’Ā’amu o te ’Ēkālesia
Pene 1: Te Sotaiete Tauturu: E Faaho‘i-faahou-raa mai o te hoê Hoho‘a Tahito


Pene 1

Sotaiete Tauturu

Hoê Faaho‘i-faahou-raa mai o te hoê Hoho‘a Tahito

I roto i ta’na taviniraa i roto i te tahuti nei, ua faaite te Faaora i te hoê here taaê e te mana‘o tapitapi no te mau vahine. Ua parau o Elder James E. Talmage no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo, « Te Aito rahi roa‘e i te ao nei no te vahine e te ti‘araa vahine o Iesu Mesia ïa ».1

Ua haapii te Faaora i te mau vahine e rave rahi e i te vahine tata‘itahi, i ni‘a i te puromu e i te pae tatahi, i te apoo pape e i to ratou mau nohoraa. Ua faaite oia i te here e te hamani maitai ia ratou e ua faaora ia ratou e te mau melo o to ratou mau utuafare. Ua faati‘a oia na roto i te mau parabole e rave rahi te mau aamu no te mau vahine e rave ra i te mau ohipa matauhia. Ua faaite oia i to’na matau i te oraraa o te mau vahine e ua tatara mai i te mau haapiiraa no te evanelia mai roto mai i ta ratou mau ohipa i te mau mahana atoa. Ua faaore Oia i ta ratou mau hara. Ua heva Oia e o ratou. E aroha to’na no ratou i roto i to ratou huru oraraa taaê ei mau tamahine, mau vahine faaipoipo, mau vahine faaea i te fare, mau metua vahine e e mau vahine ivi. Ua mauruuru oia ia ratou e ua faahanahana ia ratou.

E tae noa’tu i roto i te mauiui rahi i ni‘a i te satauro, ua faaite te Faaora i to’na mana‘o pe‘ape‘a no To’na metua vahine, tei riro mai te hoê vahine ivi o te ti‘a ia haapa‘ohia.2 E te taata matamua Ta’na i fâ atu i muri a‘e i To’na Ti‘a-faahou-raa e vahine ïa.3

Mau Pĭpĭ Vahine i roto i te Faufaa Apî

Noa’tu e mea iti roa tei itehia no ni‘a i te hoê faanahonahoraa a te mau vahine i roto i te Faufaa Apî, te faaite nei te mau tapa‘o e ua riro te mau vahine ei tufaa faufaa rahi i roto i te ohipa a te Faaora. Tei roto i te Faufaa Apî te mau aamu no te mau vahine, tei itehia e tei ore i itehia, tei faaohipa i te faaroo ia Iesu Mesia, tei haapii e tei ora i Ta’na mau haapiiraa, e tei faaite i to ratou iteraa papû no ni‘a i Ta’na ohipa, Ta’na mau semeio e To’na hanahana. Ua riro teie mau vahine ei mau pĭpĭ hi‘oraa maitai e ei feia ite faufaa rahi i roto i te ohipa no te faaoraraa.

Ua tere te mau vahine na muri ia Iesu e Ta’na na Ahuru ma Piti Aposetolo. Ua horo‘a ratou i ta ratou tao‘a no te tauturu i Ta’na ohipa. I muri a‘e i To’na poheraa e te Ti‘a-faahou-raa, ua tamau noa te mau vahine i te riro ei mau pĭpĭ haapa‘o maitai. Ua farerei e ua pure amui ratou e te mau Aposetolo. Ua horo‘a ratou i to ratou mau vahi nohoraa ei mau vahi haaputuputuraa no te mau melo o te Ekalesia. Ua rave itoito ratou i te ohipa no te faaoraraa i te mau varua, i te pae tino e te pae varua.

Ua riro o Mareta e to’na tuahine o Maria ei mau hi‘oraa no te mau pĭpĭ vahine i roto i te Faufaa Apî. Tei roto ia Luka 10 te hoê parau no to Mareta iritiraa i to’na fare ia Iesu. Ua tavini oia i te Fatu ma te haapa‘o i To’na mau hinaaro pae tino, e ua parahi o Maria i te pae avae o te Fatu e ua faaroo i Ta’na mau haapiiraa.

