Ngaahi Tohí mo e Ngaahi Lēsoní
Vahe 46: Ko e Fakamaau Fakaʻosí


Vahe 46

Ko e Fakamaau Fakaʻosí

ʻĪmisi
Resurrected Christ with arms outstretched stands above a throng of people of all races and times, some prone, some standing. The people on the right side of Christ are in the attitude of worship. The people on the left side of Christ are in anguish. Scenes of ruin are in the foreground and background. The Washington D.C. temple is pictured in the upper left corner.

Ngaahi Fakamaau ʻa e ʻOtuá

  • Ko e hā ha fanga kiʻi fakamaau kehekehe ʻe hoko kimuʻa ʻi he Fakamaau Fakaʻosí? ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e ngaahi fakamaau ko ʻení?

ʻOku faʻa fakahā mai foki kiate kitautolu ʻi he folofolá ʻe hokosia ʻa e ʻaho te tau tuʻu ai ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ke fakamaauʻi ʻa kitautolu. ʻOku fie maʻu ke mahino kiate kitautolu ʻa e founga ʻe fakahoko ʻaki e fakamāú ke tau lava ʻo mateuteu lelei atu ai ki he meʻa mahuʻinga ko iá.

ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá ʻe fakamaauʻi kotoa ʻa kitautolu ʻo fakatatau mo ʻetau ngaahi ngāué: “Pea ne u mamata ki he pekiá, ʻa e iiki mo e lalahi, naʻe tutuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá; pea mo e folahi ʻo e ngaahi tohi: pea folahi mo e tohi ʻe taha, ʻa ia ko e tohi ʻo e moʻuí: pea naʻe fakamāuʻi ʻa e pekiá mei he ngaahi meʻa naʻe tohi ʻi he ngaahi tohí, ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué” (Fakahā 20:12; vakai foki, T&F 76:111; 1 Nīfai 15:32; ʻĒpalahame 3:25–28). ʻE fakamaauʻi foki ʻa kitautolu “fakatatau ki he ngaahi holi ʻo [hotau] lotó” (T&F 137:9; vakai foki, ʻAlamā 41:3).

ʻOku faʻa fakamaauʻi kitautolu ʻi he māmaní ʻi hotau tuʻunga moʻui taau ke maʻu ha ngaahi faingamālie ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻetau papitaisó, ʻoku fakamaauʻi ʻetau moʻui taau ke maʻu e ngaahi ouau ko iá. ʻOku fakamaauʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku ui ai kitautolu ke tau ngāue ʻi he Siasí pe ʻinitaviu ki ha fakalakalaka ʻi he lakanga fakataulaʻeikí pe lekomeni temipalé.

Naʻe akoʻi mai ʻe ʻAlamā ko e taimi ʻoku tau mate aí, ʻoku ʻoatu hotau laumālié ki ha tuʻunga ʻo e fiefiá pe mamahí (vakai, ʻAlamā 40:11–15). Ko ha fakamaau ʻeni.

ʻOku Fakamaauʻi Kitautolu ʻo Fakatatau mo ʻEtau Ngaahi Leá, Ngāué, mo e Fakakaukaú

  • Fakakaukau atu angé ki hano fakamaauʻi koe ʻo fakatatau mo hoʻo ngaahi fakakaukaú, ngaahi leá mo e ngāué.

Naʻe fakamoʻoni ʻa e palōfita ko ʻAlamaá ʻo pehē, “ ʻE fakahalaiaʻi kitautolu ʻe heʻetau ngaahi leá, ʻio, ʻe fakahalaiaʻi ʻa kitautolu ʻe heʻetau ngaahi ngāué kotoa; … pea ʻe fakahalaiaʻi ʻa kitautolu foki ʻe heʻetau ngaahi fakakaukaú” (ʻAlamā 12:14).

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē: “Ko e lea kovi kotoa pē ʻoku lea ʻaki ʻe he kakaí, ʻe fakamāu ai ʻa kinautolu ʻi he ʻaho fakamāú. Koeʻuhi ʻe fakatonuhiaʻi koe ʻe hoʻo ngaahi leá, pea ʻe fakahalaiaʻi koe ʻe hoʻo ngaahi leá” (Mātiu 12:36–37).

