“Lesona 71: Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:26–29: ‘Auai ma le Naunautai i se Faamoemoega Lelei,’” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Mataupu Faavae ma Feagaiga (2025)
“Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:26–29,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Mataupu Faavae ma Feagaiga
Lesona 71: Mataupu Faavae ma Feagaiga 58–59
Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:26–29
“Auai ma le Naunautai i se Faamoemoega Lelei”
E toatele le Au Paia, e aofia ai se vaega mai Kolesavile, Niu Ioka, na faatoa taunuu talu ai nei i le Itumalo o Siakisone, Misuri. Sa latou mananao e fesoasoani i le Faaola e fausia Siona, ae sa latou le mautinoa po o le a le mea e fai. Sa faamalamalama mai e le Alii sa faamoemoeina i latou e faaaoga lo latou faitalia e saili ai ni auala e fesoasoani ma auauna atu ai. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama pe faapefea ona mulimuli i le faataitaiga a le Faaola o le faia o mea lelei.
Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai
O se aso i le soifuaga o Keriso
A o lei amataina le vasega, mafaufau e tusi le Latou te [feoai] ma agalelei i luga o le laupapa. Valaaulia tamaiti aoga taitasi e faasoa mai le igoa o se tasi latou te iloa e fetaui lona olaga ma lena faamatalaga. E mafai e ni nai volenitia ona faasoa mai pe aisea e faamanatu atu ai e lena fasifuaitau ia i latou le tagata na latou filifilia.
Ta’u i tamaiti aoga o le Galuega 10 o se faamaumauga o aoaoga a Peteru i Kaisareia. Valaaulia i latou e sue i le Galuega 10:38 e vaai po o ai le igoa na ono tusia e Peteru i luga o le laupapa.
Mafaufau pe faape’i pe ana faapea na soifua mai Iesu i o tatou aso, nofo i lou pitonuu, pe aoga i lau aoga.
-
O le a sou manatu i le mea o loo ia faia e mafai ona faamatalaina o le “[feoai] ma agalelei”?
Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia mananao e mulimuli i le faataitaiga a le Faaola, mafaufau e tuu atu ia i latou se taimi e tusifaamaumau ai o latou manatu e uiga i le uunaiga lenei i a latou api faamaumau mo suesuega.
Taumafai e vaai faalemafaufau pe mata o a ni ou lagona pe afai e te faaaluina se Aso Toonai faatasi ma Iesu e “[feoai] ma agalelei” i le aso atoa. E mafai faapefea e lenei aafiaga ona aafia ai le ala o le a e filifili ai e faaalu lou taimi e oo lava i aso e te le o faatasi ai ma Ia?
Filifili e fai mea lelei
Ina ua maua le Mataupu Faavae ma Feagaiga 58 na faatoa taunuu lava Iosefa Samita ma nisi o toeaina o le Ekalesia i Misuri. Sa latou mananao i ni faatonuga i le auala e faavae ai le Ekalesia ma fausia Siona i le eria. Sa aoao i latou e le Faaola i le ala e mafai ai ona latou faaaogaina lo latou faitalia e fai ai Lana galuega.
Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:26–29 e aoao ai po o le a le mea na aoao e le Alii i Lana Au Paia e uiga i le faaaogaina o le latou faitalia. Tusi upu ma fasifuaitau e te maua i vaega talafeagai o le siata lenei. (Manatua: “E le tatau” o lona uiga e le alagatatau pe manaomia.)
Mafaufau e faaali atu le siata lenei i luga o le laupapa po o le tuuina atu i tamaiti aoga o a latou lava kopi. E mafai ona fesoasoani i nisi o tamaiti aoga e auai atili i lenei gaoioiga pe afai e valaaulia i latou e faauma faatasi ma se paga.
Faaaogaina o lo tatou faitalia e avea ai …
Atili faapei o Keriso |
Itiiti le pei o Iesu |
---|---|
A uma ona fai e tamaiti aoga, mafaufau e fai atu fesili e fesoasoani ia i latou e mafaufau ai ma malamalama i le uiga o fasifuaitau na latou mauaina. Mo se faataitaiga:
-
O le a sou manatu i le uiga o le “auai ma le naunautai,” po o le saili ma le naunautai, ia faia mea lelei?
-
Aisea e te manatu ai e tatau ona tatou aloese mai le “faamalosi,” pe faamalosia, ia faia mea lelei?
-
Aisea e te manatu ai e taua o tatou faamoemoega mo le faia o mea lelei?
I lau api faamaumau mo suesuega po o au tusitusiga paia, i au lava upu, tusi ai se upu moni se tasi pe lua e mafai ona e iloa e taua i le Faaola mai nei fuaiupu.
Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai upu moni sa latou faamaumauina pe tusi foi i luga o le laupapa. O se tasi o upu moni atonu latou te faailoa mai o le, e tauia e le Atua i latou o e saili ma le naunautai e faataunuu le amiotonu.
Atonu e te manao e valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto pe tusifaamaumau pe faafia ona latou saili ma le naunautai mo auala e auauna atu ai i le Atua ma isi e aunoa ma le faatalitali ina ia ta’u atu i ai le mea e fai. Valaaulia i latou e gauai atu i auala e mafai ona latou taumafai ai ina ia auai ma le naunautai atili i se faamoemoega lelei a o faaauau pea ona latou suesue.
-
O a ni faataitaiga e mafai ona e mafaufau i ai mai tusitusiga paia lea na ola ai se tasi i aoaoga a le Faaola i nei fuaiupu?
-
O a ni faataitaiga o le silafia e le Faaola o avanoa e faia ai mea lelei ma faaaoga Ai Lona faitalia e faatino ai?
E mafai ona e fuafua e faaali i le vasega le vitio “Jesus Christ Has Compassion and Heals the People” (6:32), o lo o maua i le ChurchofJesusChrist.org. O loo faaalia ai le Faaola toetu o loo filifili e nofo i se taimi faaopoopo i sa Nifae e auauna atu ai ma faamalolo i latou.
Ua Agaalofa Iesu Keriso ma Faamaloloina Tagata | 3 Nifae 17:1-10
Pe e mafai foi ona e faaalia le vitio “Widow of Nain” (2:22), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org. O loo faaalia ai le silafiaina e le Faaola o se tina faanoanoa ma filifili e tu, faamafanafana ia te ia, ma faamalolo lana tama.
Widow of Nain
O aoaoga a le Faaola i o tatou olaga
Mafaufau e fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa pe mafai faapefea e aoaoga a le Faaola i fuaiupu 26–29 ona vaai i tulaga moni o le olaga. E mafai ona e faaaogaina nisi o tulaga nei po o isi e sili atu ona fesootai i au tamaiti aoga.
Vaevae tamaiti aoga i ni vaega toalaiti e talanoaina po o fea fuaiupu po o fasifuaitau e sili ona faatatau i tulaga taitasi. Fautuaina vaega e mafaufau i ni auala se tele e mafai ai e tagata taitoatasi ona faaaoga lo latou faitalia e punouai ai i se faamoemoega lelei.
Ona mafaufau lea e valaaulia vaega taitasi e toe fai le gaoioiga e ala i le fatuina o o latou lava tulaga lea e mafai ai e se talavou ona faaaoga aoaoga a le Faaola i le vaega 58.
-
Sa tofia talu ai nei Juliet e auauna atu i se aiga na te lei feiloai lava i ai. Na te le o mautinoa pe faapefea ona amata.
-
O le faiaoga o le Aoga Sa a Ann o se tagata maoae ae e le o se faiaoga poto masani. O le toatele o ana uo i le vasega e foliga mai ua leai se naunau ma ua le toe taumafai e auai i lesona.
-
Ua matauina e Jasmine ua foliga mai ua sili atu le vaivai o lona tina nai lo le mea na masani ai talu ai nei.
-
Na tau ane Xavier i ni tusiga le lelei e uiga i se isi tamaiti aoga i luga o ala o faasalalauga faaagafesootai.
-
E leai se aoauli avanoa a Iareto e leai se mea e faamoemoeina o ia e fai ma leai se mea e tatau ona i ai o ia.
Ina ia faaiu, mafaufau e valaaulia tamaiti aoga e usu pe faalogologo i se viiga e faamalosia ai mataupu faavae na aoaoina i lenei lesona. O se tasi o filifiliga o le “Ua Ou Faia Ea se Lelei?” (Viiga, nu. 136). Fai atu ia i latou e mafaufau loloto pe faapefea ona faaaoga upu i mataupu faavae na aoao mai e le Faaola i le vaega 58. Valaaulia se tamaiti aoga se toatasi pe toalua e faasoa mai i le vasega mea latou te lagona e finagalo le Faaola latou te manatua mai a latou suesuega i le asō. Atonu e fesoasoani le tuu atu i tamaiti aoga e tusi o latou manatu a o lei valaauliaina nisi e faasoa leotele mai.
E mafai ona e valaaulia tamaiti aoga e vaavaai mo se avanoa e faatino ai mea sa latou aoaoina a o lei oo i le isi lesona seminare. E mafai ona e tulitatao e ala i le valaaulia o ni tamaiti aoga naunau e faasoa mai a latou poto masani i le vasega.