Feagaiga Tuai 2022
27 Iuni–3 Iulai. 1 Tupu 17–19: “Afai o Ieova o le Atua Ia, ia Outou Mulimuli Atu ia te Ia”


“27 Iuni –3 Iulai . 1 Tupu 17–19: ‘Afai o Ieova o le Atua Ia, ia Outou Mulimuli Atu ia te Ia,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Feagaiga Tuai 2022 (2021)

27 Iuni–3 Iulai. 1 Tupu 17–19,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Le Aoga Sa: 2022

Ata
Elia o loo tu i tafatafa o le fatafaitaulaga o loo mumū

Ua Tauva Elia ma Ositaulaga a Paala, saunia e Jerry Harston

27 Iuni–3 Iulai

1 Tupu 17–19

“Afai o Ieova o le Atua Ia, ia Outou Mulimuli Atu ia te Ia”

O le faamoemoega o tusitusiga paia—ma lau vasega—o le fausia o le faatuatua i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Ia taitaia e lenei faamoemoega filifiliga e te faia i mea e aoao atu ma fesili e fai atu.

Tusi Faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e faasoa mai manatu i le 1 Tupu 17–19, e mafai ona e valaaulia i latou e mafaufau i se autu mo mataupu taitasi nei. Oa fuaiupu na mafai ai ona latou mafaufau i nei autu?

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

1 Tupu 17:8–16; 19:19–21

O se valaaulia e ositaulaga o se avanoa e faatino ai lo tatou faatuatua.

  • O le faataitaiga o le fafine Sarefata ua oti lana tane e mafai ona uunaia ai tagata o lau vasega i taimi e tofotofoina ai lo latou faatuatua. E mafai ona e amata i le fai ia i latou e fai se lisi o filifiliga e manaomia ai le faatuatua ia Iesu Keriso. Ona mafai lea ona latou faitau le tala i le 1 Tupu 17:8–16 ma talanoa i mea ua aoao mai e lenei tala ia i latou i le faatinoina o le faatuatua. Uunaia tagata o le vasega e faasoa mai o latou lagona i le fafine ua oti lana tane ma le ala e uunaia ai i latou e lana faataitaiga e faatino lo latou faatuatua. E faapefea ona tutusa lona faatuatua ma le faatuatua o Elisaia i le 1 Tupu 19:19–21? Atonu o le a naunau tagata o le vasega e faasoa mai ni taulaga na latou faia mo le Alii ma le ala na Ia faamanuiaina ai i latou.

  • O le tala i le fafine Sarefata ua oti lana tane e mafai foi ona aoaoina i tatou i faamanuiaga e oo mai le ositaulaga. E mafai ona e fai i tagata o le vasega e mafaufau loloto i le ala o le a latou tali atu ai i fuaitau faapenei: “Ou te le mafai ona totogi le sefuluai” po o le “Ou te pisi tele e talia se tofiga faaleauaunaga.” O a mea ua aoaoina i tatou e le 1 Tupu 17:8–16 e ono faatatau i nei fuaitau? E faapefea e lo tatou malamalama i le Faaola ona fesoasoani ia i tatou pe a fesiligia i tatou e faia ni osigataulaga? O upu a Elder Lynn G. Robbins i le “Punaoa Faaopoopo” mafai foi ona fesoasoani.

1 Tupu 18:17–39

“Afai o Ieova o le Atua Ia, ia Outou Mulimuli Atu ia te Ia.”

  • O se talanoaga i le 1 Tupu 18:17–39 e mafai ona fesoasoani i tagata o le vasega ia sili atu le tuuto i le mulimuli ia Iesu Keriso ma faalagolago ia te Ia. A uma ona iloilo le tala ma le vasega, e mafai ona e tusia i le laupapa le fesili na fai atu e Elia i le nuu o Isaraelu: “Pe tou te faaletonu i manatu e lua seia afea?” (fuaiupu 21). Tuu atu i tagata o le vasega e faasoa mai o latou lagona i le uiga o lenei fesili. Oa nisi o mafuaaga e ono “faaletonu” ai tagata (e mafai ona faauiga i le le mautonu, nenefu, po o le tautevateva) i le va o le mulimuli i le Alii ma le mulimuli ia Paala? Aisea tatou te le mautonu ai i nisi taimi e uiga i le mulimuli ia Iesu Keriso? Atonu e mafai e tagata o le vasega ona fefaasoaai i aafiaga na fesoasoani ia i latou e filifili e mulimuli i le Faaola.