ʻOku tokoni ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí ke tau mateuteu ai ki he Fakamaau Fakaʻosí. ʻE lava ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá ka tau hoko ʻo maʻa mo māʻoniʻoni ke tau nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻo fakafou ʻi heʻetau muimui faivelenga kiate Iá mo fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá kotoa. ʻI heʻetau fakatomala ko ia mei heʻetau ngaahi angahalá, ʻo siʻaki ʻa e fakakaukau mo e tōʻonga moʻui taʻe maʻa kotoa pē, ʻe liliu leva ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hotau lotó ke ʻoua naʻa tau toe maʻu ha holi ke fai angahala (vakai, Mōsaia 5:2). Pea ʻi he taimi ʻoku fakamaauʻi ai ʻa kitautolú, ʻe ʻilo ai kuo tau mateuteu ke hū atu ki he ʻao ʻo e ʻOtuá.

  • Fakakaukau angé ki he meʻa te ke lava ʻo fai ke fakaleleiʻi ai hoʻo ngaahi fakakaukaú, leá mo e tōʻongá.

ʻE Fakamaauʻi Kitautolu ʻo Fakatatau mo e Ngaahi Lekōtí

  • Ko e hā ʻa e ngaahi lekooti ʻe fakamaauʻi kitautolu mei aí? Ko hai te ne fakamaauʻi kitautolú?

Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻe fakamaauʻi ʻa e kau pekiá mei he ngaahi lekooti naʻe tauhi ʻi he māmaní. ʻE fakamaauʻi foki kitautolu mei he “tohi ʻo e moʻuí,” ʻa ia ʻoku tauhi ʻi he langí (vakai, T&F 128:6–8).

“Kuo pau ke tuʻu ʻa e tokotaha kotoa pē ʻo kimoutolu … ʻi he ʻao ʻo e ‘ ʻafioʻanga fakamāu ʻo e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí … pea kuo pau ke toki … fakamāuʻi ʻa kinautolu ʻo hoa mo e fakamaau māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá.’ (2 Nīfai 9:15.) Pea fakatatau mo e mata meʻa-hā-mai ʻa Sioné, ‘Pea mo e folahi ʻo e ngaahi tohí: pea folahi mo e tohi ʻe taha, ʻa ia ko e tohi ʻo e moʻuí: pea naʻe fakamāuʻi ʻa e pekiá mei he ngaahi meʻa naʻe tohi ʻi he ngaahi tohí, ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué.’ (Fakahā. 20:12.) ʻOku ʻuhinga e ʻngaahi tohí’ ʻoku lau ki aí ki he ‘ngaahi lekooti [ʻo hoʻomou ngaahi ngāué] ʻa ia ʻoku tauhi ʻi māmaní. … Ko e tohi ʻo e moʻuí ko e lekooti ia ʻoku tauhi ʻi he langí.’ (T&F 128:7.)” Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hāloti B. Lī [2000], 270).

ʻOku ʻi ai mo ha lekooti kehe ʻe fakaʻaongaʻi ke fakamaauʻi ʻaki kitautolu. Naʻe akoʻi mai ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ko kitautolú ko ha lekooti pē ia ʻo ʻetau moʻuí (vakai, Loma 2:15). ʻOku tauhi ʻi hotau sinó mo hotau ʻatamaí ha hisitōlia kakato ʻo e meʻa kotoa pē kuo tau fai. Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Sione Teila ʻa e moʻoni ko ʻení: “ʻOku fai pē ʻe he [tokotaha fakafoʻituituí] ʻa e fakamatala fekauʻaki mo iá pea ʻokú ne fakamoʻoni pē ʻo kau kiate ia. … Ko e lekooti ko ia ʻoku hiki tonu pē ʻe he tangatá ʻi hono ʻatamaí, he ʻikai lava ke loi ʻa e lekooti ia ko iá ʻi he ʻaho ʻe fofola atu ai ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e kau ʻāngeló, pea mo kinautolu ʻe hoko ko e kau fakamāú” (Deseret News, Mar. 8, 1865, 179).

