Seminelí
Ngāue 6–7


Ngāue 6–7

Naʻe Ngāue ʻa Sitīveni ʻo hangē ko Kalaisí

ʻĪmisi
Young man and young woman helping an elderly woman with her groceries.

Kuo hoko maʻu pē hono tokangaʻi ʻo e masivá mo e niʻihi kehe ʻoku fie maʻu tokoní ko ha konga mahuʻinga ʻo e hoko ko ha Kalisitiané. ʻI he taimi naʻe taʻe-tokangaʻi ai e kau uitoú, naʻe fili ʻe he Kau ʻAposetoló ʻa Sitīveni mo ha toko ono kehe ke nau tokanga ki heʻenau ngaahi fiemaʻú. Ko e meʻa fakamamahí, neongo naʻe fakahoko ʻe Sitīveni ha ngaahi mana lalahi ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá, ka naʻe tolomakaʻi ia ʻe he kau Siú ko ʻene fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. ʻI hoʻo akó, fakalaulauloto ki he ngaahi founga te ke lava ai ʻo tāpuekina e niʻihi kehé ʻaki haʻo feinga ke muimui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi, hoko ʻo hangē ko Kinauá, pea fakamoʻoni kiate Kinaua.

Hoko ʻo Hangē ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Tokoniʻi e kau akó ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga, ngaahi ngāué, mo e ngaahi tōʻonga fakakaukau faka-Kalaisi ʻi he folofolá. Tokoniʻi kinautolu ke nau sio ki he founga ʻe lava ke tokoni ai hono fakatupulaki ʻo e ngaahi tōʻonga mo e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení mo hono fai ʻo e ngaahi ngāue ko ʻení ke nau hoko ʻo hangē ange ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau toe vakaiʻi ʻenau ngaahi taumuʻa ki he polokalama Fānaú mo e Toʻu Tupú pea fakakaukau ki he founga ʻoku nau hoko ai ʻo hangē ange ko e Fakamoʻuí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Fakamatalaʻi nounou pe ko e hā ʻa e fakataha alēlea fakauooti pea lisi ha niʻihi ʻo e kau mēmipa ʻo e fakataha alēleá (pīsope, palesiteni ʻo e Fineʻofá, palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá, palesiteni ʻo e Kau Finemuí, Palaimelí, taki ngāue fakafaifekau fakauōtí, mo e ngaahi meʻa peheé). Fakanofonofo ʻa e kalasí ki ha fakataha alēlea fakauooti ʻe taha pe lahi ange (fakatatau mo e tokolahi ʻo e kau akó), pea ʻoange ki he tokotaha ako takitaha ha uiui’i pau. ʻOange ki he fakataha alēlea takitaha ʻa e tūkunga ko ʻení, pea fakaafeʻi kinautolu ke nau aleaʻi e meʻa te nau lava ʻo fai ke tokoní. ʻE ala tokoni ke fakamatalaʻi fakanounou ʻa e tūkungá ʻi he palakipoé.

Ko e fakataha alēlea fakauōtí ko ha kulupu ia ʻo ha kāingalotu ʻoku ʻi ai hanau ngaahi uiuiʻi pau (pīsope, palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá, palesiteni ʻo e Fineʻofá, palesiteni ʻo e Kau Finemuí, palesiteni ‘o e Palaimelí, mo e ngaahi meʻa peheé) ʻoku nau faʻa fakataha maʻu pē ke aleaʻi ha ngaahi tūkunga mo ha ngaahi faingataʻa kehekehe ʻi honau uōtí. Fakakaukau angé ʻokú ke maʻu e tūkunga ko ʻení ʻi ho uōtí pe koló: ʻOku ʻi ai ha faʻē tāutaha ko Litia ʻoku ʻi ai haʻane kiʻi tamasiʻi taʻu 16, kiʻi taʻahine taʻu 7, mo ha pēpē māhina ʻe 6. ʻOku fai e tafa ʻo Litiá he uiké ni pea ʻe ʻi falemahaki ʻi ha ʻaho ʻe nima. ʻE lava fēfē nai ʻe he kau mēmipa kehekehe ʻo e fakataha alēlea fakauōtí ʻo tokoni ki he fāmili ko ʻení?

