou loto i le Alii.

  • I le talanoaina o le mana o le afioga a le Atua i olaga o le Tupu o Iosia ma lona nuu e mafai ona uunaia tagata o le vasega e saili lena lava mana i o latou lava olaga. E mafai ona e amata se talanoaga i le valaaulia o tagata o le vasega e vaai faalemafaufau i le ala e ono ese ai o latou olaga pe ana latou le maua tusitusiga paia. Ona mafai lea ona latou suesue le 2 Tupu 22:8–11; 23:1–6, 21, 24 e iloa ai le ala na suia ai Iosia ma lona nuu ina ua latou aoao le afioga a le Atua mai tusitusiga paia ia faatoa maua i totonu o le malumalu. Ua faapefea ona fesoasoani tusitusiga paia ia i tatou ia latalata atili ai i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

  • O suiga maoae na faia e le afioga a le Atua ia Iosia ma le toatele o tagata o lona malo e mafai ona uunaia ai tagata o lau vasega e saili na lava suiga i o latou olaga. A uma ona talanoaina nei suiga (tagai 2 Tupu 23:1–6, 21, 24), ona mafai lea e tagata o le vasega ona faasoa mai ni aafiaga na faia ai e se fuaitau o se mau po o se tala se eseesega i o latou olaga. Atonu e mafai ona latou talanoa pe aisea ua latou taliaina ai le savali o lena mau i lea taimi o o latou olaga. O le faamatalaga i le “Punaoa Faaopoopo” e mafai ona faaopoopo i lau talanoaga.

    Ata
    aiga o loo suesue i tusitusiga paia

    E mafai e tusitusiga paia ona liliu o tatou loto i le Alii.

Ata
aikona o punaoa faaopoopo

Punaoa Faaopoopo

Toe iloilo tusitusiga paia.

Na saunoa mai Peresitene Spencer W. Kimball:

“Ou te talitonu e i ai lava se taimi i o tatou olaga e tatau ai ia i tatou taitoatasi ona iloa tusitusiga paia mo i tatou lava—a e le na o le iloa i se taimi e tasi, a ia toe saga saili pea ia iloa ma saga iloa. …

“E malosi lava lou lagona e tatau ia i tatou uma lava ona toe foi i tusitusiga paia e pei ona faia e le Tupu o Iosia ma tuu atu ia galue malosi i totonu o i tatou, ma uunaia ai i tatou i se naunautaiga mautu e auauna atu i le Alii. …

“Ua ou iloaina a ou manatu faatalale i le ma fesootaiga ma le paia, ma a oo ina foliga mai e le o faafofoga mai le Atua ma leai se siufofoga paia o fetalai mai, o lona uiga ua ou matua mamao, mamao ese lava. Afai ou te faatofuina au lava i tusitusiga paia, ona vaapiapi ai lea o le va ma toe foi mai le faaleagaga. E faateleina ai lo’u alofa ia i latou e tatau ona ou alofa i ai ma lo’u loto atoa ma le mafaufau atoa ma le malosi atoa, ma o le faateleina o lo’u alofa ia i latou, e faigofie ai ona ou tumau i a latou apoapoaiga” ( (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Spencer W. Kimball [2006], 62–63, 67).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Faaaoga fesoasoaniga mo le suesueina o tusitusiga paia. O se tasi auala e fesoasoani ai i tagata o le vasega ia malamalama i tusitusiga paia o le faasino lea o i latou i punaoa e pei o le Taiala i Tusitusiga Paia ma tusiga o le Autu o le Talalelei (ChurchofJesusChrist.org). E mafai foi ona latou maua faamatalaga aoga i vaega o le “Manatu e Manatua” i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga.

Lolomi