Naʻe akonaki mai ʻa e ʻAposetolo ko Sioné “ ʻoku ʻikai fakamāu ha toko taha ʻe he Tamaí, ka kuó ne tuku ʻa e fakamāu kotoa pē ki he ʻAló” (Sione 5:22). ʻE ui leva ʻa e ʻAló ki ha niʻihi kehe ke nau tokoni ʻi hono fai ʻo e Fakamāú. ‘E kole leva ‘a e ‘Aló ki ha niʻihi kehe ke nau tokoni ange ʻi hono fai ʻo e Fakamāú. Ko e Toko Hongofulu Mā Ua ko ia ne nau ngāue fakataha ʻi Heʻene ngāue fakafaifekaú, ko kinautolu te nau fakamaauʻi ʻa e faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí (vakai, Mātiu 19:28; Luke 22:30). ʻE hanga ʻe he toko hongofulu mā ua Nīfaí o fakamaauʻi ʻa e kakai Nīfaí mo e kau Leimaná (vakai, 1 Nīfai 12:9–10; Molomona 3:18–19).

Ko Hono Maʻu ʻo ha Nofoʻanga ʻi he Puleʻanga ʻo e Nāunaú

  • ʻE hanga fēfē ʻe heʻetau faivelenga lolotonga ʻetau moʻui ʻi he māmaní, ʻo tākiekina ʻetau moʻui ʻi he taʻengatá?

ʻI he Fakamaau Fakaʻosí, te tau maʻu ha potu ʻi he puleʻanga ʻoku tau teuteu atu ki aí. ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá ʻo kau ki ha puleʻanga ʻe tolu ʻo e nāunaú—ko e puleʻanga fakasilesitialé, puleʻanga fakatelesitialé pea mo e puleʻanga fakatilesitialé (vakai, T&F 88:20–32).

ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 76, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke tau moʻui ai ʻi he matelié. Naʻá Ne fakamatalaʻi mai ʻe makatuʻunga mei heʻetau ngaahi filí ʻa e puleʻanga ʻoku tau teuteu atu ki aí. ʻOku tau ako mei he fakahā ko ʻení ʻoku aʻu ki he kāingalotu ʻo e Siasí, te nau maʻu ha ngaahi puleʻanga kehekehe he naʻe ʻikai ke tatau ʻenau faivelenga mo lototoʻa ʻi he talangofua kia Kalaisí.

Ko e faʻahinga moʻui ʻeni ʻe lava ke tau fili ki aí pea mo e ngaahi puleʻanga ʻe lava ke ʻave atu kitautolu ki ai ʻe he ngaahi fili ʻoku tau faí.

Silesitialé

Ko kinautolu ia naʻa nau maʻu ʻa e fakamoʻoni ʻo Sīsuú, mo tui ki hono huafá pea naʻe papitaiso, … koeʻuhi ke lava ʻo fufulu mo fakamaʻa ʻa kinautolu mei heʻenau ngaahi angahala kotoa pē ʻi heʻenau tauhi ʻa e ngaahi fekaú, mo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.” Ko kinautolu ʻeni kuo nau ikunaʻi ʻa e māmaní ʻaki ʻenau tuí. ʻOku nau angatonu mo moʻoni pea lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakamaʻu ʻa e ngaahi tāpuakí kiate kinautolu. (Vakai, T&F 76:51–53.) Ko kinautolu ko ia te nau maʻu e nāunau māʻolunga taha ʻo e puleʻanga fakasilesitialé mo nau hoko ko e ngaahi ʻotuá, kuo pau ke nau mali ʻi he temipalé ki he nofo taʻengatá (vakai, T&F 131:1–4). Ko kinautolu kotoa pē te nau maʻu ʻa e puleʻanga fakasilesitialé, te nau nofo ʻo taʻengata mo e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi (vakai, T&F 76:62).

ʻOku fakafou ʻi he ngāue ʻoku tau fai ʻi he temipalé, ʻa e malava ke maʻu ʻe he kakai kotoa pē kuo moʻui ʻi he māmaní, ha faingamālie tatau ke nau tali ʻa hono kakato ʻo e ongoongoleleí mo e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí kae lava ke nau maʻu hanau nofoʻanga ʻi he tuʻunga māʻolunga taha ʻo e nāunau fakasilesitialé.