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe ‘a e founga ʻe lava ke tokoni ai ha kau mēmipa pau ʻo ha fakataha alēlea fakauooti ʻi he tūkunga ko ʻení.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e ngaahi fakataha alēlea fakauōtí, pe ngaahi houalotu kehe tatau mo iá?

  • Ko e hā nai e ongo ʻe maʻu ʻe kinautolu ʻoku ʻi he ngataʻanga ʻo e maʻu tokoní mei ha fakataha alēlea fakauooti pe kulupu tatau mo iá?

Lau ʻa e Ngāue 6:1 , ʻo kumi ha palopalema ʻe taha naʻe fehangahangai mo e Siasí ʻi he kuonga muʻá.

Koeʻuhí ko e tokolahi ʻo e kau uitou masiva pe fie maʻu tokoni ʻi he Siasí, naʻe fakamoleki ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ha konga lahi ʻo honau taimí ʻi he feinga ke tokoniʻi kinautolu ʻo ʻikai ai ke nau lava ʻo tuku taha honau taimí ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ʻi he founga naʻe kole ange ʻe he Fakamoʻuí.

Lau ʻa e Ngāue 6:2–8 pea fakahinohino ʻa e fakaleleiʻiʻanga naʻe maʻu ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá.

  • ʻOku faitatau fēfē nai ʻa e ngaahi uiuiʻi ʻi he Siasí mo e ngaahi fakataha alēlea fakauōtí he ʻaho ní mo e founga naʻe fokotuʻu mai ʻe he kau ʻAposetolo ʻo e kuongamuʻá?

  • ʻI hoʻo laukonga fekauʻaki mo e kau tangata ʻe toko fitu naʻe fili ke tokoni ki he kau ʻAposetoló, ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi naʻá ke fakatokangaʻi naʻa nau maʻu?

  • ʻOkú ke pehē ʻe lava fēfē nai ʻe he ngaahi ʻulungaanga takitaha ko ʻení ʻo tokoniʻi ha taha ke ne fai ha tokoni mo faitāpuekina e niʻihi kehe ʻoku faingataʻaʻiá?

Ko ha moʻoni ʻeni te tau lava ʻo ʻilo mei he ngaahi veesi ko ʻení: ʻI heʻetau fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí, te tau lava ai ʻo ngāue fakaetauhi lelei ange mo faitāpuekina ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

  • Ko e hā mo ha toe ngaahi ʻulungaanga ʻoku maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻokú ne tokoniʻi Ia ke ngāue fakaetauhi kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá?

Tuku ha kiʻi taimi ke ke fakalaulauloto ai ki he tuʻunga lelei ʻo hoʻo fakatupulaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi ko ʻení. ʻOku felāveʻi nai ha taha ʻo e ngaahi ʻulungāanga ko ʻení mo ha taha ‘o hoʻo ngaahi taumuʻa fakatāutaha ki he polokalama Fānaú mo e Toʻu Tupú? Kapau ko ia, tuku ha kiʻi taimi ke hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e tuʻunga ʻokú ke ʻi ai ʻi hono fakatupulaki ʻo e ʻulungaanga ko iá. Kapau ʻoku ʻikai, fakakaukau ke faʻu ha palani ʻi hoʻo tohinoa akó ki he founga te ke ngāue ai ki hono fakatupulaki ʻo e ʻulungaanga faka-Kalaisi ko iá koeʻuhí ke ke lava ʻo ngāue fakaetauhi lelei ange mo faitāpuekina ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

Ko e fakamoʻoni mo e mate fakamāʻata ʻa Sitīvení

Naʻe tohi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Head and shoulders portrait of Elder Bruce R. McConkie.

