‘Inisititiuti
Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná (Lēsoni Fakalotu 275)


Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná (Lēsoni Fakalotu 275)

ʻĪmisi
Ko e ʻaʻahi ʻa Sīsū Kalaisi ki he kau Nīfaí

Ngaahi fehuʻi

  1. Ko e hā ʻa e fatongia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hoʻo moʻuí?

    ʻOku totonu ke kau ʻi hoʻo talí ʻa e:

    • Ngaahi tefitoʻi taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo hono fatongia ʻi hono fakahā ʻo e moʻoní.

    • Ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maʻanautolu ʻoku nau ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

    • ʻUhinga ʻoku mahuʻinga ai ke mahino ʻa e tupuʻanga fakalangi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

    • Ngaahi tāpuaki kuó ke mātā, ongoʻi, pe aʻusia ʻi hoʻo ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná lolotonga ʻo e faʻahitaʻu ako ko ʻení.

    • Founga ʻe fakalakalaka ai hoʻo akó pea mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e Tohi ʻa Molomoná tuʻunga ʻi hoʻo aʻusia ʻi he faʻahitaʻu ako ko ʻení.

  2. Fakatatau ki he Tohi ʻa Molomoná, naʻe tokoni fēfē ʻa Kalaisi ke malava ʻo hakeakiʻi koe?

    ʻOku totonu ke kau ʻi hoʻo talí ʻa e:

    • Fakamatala ʻo e tokāteline ʻo Kalaisí pea mo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa kiate kinautolu ʻoku talangofua ki aí.

    • Founga kuo lavaʻi ai ʻe Kalaisi ʻa e ngaahi tūkiaʻanga fakalaumālie mo fakatuʻasino maʻatautolú.

    • Anga ʻo e tupulaki hoʻo houngaʻia mo hoʻo tukupā kia Sīsū Kalaisi lolotonga ʻa e faʻahitaʻu ako ko ʻení.

    • Ko e hā ʻokú ke fai ke fakahaaʻi ʻaki hoʻo tali ʻa Sīsū Kalaisi ke hoko ko ho ʻEiki mo e Fakamoʻuí.

  3. Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoni mei he Tohi ʻa Molomoná kuó ne tākiekina koé?

    ʻE lava ke ke hoko atu pe fakafehokotaki hoʻo ngaahi fakakaukau mei hoʻo ngaahi tali kimuʻá pe tohi fekauʻaki mo ha tefito foʻou.

    • Lisi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni pe tokāteline ʻe tolu ki he nima mei he Tohi ʻa Molomoná kuó ke ʻosi ako pe kuo ʻuhingamālie ange kiate koe koeʻuhí ko hoʻo kau mai ki he faʻahitaʻu ako ko ʻení.

    • Fili mei hoʻo lisí ha tefitoʻi moʻoni pe tokāteline ʻe taha pea fakamatalaʻi fakaʻauliliki ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi sīpinga mei he folofolá mo e lea ʻa e kau palōfitá.

    • Vahevahe ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e tefitoʻi moʻoni pe tokāteline ko ʻení kiate koé pea te ke ngāue ʻaki fēfē ia.

    • Hiki hoʻo fakamoʻoni ki he meʻa kuó ke ʻilo ʻi hoʻo ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná lolotonga ʻa e faʻahitaʻu ako ko ʻení.

