“Lēsoni 66—Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50, Konga 2: Akoʻi mo Ako ʻi he Laumālié,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2025)
“Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50, Konga 2,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
Lēsoni 66: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 49–50
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50, Konga 2
Akoʻi mo Ako ʻi he Laumālié
Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50, kuo pau ke akoʻi mo ako ʻe he Kāingalotú ʻa e ongoongoleleí ʻi he Laumālie ʻo e Moʻoní. ʻI he hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e Faiako Tuʻukimuʻá, ko e sīpinga haohaoa Ia ʻo e faiako ʻaki ʻa e Laumālié. ʻE maʻu ʻe he kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí ha ngaahi faingamālie ke akoʻi mo ako ai ʻi he Laumālié ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí. ʻE lava ke ʻoange ʻe he lēsoni ko ʻení ki he kau akó ha faingamālie ke akoako akoʻi mo ako ai ʻi he Laumālie ʻo e Moʻoní.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Ko Sīsū ʻa e faiako haohaoa ʻo e ongoongoleleí
Ke kamata ʻa e kalasí, fakakaukau ke tokoni ki he kau akó ke fakakaukau ki he faʻahinga faiako ʻa e Fakamoʻuí. Ko e founga ʻe taha te ke lava ʻo fai ai ʻení ko hono hiki ʻi he palakipoé ʻa e tefito Ko e Ngaahi Founga ki hono Akoʻi mo Ako Leleí. Faʻu ha kōlomu ʻe tolu ʻi lalo ʻi he tefitó pea fakahingoa ʻa e kōlomu ʻuluakí ko Sīsū Kalaisi.
Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke aleaʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga naʻa nau ʻai ʻa Sīsū Kalaisi ko e faiako haohaoa ʻo e ongoongoleleí, pea lisi kinautolu ʻi he palakipoé. ʻE lava ke tokoni ʻa e foʻi vitiō “Teaching in the Savior’s Way with Elder Uchtdorf” (53:34) mei he taimi 19:01 ki he 20:06 ke fakakaukau ai ʻa e kau akó ki he mahuʻinga ʻo e faiako hangē ko e Fakamoʻuí.
Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEletā ʻUkitofa
Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi founga faiako faka-Kalaisi lelei ʻo hono akoʻi mo ako ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻenau akoako faiako mo ako ʻi he ʻaho ní.
Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo kumi ʻa e ngaahi faingamālie akoʻi ʻo e ongoongoleleí te ke maʻu ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú.
Ko ha faingamālie fungani moʻoni ia ke akoʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí! Tatau ai pē pe ʻoku ʻi ai hao uiuiʻi pau ke faiako pe ʻikai, ka ko ha faiako koe. ʻI hoʻo hoko ko e ākonga ʻa e Faiako Tuʻukimuʻa ko Sīsū Kalaisí, ʻokú ke maʻu ai ha ngaahi faingamālie ke vahevahe ʻEne māmá ʻi ha feituʻu pē te ke ʻalu ki ai—ʻi ʻapi, ʻi he lotú, ʻi hoʻo ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé, pea ʻi he lotolotonga ho ngaahi kaungāmeʻá. Ko hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ko ha falala toputapu ia. Ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí, pea ʻoku ngāue lelei taha ia ʻi he taimi ʻoku tau fakahoko ai ia ʻi Heʻene foungá. (Ko e Faiako ‘i he Founga ‘a e Fakamoʻuí [2022], 1)
-
Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻe lava ke tau vakai ai ki hono akoʻi ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha “falala toputapú”?
-
Ko e hā hoʻo ongo ki hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí?
ʻOku tau akoʻi mo ako ʻi he Laumālié
Kapau naʻá ke faʻu ha kōlomu ʻe tolu ʻi he palakipoé, fakahingoa ʻa e ongo kōlomu hokó ko e Kau Faiakó mo e Kau Akó. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke tānaki atu ha ngaahi ʻulungaanga ʻo e kau faiakó pe kau akó ʻoku nau ʻilo ʻi he ngaahi veesi ko ʻení.
Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:13–14, 17–22, ʻo kumi ʻa e finangalo ʻo e Fakamoʻuí ki he founga hono akoʻi ʻEne ongoongoleleí.
-
ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga nai ki he hā ʻa e akoʻi pea ako ʻi he Laumālié?
-
Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi he taimi ʻoku tau akoʻi mo ako ai ʻi he Laumālié?
Tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení ʻi heʻetau akoʻi mo ako ʻi he Laumālié, ʻoku tau femahinoʻaki mo fefakamaamaʻaki pea fiefia fakataha. Te ke lava ʻo fakamanatu ki he kau akó ʻoku ʻuhinga ʻa e fakamāmaʻí ke hiki hake pe langaki hake.
Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e ʻuhinga ʻo e akoʻi mo ako ʻi he Laumālié, te ke lava ʻo ʻoange ha ngaahi potufolofola ʻe niʻihi hangē ko e ʻAlamā 31:5; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:14; 88:118, 122; mo e 130:18–19. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke ngāue tauhoa pe ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki ke ʻiloʻi ʻa e founga ʻoku tau akoʻi mo ako ai ʻi he Laumālié. Tānaki ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení ki he kōlumu “Kau Faiakó” mo e “Kau Akó” ʻi he palakipoé.