ʻOku ʻikai hoko ngofua mai ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga; ko e ngaahi meʻa ʻokú ne luluʻi ʻa e māmaní ‘e fehangahangai mo e ngaahi moʻunga ʻo e fakafepakí.

(Bruce R. McConkie, “Once or Twice in a Thousand Years,” Ensign, Nov. 1975, 18)

ʻOku fekauʻaki e lea ʻa ʻEletā Makongikií mo Sitīveni. Neongo naʻá ne “fai ʻa e ngaahi meʻa fakaofo mo e ngaahi mana lahi ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí[,] … ka naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo e falelotu … fakakikihi mo [ia]” ( Ngāue 6:8–9). Naʻe ʻomi ʻa Sitīveni ki he ʻao ʻo e fakataha alēlea faka-Siú, pea naʻe ʻomi ha kau fakamoʻoni loi ke nau fakamoʻoni fakafepaki kiate ia.

ʻI he tuʻu ʻa Sitīveni ʻi he ʻao ʻo e kau taki ʻo e kau Siú, naʻá ne toe fakamatala ki he laulau toʻu tangata hono fakasītuʻaʻi ai ʻe he kau Siú ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea fakafisingaʻi mo tāmateʻi ʻa e kau palōfita kuo fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻi honau lotolotongá. Naʻe fakamoʻoni leva ʻa Sitīveni naʻe hokohoko atu e ngaahi tōʻonga angatuʻu ko ʻení ‘o a’u ki he ʻaho ko iá, ʻo hangē ko hono fakapoongi ʻe he kakaí ʻa Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá (vakai, Ngāue 7:51–52).

Lau ʻa e Ngāue 7:54–60, ʻo fekumi ki he meʻa naʻe fai ʻe Sitīveni neongo e faʻahinga ʻita mo e fakafepaki peheé.

Fakakaukau ke huluʻi e vitiō “The Martyrdom of Stephen” mei he taimi kouti 3:25 ki he 5:34 (maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org). Fakatokangaʻi ange ʻe hohaʻa ha kau ako ʻe niʻihi ʻi hono fakatātaaʻi ʻo Sitīveni hono tolomakaʻí.

Kapau ʻoku ʻikai ngāue ʻaki ʻa e vitioó, fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻení.

ʻĪmisi
This painting depicts the stonong of Stephen as described in Acts 7:54-60. From a reclining position Stephen acknowledges through gesture the presence of the Father and the Son who stand in white at the top of the painting in the opened heavens. Those stoning Stephen do so with hatred and gross violence. Saul holds the garments of two of them. Two priests with indifferent looks stand to the right. The painting is signed, “Walter Rane.”
  • Ko e hā naʻe makehe kiate koe ʻi he fakamatala ki he mate fakamāʻata ʻa Sitīvení?

Mahalo ʻe vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi tali kehekehe. Fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi fehuʻi vakaiʻi ʻe ala tokoni ke fakaloloto e mahino ʻa e kau akó, hangē ko ʻení:

  • Naʻe tāpuekina fēfē nai ʻa Sitīveni, neongo naʻe tāmateʻi ia? ʻOkú ke pehē ko e hā naʻá ne maʻu ai e vīsone naʻá ne maʻú?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he vīsone ʻa Sitīvení ‘o fekauʻaki mo ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá?

  • Naʻe tatau fēfē nai ʻa Sitīveni mo Sīsū Kalaisi, neongo ‘a e faʻahinga fakafepaki fakalilifu peheé?

Hangē ko ia ‘oku hā ‘i he fakamatala ki he mate fakamāʻata ʻa Sitīvení, ʻoku faʻa fetaulaki ʻa e kakai leleí mo e ngaahi ngāue leleí pea mo e “ngaahi moʻunga ʻo e fakafepaki.”

  • Ko e hā ha founga kuó ke fakatokangaʻi ai ʻeni ʻi hoʻo moʻuí?