Ngaahi Tefitoʻi Fakakaukau ʻo e Tokāteliné

Kuo fakatahatahaʻi e fakamatala ko ʻení ʻo fakaʻaongaʻi ki ai e ngaahi tefitoʻi fakakaukau ʻi he ngaahi lēsoni ki he kalasi ko ʻení. ʻOku fakahaaʻi atu ʻe he fika ko ia ʻi loto ʻi he haʻi ʻoku hoko atu he leá, ʻa e fika ʻo e lēsoní ʻi he Tohi Lēsoni maʻá e Faiako ʻi he Ngaahi Akonaki mo e Tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná (2015) ʻa ia ʻe lava ke maʻu ai ʻa e fakamatalá. Fakafehoanaki hoʻo talí mo e fakamatala ʻi laló. Kapau ʻoku ʻi ai ha tefitoʻi tokāteline ʻi he toe vakaiʻi ko ʻení naʻe ʻikai ke ke fakakau ʻi hoʻo talí, fakakaukau leva ke toe fakaleleiʻi hoʻo talí kimuʻa peá ke toki fakahū iá. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke hiki tatau e fakamatala ko ʻení foʻi lea ki he foʻi lea ki hoʻo talí; fakapapauʻi pē ʻoku mahino kiate koe ʻa e ngaahi tokāteline ko ʻení peá ke fakamatalaʻi leva e mahino ko iá. Koeʻuhí ʻoku fie maʻu ha tali fakatāutaha ange ki he fehuʻi hono 3, ʻoku ʻikai ha tefitoʻi fakakaukau ia ki he fehuʻi ko iá.

  1. Ko e hā ʻa e fatongia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hoʻo moʻuí?

    Ngaahi tefitoʻi taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo hono fatongia ʻi hono fakahā e moʻoní:

    • “Naʻe ʻomai ʻe he ʻOtuá ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ke fakalotoʻi ʻa e kakai kotoa pē ko Sīsuú ko e Kalaisí Ia” (1).

    • “ʻOku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa hono kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí” (6).

    • “Ko e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ʻokú na fakamoʻoniʻi fakataha ʻa Sīsū Kalaisi” (7).

    Ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maʻanautolu ʻoku nau ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná:

    • “ʻOku mahuʻinga fau ʻa e ngaahi akonaki ʻi he Tohi ʻa Molomoná kiate kitautolu he ʻaho ní koeʻuhí naʻe ʻilo ʻe he kau faʻu tohí ʻa e ngaahi palopalema te tau fehangahangai mo iá” (6).

    • “ʻI heʻetau ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo fakaʻaongaʻi ʻa hono ngaahi akonakí ʻoku maluʻi kitautolu mei he tēvoló mo e ngaahi akonaki mo e fakakaukau loi ʻi hotau kuongá” (11).

  2. Fakatatau ki he Tohi ʻa Molomoná, naʻe tokoni fēfē ʻa Kalaisi ke malava ʻo hakeakiʻi koe?

    Fakamatala ʻo e tokāteline ʻo Kalaisí pea mo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa kiate kinautolu ʻoku talangofua ki aí.

    • “ʻI he taimi ʻoku tau haʻu ai kia Kalaisi mo tauhi ʻa e ngaahi fekaú, te tau hoko ʻo hangē ange ko Iá pea mo ʻetau Tamai Hēvaní, pea ʻe fakahaofi kitautolu” (3).

    • “ʻI heʻetau moʻui ʻo fakatatau mo e tokāteline ʻo Kalaisí, ʻe lava ke tau hū atu ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí mo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (8).

    • “Kuo pau ke tau fakamālohia ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ʻo fakatomala, kae lava ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻaloʻofa ʻo e fakamolemolé” (16).

    Founga kuo lavaʻi ai ʻe Kalaisi ʻa e ngaahi tūkiaʻanga fakalaumālie mo fakatuʻasino maʻatautolú taki taha:

    • “ʻI Heʻene Fakaleleí, naʻe ikunaʻi ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e mate fakatuʻasinó mo e fakalaumālié” (5).

    • “Naʻe toʻo ʻe he Fakamoʻuí kiate Ia ʻetau ngaahi mamahí, mahamahakí mo e vaivaí koeʻuhí ke Ne tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié” (5).

    • “Koeʻuhí kuo vete ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté, ʻe toetuʻu ʻa e toko taha kotoa pē pea maʻu ʻa e sino taʻe-faʻa-maté” (18).

Paaki