I te hoê tau ua titauhia te mau vahine ia tavini noa i te pae tino, ua haapii te Faaora ia Mareta e ia Maria e nehenehe atoa ta te mau vahine e rave i te ohipa pae varua i roto i Ta’na ohipa. Ua ani Oia ia raua ia riro ei mau pĭpĭ Na’na e ia fana‘o i te faaoraraa, « taua mea ti‘a ra » o te ore roa e rave-ê-hia’tu ia raua.4

Ua riro mai o Maria e o Mareta ei nau taata ohipa i roto i te taviniraa a te Fatu i roto i te tahuti nei. I muri mai i roto i te Faufaa Apî te tai‘o nei tatou i te iteraa papû puai o Mareta no ni‘a i te huru atuaraa o te Faaora. I roto i te hoê aparauraa e o Iesu, ua parau oia, « Ua faaroo vau e o oe te Mesia te Tamaiti a te Atua o te haere mai i te ao nei ra ».5

E rave rahi atu mau pĭpĭ vahine tei tere na muri ia Iesu e te Tino Ahuru ma Piti, ma te haapii mai na roto mai Ia’na i te pae varua, e ma te tavini Ia’na i te pae tino. Ua papa‘i o Luka:

« E muri a‘era, haere atura oia [Iesu] na roto i te mau oire e te mau oire rii atoa, i te poro haerea i te parau maitai ra i te basileia o te Atua, oia e te tino ahuru ma piti atoa,

« E e mau vahine hoi i faaorahia i te varua ino e te ma‘i, o Maria i parauhia no Magadala, no roto ia’na na demoni toohitu ra,

« E o Ioane te vahine a Huza e tiaau no Heroda, e o Susana, e o ve toofanu mau vahine ĕê hoi, o tei turu mai ïa ia’na i ta ratou ra tao‘a ».6

E mea papû e ua horo‘a teie mau vahine i te tahi tautururaa moni na Iesu e Ta’na mau Aposetolo, e te taviniraa mai te tunuraa i te maa. Taa ê noa’tu i te fariiraa i te utuuturaa a Iesu, te parau oaoa no Ta’na evanelia e te mau haamaitairaa no To’na mana faaora ua utuutu teie mau vahine Ia’na, ma te horo‘a’tu i ta ratou tao‘a e to ratou faaroo.

Ua papa‘i te Aposetolo Paulo no ni‘a i te mau vahine, tei tavini i te Feia Mo‘a, i roto i to ratou ti‘araa i roto i te Ekalesia e na roto i to ratou iho hinaaro. Ua faataa mai ta’na tatararaa no ni‘a i te hoê vahine ivi i te mau tapa‘o no te mau vahine e rave rahi i roto i te Ekalesia no mutaa ihora: « E te roo maitai i te parau maitai ra, e i haapii na i ta’na tamarii, e i te maitai na i te taata ĕê, e i horoi na i te avae o te feia mo‘a, e i tauturu na i te feia ati ra, e i rave maite na hoi i te mau ohipa maitatai atoa ra ».7 Ua papa‘i atoa Paulo no te mana o te mau vahine ite e te aravihi, paari a‘e. Ua a‘o oia ia Tito ia faaitoito i te mau vahine paari a‘e ia tavini e ia haapii i te mau vahine apî no ni‘a i ta ratou ohipa mure ore ei mau vahine faaipoipo e ei mau metua vahine, « ia a‘o ratou i te mau vahine apî ra ia aroha i ta ratou mau tane ia aroha hoi i ta ratou mau tamarii ».8

Tei roto i te Buka Te Ohipa te hoê aamu no te hoê vahine tei faahoho‘a i te mau viretu ta Paulo i faaite. I ora na Tabita, tei parau-atoa-hia o Doreka, i Iopa, i reira oia e nira ai i te ahu no te mau vahine e vai ra i roto i te fifi.

« E te parahi ra te hoê pĭpĭ vahine i Iopa, o Tabita te i‘oa (oia hoi Doreka,) e rahi ta taua vahine ra ohipa maitai i rave, e te horo‘a hoi i te tao‘a.