Hangē ko Sitīvení, ʻi hoʻo fili ke vahevahe hoʻo tuí mo e fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí, te ke ala aʻusia ha fakafepaki pe fakatanga.

Naʻe akoʻi ‘e ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ‘o pehē:

ʻĪmisi
Official Portrait of Elder Jeffrey R. Holland. Photographed January 2018.

ʻOku ou pehē ki he taha kotoa kae tautautefito ki he toʻu tupu ʻo e Siasí ʻo kapau ʻoku teʻeki ke ke aʻusia ia, ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe fie maʻu ai ke ke taukaveʻi hoʻo tuí pe mahalo ʻe aʻu ki haʻo kātekina ha ngaohikovia fakataautaha koeʻuhí pē ko ha mēmipa koe ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻE fie maʻu he taimi peheé ʻa e lototoʻá mo e fakaʻapaʻapá fakatouʻosi.

(Jeffrey R. Holland, “Ko e Mahuʻinga—mo e Tāpuaki—ʻo e Tuʻunga Faka-ākongá,” Ensignpe Liahona, Mē 2014, 6)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku ʻaonga ai ke fakamoʻoniʻi mo taukapoʻi ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

  • ʻOkú ke pehē ʻe tokoniʻi fēfē nai koe ʻe heʻetau Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo e fakatangá ʻi hoʻo fakamoʻoniʻi mo taukapoʻi Kinauá?

Tuku ha kiʻi taimi ke fakalaulauloto ai ki he founga te ke lava ‘o fili ke fakamoʻoniʻi mo taukapoʻi hoʻo Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ʻi he uike ka hokó kakato.

Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Ngāue 6:1–6 . Ko hai ʻoku ui ke tokoni ki he kau ʻAposetoló ʻi he ngaahi meʻa fakatuʻasinó he ʻaho ní?

Hangē pē ko hono uiuiʻi ʻe he ʻEikí ha kau tangata moʻui taau ʻe toko fitu ke tokoni ki he Toko Hongofulu Mā Uá ʻi hono feau e ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino ʻa e Siasí ʻo hangē ko ia ʻoku lekooti ʻi he tohi ʻa Ngāué, kuo ui ʻe he ʻEikí ʻa e Kau Pīsope Pulé ke tokoni ki he Toko Hongofulu Mā Uá ʻi hono feau e ngaahi fiemaʻu fakatuʻasino ʻa e Siasí he ʻaho ní. ʻOku ngāue ʻa e Pīsope Pulé mo hono ongo tokoní ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakatuʻasino ʻa e Siasí. Ko e foaki ʻaukaí ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e polokalama ko ení pea ʻokú ne ʻomi ʻa e tokoni fakataimi ki he moʻuí maʻá e masiva kotoa pē ʻi he māmaní. (Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he tefitó “Presiding Bishopric”ʻi he newsroom.ChurchofJesusChrist.org.)

Te u fehangahangai nai mo e fakatangá pe kuo pau ke u taukapo’i ʻeku tuí?

Mamata ki he foʻi vitiō “Ko e Mahuʻinga—mo e Tāpuaki—ʻo e Tuʻunga Faka-ākongá” (ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org) mei he taimi kouti 1:01 ki he 2:31, pe lau ʻa e fakamatala ʻi laló.

//media.ldscdn.org/webvtt/general-conference/april-2014-general-conference/2014-04-1020-elder-jeffrey-r-holland-en.vtt

Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha sīpinga ʻo ha taha naʻe fakatangaʻi lolotonga ʻene feinga ke fakamoʻoniʻi ʻa Kalaisí:

ʻĪmisi
Official Portrait of Elder Jeffrey R. Holland. Photographed January 2018.