Ata
Elia o loo tu i luga o le papa

O se faatusa e faamatala ai le 1 Tupu 19:11–12. O le Perofeta, © Robert Booth Charles/Bridgeman Images

1 Tupu 19:1–12

E masani ona fetalai mai le Alii i ala filemu, ma manino.

  • E tele tagata e tauivi ia iloa pe o fesootai atu le Alii ia i latou. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia iloa atili le siufofoga o le Alii, e mafai ona e valaaulia i latou e faitau le 1 Tupu 19:1–12 ma faasoa mai mea na aoaoina e Elia. Atonu e mafai e tagata o le vasega ona fefaasoaai i aafiaga na aoaoina i latou i auala eseese e fetalai atu ai le Alii ia i latou. Atonu e te manao e faasoa atu le vitio “How Can I Feel the Holy Ghost More Often?” (mai le “Face to Face with President Eyring and Elder Holland” [worldwide youth broadcast, Mar. 4, 2017], ChurchofJesusChrist.org).

  • Ina ia fesoasoani e uunaia le talanoaga i le fuaitau “leo itiiti ma le filemu,” e mafai ona e faaalia ni meafaitino (po o ata o meafaitino) e mafai ona fesoasoani i tagata o le vasega e mafaufau loloto ai i le fuaitau. E mafai e tagata o le vasega ona fautuaina mai nisi faataitaiga. Aisea e avea ai upu “filemu” ma le “itiiti” oni ala lelei e faamatala ai le siufofoga o le Agaga? Mo isi faamatalaga, e mafai e tagata o le vasega ona faitau mau e pei o Helamana 5:30; 3 Nifae 11:3–7; Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:22–23; 8:2–3; 9:8–9; 11:12–14; 36:2. Atonu e mafai ona latou faasoa mai isi mau e uiga i le iloaina o le Agaga. Oa mea ua fautuaina mai e nei mau e uiga i mea e tatau ona tatou faia e faalogo ai i le siufofoga o le Alii? O vitio “Feeling the Holy Ghost” po o le “Voice of the Spirit” e mafai ona fesoasoani (ChurchofJesusChrist.org).

Ata
aikona o punaoa faaopoopo

Punaoa Faaopoopo

Fafine Sarefata ua oti lana tane.

Na saunoa mai Elder Lynn G. Robbins: “Na malamalama Elia i le aoaoga faavae faapea o faamanuiaga e oo mai pe a uma ona tofotofoina lo tatou faatuatua [tagai Eteru 12:6; Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:5]. Sa lei manatu faapito o ia. I le avea ai ma auauna a le Alii, na i ai iina Elia e tuuina atu, ae le o le aveese [tagai 1 Tupu 17:13–16]. … O le tasi ala e faaalia ai e le Alii aoaoga faavae ma ni tulaga e sili ona maoae o le aveesea lea o alofaga. Afai e faamoemoe le Alii e oo lava i le fafine e sili ona mativa e totogi lana sene, e faapefea la isi tagata uma e faapea mai e le mafai pe faigofie ona ositaulaga?” (“O Le Sefuluai—O se Poloaiga Foi mo e Le Tagolima,” Liahona, Me 2005, 35).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Avea o se meafaigaluega lotomaualalo o le Agaga. “O lou faamoemoega o se faiaoga e le o le tuuina atu o se lesona manaia ae ia fesoasoani i isi e maua aafiaga o le Agaga Paia, o ia o le faiaoga moni” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 10).

Lolomi