« E ma‘ihia ihora oia i taua pue mahana ra, e pohe atura. …

No te mea râ te fatata noa ra Luda i Iopa, e ite a‘era te mau pĭpĭ e, tei reira Petero, ua tono maira ratou e toopiti pue taata e parau ia’na e haere i reira, eiaha e faaroaroa.

« Ua ti‘a a‘era Petero haere atura ratou atoa. E tae atura oia… ua ti‘a noa maira te mau vahine ivi i pihai iho ia’na ma te oto, e te faaiteraa mai i te mau ahu fafao e te ahu pu i hamanihia e Doreka, ia’na i parahi e ratou atoa ra.

« Ua tuu atura Petero ia ratou i rapae, ua tuu ihora i tana turi i raro, pure atura; ua fariu atura i taua tino ra, na ô atura, E Tabita, a ti‘a. Araara a‘era tana mata, e ite a‘era ia Petero, ti‘a a‘era i ni‘a ».9

Te faahiti nei te Faufaa Apî i te tahi atu mau vahine faaroo. Ua faaû Perisila e ta’na tane faaipoipo, o Akuila, i to raua ora i te pohe no te mau Aposetolo e ua horo‘a i to raua fare no te mau rururaa a te Ekalesia.10 Ua papa‘i Paulo, « Te rahi nei to Akuila raua o Peresila aroha ia outou i te Fatu nei, e to te ekalesia i roto i to raua ra fare. »11

« Ua ohipa rahi » te hoê vahine o Maria te i‘oa no te mau Aposetolo.12 Ua bapetizohia te hoê vahine o Litia te i‘oa e to’na atoa utuafare e ua utuutu i muri iho i te feia tei haapii ia’na. 13

E au ra ua mau te hoê vahine o Phebe te i‘oa i te hoê ti‘araa tavini i roto i te ekalesia i roto i ta’na amuiraa. Ua parau Paulo, « Te tuu atu nei au i to tatou tuahine ia Phebe ia outou na ma te haamaitai, e diakono no te ekalesia… ia farii mai outou ia’na i te Fatu nei, i tei au i te feia mo‘a ra, e tauturu mai hoi outou ia’na i te mau mea atoa e au ia’na ra; i tauturu na hoi oia i te taata e rave rahi. »14 Te tamau noa nei i teie mahana te huru taviniraa tei horo‘ahia e Phebe e te tahi atu mau vahine faahiahia no te Faufaa Apî i roto i te mau melo no te Sotaiete Tauturu, feia faatere, tuahine hahaere, metua vahine, e te tahi atu tei riro ei feia utuutu, aore râ e feia tauturu, i te taata e rave rahi.

Mau Pĭpĭ Vahine i te mau Mahana Hopea nei.

E mea hanahana e te tura, mea hinaarohia e mea faufaa te mau vahine i roto i te Ekalesia no mutaa ihora. Ua tavini ratou ia vetahi ê, ua rahi to ratou iho parau-ti‘a, e ua rave ratou i te ohipa rahi no te faaoraraa i te mau varua.

Ua faaho‘ihia mai teie mau hoho‘a i te mau mahana hopea nei na roto i te faanahonahoraa o te Sotaiete Tauturu. Ua parau te Peropheta Iosepha Semita, « Aita roa’tu te Ekalesia i faanahonaho-maitai-hia e tae noa’tu ua faanahonahohia te mau vahine ».15 Ua haapapû faahou mai te Tuahine Eliza R. Snow, te piti o te peresideni rahi o te Sotaiete Tauturu i teie haapiiraa. Ua parau oia: « Noa’tu e mea apî paha te i‘oa, area te faanahonahoraa e mea tahito ïa. Ua parauhia matou e to tatou peropheta tei taparahi-pohe-hia e i vai na taua iho â faanahonahoraa i roto i te ekalesia i mutaa ihora.16