Naʻe faitohi mai kimuí ni ha faifekau fefine ʻo pehē: “Naʻá ku fakatokangaʻi mo hoku hoa ngāué ha tangata naʻe tangutu ʻi ha sea ʻi he loto koló ʻo maʻu meʻatokoni hoʻatā. ʻI heʻema ofi atú, naʻá ne hanga hake ʻo fakatokangaʻi homa pine fakafaifekaú. Naʻá ne puna ki ʻolunga mo ha mata ʻita, pea hiki hono nimá ke taaʻi au. Ne u kalofi ia, ka naʻá ne puhiʻi kotoa mai ʻene maʻangá ʻiate au pea kamata ke kape mai ʻaki ha ngaahi lea taʻefeʻunga ʻaupito. Naʻá ma mavahe ʻo ʻikai foaki ha foʻi lea. Naʻá ku feinga ke tafi e meʻakaí mei hoku matá, ka ne u ongoʻi e tau ha falukunga pateta oʻi ʻi hoku muiʻulú. ʻOku faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke u hoko ko ha faifekau he naʻá ku fie foki he taimi pē ko iá ʻo puke ʻa e kiʻi tangata ko iá, peá u pehē ange, ‘KĀTAKI!’ Ka naʻe ʻikai ke u fai ia.”

ʻOku ou pehē ki he kau faifekau mateaki ko ʻení, ʻe fānau ʻofeina, kuó ke foua ʻi hoʻo founga loto fakatōkilaló ha siakale ʻo ha kau fafine mo ha kau tangata mātuʻaki makehe, ʻo hangē ko e lea ʻa e palōfita ko Sēkopé ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ¯¯ “[kuo nau] fakakaukau lahi ki he pekia [ʻa Kalaisí], pea fua hono kolosí pea kātakiʻi ʻa e manuki ʻa māmaní.” [Sēkopé 1:8].

(Jeffrey R. Holland, “Ko e Mahuʻinga—mo e Tāpuaki—ʻo e Tuʻunga Faka-ākongá,” Ensignpe Liahona, Mē 2014, 6)

Ngaahi ʻEkitivitī Fakalahi ki he Akó

Vitiō: “Sheri Sought to Ease Suffering—His Hands”

Fakakaukau ke huluʻi ʻa e “Sheri Sought to Ease Suffering—His Hands” (4:17) pea fakaafeʻi e kau akó ke kumi e meʻa naʻe ako ʻe ha neesi fekauʻaki mo e hoko ʻo anga faka-Kalaisi ange ʻi he ngāue tokoní. Hili ʻa e vitioó, fai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení.

  • Ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi ʻokú ke fakatokangaʻi ʻia Seli?

  • Hangē ko kinautolu naʻe tāpuekina ʻe he ngāue fakafaifekau ʻa Sitīvení, naʻe mahuʻinga fēfē nai ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení kiate kinautolu naʻe ngāue tokoni mo faitāpuekina ʻe Selí?

  • Naʻe tokoniʻi fēfē nai ʻe he ngaahi meʻa naʻe aʻusia ʻe Seli he kuo hilí ʻi heʻene tokoniʻi ʻene faʻeé ke ne feinga ke anga faka-Kalaisi ʻi heʻene ʻofá mo e tokoní?

ʻOku ʻi ai ha toko tolu mavahevahe ʻi he Toluʻi ʻOtuá.

Hili e lau ʻa e kau akó fekauʻaki mo e vīsone ʻa Sitīvení, fehuʻi ange pe ko e hā ʻokú ne akoʻi fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá. Ko e moʻoni ʻe taha ʻe lava ke tau ako mei he fakamatala ko ʻení ko e Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, mo e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha toko tolu kehekehe mo mavahevahe. ʻE lava leva ke kumi ʻe he kau akó ʻa e fakamatala ʻoku ui ko e “Toluʻi ʻOtuá” ʻi he Topical Guide pe Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá pea kumi ha ngaahi potufolofola fakafekauʻaki ʻe ala tokoni ke mahino lahi ange kiate kinautolu ʻa e tokāteline ko ʻení. ʻE lava foki ke hiki ʻe he kau akó ʻi heʻenau tohinoa akó ʻa e founga te nau tali ʻaki ki ha taha naʻá ne pehē ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ko e Tokotaha tatau pē.

Paaki