Ke tokoni ke ongoʻi ʻe he kau akó ʻa e mahuʻinga ʻo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, te ke lava ʻo huluʻi ʻa e foʻi vitiō “Come, Follow Me: Rejoice Together” (1:20) ʻi he ChurchofJesusChrist.org pe aleaʻi ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení mo e kalasí. Mahalo ʻe hounga ki he kau akó haʻanau fanongo ki haʻo vahevahe ʻa e founga kuo tāpuekina ai koe ʻi hoʻo fakafanongo mo ako meiate kinautolu ʻi he seminelí.
Come, Follow Me: Rejoice Together
-
Ko e fē ha taimi kuó ke aʻusia ai ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻi hoʻo hoko ko ha faiako pe tokotaha ako ʻo e ongoongoleleí?
-
Ko e hā te tau lava ʻo fai ʻi heʻetau kalasi seminelí ke fakapapauʻi ʻe lava ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení?
Te tau lava ʻo faiako ʻi he founga ‘a e Fakamoʻuí
Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke teuteu ha lēsoni nounou ʻo e ongoongoleleí ke akoʻi. ʻE lava ke teuteu fakafoʻituitui pē ʻa e kau akó pe teuteu mo ha hoa. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakakaukau ʻi he faʻa lotu ki he ngaahi fiemaʻu ʻa honau kaungāakó pea feinga ke ʻiloʻi ha pōpoaki pe tefito te ne lava ʻo tokoniʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ko iá.
ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi meʻa ke fili mei ai ʻi he lēsoní ʻa e:
-
Ko ha potufolofola fakataukei fakatokāteline.
-
Ko ha veesi folofola pe talanoa manakoa.
-
Ko ha konga ʻo e “Ngaahi Moʻoni Taʻengatá” mei he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohino ki Hono Fakahoko ha Ngaahi Filí.
-
Ko ha konga ʻo e lēsoni ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú.
ʻE lava ke tokoni ʻa e laʻipepa tufa ʻi laló ki he kau akó ʻi hono teuteu ʻenau lēsoní. ʻI heʻenau teuteu ke faiakó, te ke lava ʻo fakamanatu ki he kau akó ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo e kau faiako mo e kau ako ʻo e ongoongoleleí naʻa nau hiki ʻi he palakipoé. Te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke feinga ke hoko ko ha kau ako lelei ʻo e ongoongoleleí ʻi hono vahevahe ʻe honau kaungāakó ʻenau ngaahi lēsoní. Hili pē ʻenau maʻu ha taimi teuteu feʻungá, fakaafeʻi ʻa e kau akó ke akoʻi ʻenau pōpoakí ki hanau hoa pe ʻi ha kiʻi kulupu tokosiʻi. ʻO ka lelei, te ke lava ʻo fakaafeʻi ha kau ako te nau loto-fiemālie ke vahevahe ʻenau pōpoakí ki he kalasí.
Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí
Faʻu ha lēsoni nounou ʻo e ongoongoleleí ke tokoni ki he niʻihi kehé ke ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi. Fekumi ki ha ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo teuteu mo akoʻi hoʻo lēsoní. ʻE lava ke tokoni ʻa e fokotuʻutuʻu fakalēsoni ko ʻení ki hoʻo teuteu ke akoʻí.
-
Tefito ʻo e lēsoní mo e/pe ngaahi potufolofola fakamoʻoní:
-
Ko e moʻoni mahuʻinga pe tefitoʻi moʻoni te u akoʻí:
-
Founga te u fakatefito ai ʻa e lēsoni ko ʻení ʻia Sīsū Kalaisí:
-
(Ngaahi) fehuʻi te u ʻeké:
-
Founga kuó u ongoʻi ai ʻa e mālohi ʻo e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻeku moʻuí (fakamoʻoni):
-
Ko e meʻa te u fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakahokó:
ʻOku tau ako ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he Laumālié
Hili ʻa e ʻekitivitií, fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vakaiʻi ʻa e aʻusia akoʻí mo e akó. ʻE lava ke ke vakai ki he lisi ʻi he palakipoé pea aleaʻi ʻa e founga naʻe feinga ai ʻa e kau akó ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení. ‘E lava ke nau tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ʻení ‘i heʻenau tohinoa akó.
-
Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ke fakatokangaʻi fekauʻaki mo e faiako ʻi he founga ʻa e Fakamoʻuí lolotonga ʻa e ʻekitivitī ko ʻení? Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ke fakatokangaʻi fekauʻaki mo e ako ʻi he Laumālié?
-
Hili ʻa e ʻekitivitī ko ʻení, ko e hā ʻokú ke ongoʻi fekauʻaki mo hoʻo malava ke akoʻi ʻi he Laumālié?
Fakahīkihikiʻi ʻa e kau akó ʻi heʻenau feinga ke akoʻi mo ako ʻi he Laumālié. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke hokohoko atu hono akoako ʻa e meʻa kuo nau akó ʻi heʻenau akoʻi mo ako ʻa e ongoongoleleí.