Taaê noa’tu ia Iosepha Semita, ua faaite papû atoa te tahi atu mau peropheta no te mau mahana hopea nei e e tufaa faaûruhia te faanahonahoraa no te Sotaiete Tauturu no te Faaho‘i-faahou-raa mai, na roto i te reira te mau vahine i roto i te Ekalesia i piihia‘i i roto i te mau ti‘araa faatere no te tavini te tahi i te tahi e no te haamaitai i te taatoaraa o te Ekalesia. Ua parau te Peresideni Joseph F. Smith, te ono o te Peresideni o te Ekalesia, « Ua faati‘ahia teie faanahonahoraa e te Atua, haamanahia e te ra‘i, haamauhia e te ra‘i, faataahia e te Atua no te utuutu no te faaoraraa o te mau varua o te mau vahine e o te mau tane ». Teie ta te Peresideni Lorenzo Snow, te pae o te Peresideni o te Ekalesia i parau i te hoê pŭpŭ tuahine no te Sotaiete Tauturu: « Ua iteahia outou i pihaiho i te Autahu‘araa, ineine i te faa‘eta‘eta i to ratou mau rima e i te rave i ta outou tufaa no te tautururaa i te faahaere i mua te mau ohipa o te basileia o te Atua; e ia rave ana‘e outou i teie mau ohipa, e nehenehe atoa ïa outou e fana‘o i te upooti‘araa o te ohipa e i te faateiteiraa e te hanahana ta te Fatu e horo‘a i Ta’na mau tamarii haapa‘o maitai ».18

Ia ohipa ana‘e te mau vahine i roto i te Sotaiete Tauturu, e tavini ïa ratou ei mau pĭpĭ itoito na Iesu Mesia i roto i te ohipa faaoraraa. Mai te mau vahine i roto i te Ekalesia i mutaa ihora, te rave nei ratou i piha‘iho i te mau tane tei mau i te autahu‘araa no te faarahi i te faaroo e to ratou iho parau-ti‘a, no te haapuai i te mau utuafare e te mau nohoraa, e ia ma‘imi e ia tauturu i te feia e vai ra i roto i te fifi. Ua haapii mai te Tuahine Julie B. Beck, te ahuru ma pae o te peresideni rahi o te Sotaiete Tauturu: « Na roto i te Sotaiete Tauturu e haapii ai tatou ia riro ei mau pĭpĭ na te Mesia. Te haapii nei tatou i te mea Ta’na e hinaaro ia tatou ia haapii, te rave nei tatou i te mea Ta’na e hinaaro ia tatou ia rave, e riro tatou mai te mea Ta’na e hinaaro ia tatou ia riro ».19

Pene 1

  1. James E. Talmage, Iesu te Mesia , te toruraa o te nene‘iraa (1916), 475.

  2. A hi‘o Ioane 19:25–27.

  3. A hi‘o Ioane 20:1–3.

  4. A hi‘o Luka 10:38–42.

  5. A hi‘o Ioane 11:20–27.

  6. Luka 8:1–3.

  7. 1 Timoteo 5:10.

  8. Tito 2:4.

  9. Te Ohipa 9:36–40.

  10. A hi‘o Roma 16:3 ).

  11. 1 Korinetia 16:19; italics added.

  12. Roma 16:6.

  13. A hi‘o Te Ohipa 16:14–15.

  14. Roma 16:1–2; mau papa‘iraa opa i tuuhia.

  15. Joseph Smith, faahitihia i roto i Sarah M. Kimball, « Auto-biography », Woman’s Exponent, 1 no Setepa 1883, 51; hi‘o atoa Te mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia: Iosepha Semita (2007), 451.

  16. Eliza R. Snow, « Female Relief Society », Deseret News, 22 no eperera 1868, 81.

  17. Te mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia : Joseph F. Smith (1998), 186.

  18. Lorenzo Snow, i roto i te « Prest. Snow to Relief Societies », Deseret Evening News, 9 no Tiurai 1901, 1.

  19. Julie B. Beck, « Te mea ta te mau Vahine Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e Rave Maitai A‘e: Ia Ti‘a Paari e te Aueue Ore », Ensign, Nov. 2007, 109.

« Ua farii maira Mareta ia [Iesu] i roto i to’na ra fare ».Ua parahi Maria « i te pae avae o Iesu i te farooraa i ta’na parau » (Luka 10:38–39).

I roto i Ta’na taviniraa i roto i te tahuti nei, ua faaite te Faaora i te hoê here taaê e te mana‘o tapitapi no te mau vahine.

Ua « rahi ta Tabita ohipa maitai i rave, e te horo‘a hoi i te tao‘a « (Te Ohipa 9:36).

Nene’i