Telesitialé

Ko kinautolu ʻeni naʻe ʻikai ke nau tali ʻa e ongoongoleleí ʻi he māmaní, ka naʻa nau toki tali ia ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Ko e kakai lelei ʻeni ʻo e māmaní naʻe hanga ʻe he olopoto ʻo e tangatá ʻo fakakuihi kinautolu mei he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko kinautolu foki ʻeni naʻa nau tali ʻa e ongoongoleleí pea mo ha fakamoʻoni kia Sīsū, ka naʻe ʻikai ke nau lototoʻá. ʻE ʻaʻahi kiate kinautolu ʻa Sīsū Kalaisi kae ʻikai ko ʻetau Tamai Hēvaní. (Vakai, T&F 76:73–79.)

Tilesitialé

Naʻe ʻikai maʻu ʻe he kakai ko ʻení ʻa e ongoongoleleí pe ko e fakamoʻoni ʻo Sīsuú ʻi he māmaní pe maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Te nau mamahi ʻi heli koeʻuhí ko ʻenau ngaahi angahalá kae ʻoua kuo ʻosi ʻa e Nofotuʻí, ʻa ia ko e taimi ia te nau toki toetuʻu aí. “Ko kinautolu ʻeni ko e kau loi, mo e kau fie maná, mo e kau tonó, mo e kau feʻauakí, pea mo ia kotoa pē ʻoku manako mo faʻu ha loí.” ʻOku tokolahi ʻa e kakai ko ʻení ʻo hangē ko e fetuʻu ʻo e langí pea mo e ʻoneʻone ʻo e matātahí. ʻE ʻaʻahi kiate kinautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kae ʻikai ko e Tamaí pe ko e ʻAló. (Vakai, T&F 76:81–88, 103–6, 109.)

Fakapoʻuli ʻi Tuʻá

Ko kinautolu ʻeni ne nau maʻu ha fakamoʻoni ʻo Sīsū ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní pea nau ʻiloʻi ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí, ka naʻa nau tuku ke ikunaʻi kinautolu ʻe Sētane. Naʻa nau fakaʻikaiʻi ʻa e moʻoní pea nau fakafepakiʻi ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí. ʻOku ʻikai ha fakamolemole moʻonautolu, he naʻa nau fakaʻikaiʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní hili ʻenau tali iá. He ʻikai ke nau maʻu ha puleʻanga ʻo e nāunaú. Te nau nofo ʻi he fakapoʻuli taʻengatá, faingataʻaʻiá mo e mamahí, fakataha mo Sētane mo ʻene kau ʻāngeló ʻo taʻengata. (Vakai, T&F 76:28–35, 44–48.)

ʻOku Totonu ke Tau Teuteu he Taimí ni ki he Fakamāú

  • Ko e hā kuo pau ke tau fai ke mateuteu ai ki he Fakamaau Fakaʻosí?

Ko hono moʻoní, ko e ʻaho kotoa pē ko ha ʻaho ia ʻo e fakamaau. ʻOku tau lea, fakakaukau mo ngāue ʻo fakatatau mo ha fono fakasilesitiale, fakatelesitiale pe fakatilesitiale. ʻOku makatuʻunga ʻa e puleʻanga te tau maʻú, ʻi heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, ʻo hangē ko ia ʻoku fakafōtunga mai ʻe heʻetau ngaahi tōʻonga fakaʻahó.

ʻOku tau maʻu ʻa hono kakato ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki mai ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e ongoongoleleí ko e fono ia ʻo e puleʻanga fakasilesitialé. Kuo ʻosi fakahā mai ʻa e ngaahi ouau kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻoku fie maʻu ki heʻetau fakalakalaká. Kuo tau fou ʻi he matapā ʻo e papitaisó pea tau fai ha fuakava ke tau moʻui faka-Kalaisi. Kuo ʻosi fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa hotau ikuʻangá ʻo kapau ʻoku tau faivelenga mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava kuo tau faí. Te Ne folofola mai ʻo pehē, “Haʻu, ʻa kimoutolu kuo monūʻia ʻi heʻeku Tamaí, ʻo maʻu ʻa e puleʻanga kuo teu moʻo moutolu talu mei he kamataʻanga ʻo māmaní” (Mātiu 25:34).

Ngaahi Potu Folofola Kehé

Paaki