Seminelí
Toe Vakaiʻi Hono 22 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné


Toe Vakaiʻi Hono 22 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné

Ako Maʻuloto e Ngaahi Potufolofola mo e Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

ʻĪmisi
Ko e tangutu fakataha ʻa ha fāmili ʻi Nuʻu Sila ʻi he loki talanoá ʻo lau folofola fakataha.

Kuó ke fifili nai ki he ʻuhinga ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ke ako maʻuloto e folofolá? ʻE lava ke tokoni atu hono ako maʻuloto ʻo e folofolá ke ke maʻu ha ueʻi fakalaumālie, manatuʻi ʻa e Fakamoʻuí, mo akoʻi ʻa e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé. ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi koe ke ke ako maʻuloto ha konga ʻo e ngaahi potufolofola mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga fakafolofola ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻi he Fuakava Foʻoú.

Fakatupulaki ha ʻātakai malu ʻo e tali leleí mo e fakaʻapaʻapá ʻi he akó. ʻI he taimi ‘oku ‘iloʻi ai ‘e he kau akó ‘oku ‘ofaʻi mo fakaʻapaʻapaʻi kinautolu ʻe heʻenau faiakó mo e kau ako kehé, ‘oku hangehangē leva te nau omi mateuteu ki he kalasí ke ako pea tokoni ki heʻenau aʻusia fakaakó. Kumi ha ngaahi founga ke tokoniʻi ai e kau akó ke nau ongoʻi ʻoku ʻofaʻi kinautolu pea ke tokoniʻi kinautolu ke nau fakahaaʻi ʻenau feʻofaʻakí ʻi ha founga taau.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau talanoa mo ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa fekauʻaki mo e founga kuo ueʻi fakalaumālie ai ʻe hono ako maʻuloto ʻo e folofolá ʻa e mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻá pe tokoniʻi kinautolu ke nau ofi ange ki he Fakamoʻuí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ako maʻuloto ai e folofolá?

ʻE ala fiemaʻu ke akoʻi ha lēsoni potufolofola fakataukei fakatokāteline ke fetongi ʻaki ʻa e lēsoni fakamanatu ko ʻení. Vakai ki he taimitēpile ki he vave hono akoʻí ʻa ia ʻoku ʻomi ʻe he talēkita fakaʻēliá pe vahefonuá pe kouʻōtineitá ke fakapapauʻi ʻe akoʻi e lēsoni kotoa pē ʻo e fakataukei fakatokāteline ki he potufolofolá lolotonga e fakahoko ʻa e seminelí.

Fakakaukauloto ʻokú ke kau ʻi ha savea ki he makasini Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú. Ko e hā haʻo tali kapau ʻe fai atu ʻe he Fakamoʻuí kiate koe ʻa e fehuʻi ko ʻení?

  • Ko e hā ʻa e ʻuhinga mahuʻinga ʻe nima ʻo hono ako maʻuloto ʻo e folofolá?

ʻE lava ke fakakaukau e kau akó ki he meʻa ne nau ako lolotonga e ʻekitivitī teuteu ʻa e tokotaha akó ʻi heʻenau tali e fehuʻí.

ʻOku lahi ha ngaahi ʻuhinga lelei ke ako maʻuloto ai e folofolá. ʻE lava ke hangē ʻa e ngaahi potufolofola kuo ako maʻulotó ko ha ngaahi kaungāmeʻa ʻoku nau lava ʻo ueʻi fakalaumālie, fakafiemālieʻi mo fakaʻaiʻai kitautolu ʻi he taimi ʻo e faingataʻá (vakai, “Ko e Mālohi ʻo e Folofolá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 6). ʻE lava ke tokoni hono ako maʻuloto ʻo e folofolá ke tau “sio pē ki [he Fakamoʻuí] ʻi he fakakaukau kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36). ʻE lava ke tokoni hono ako maʻuloto ʻo e folofolá ke tau “maʻu [ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá]” koeʻuhí ke tau lava ʻo akoʻi e niʻihi kehé (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:21).

  • ʻE tokoniʻi fēfē ʻe hono ako maʻuloto ʻo e folofolá hoʻo vā fetuʻutaki mo Sīsū Kalaisí?

Ako maʻuloto e ngaahi vēsí

Fakaʻaongaʻi ha ngaahi miniti siʻi ke ako maʻuloto pe fakamanatu ai e ngaahi potufolofolá mo e ngaahi kupuʻi lea folofola mahuʻingá ʻi he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ko ʻeni ʻo e Fuakava Foʻoú. Ko hoʻo maʻu pē ha loto-falala ʻokú ke ʻiloʻi e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ko ʻení, fili ha ʻekitivitī ʻe taha pe lahi ange mei he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ke siviʻi hoʻo manatú.

Fakaʻaliʻali e saati ko ʻení pe ʻoange ia ki he kau akó ko ha laʻipepa tufa.

ʻĪmisi
Fakataukei Fakatokāteliné

Fakataukei Fakatokāteline ʻo e Fuakava Foʻoú: 1 Kolinitō–Fakahā

1 Kolinitō 6:19–20

“Ko homou sinó ko e fale tapu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

1 Kolinitō 11:11

“ʻOku ʻikai ai ʻa e tangatá kae ʻi he fefiné, pea ʻoku ʻikai ai ʻa e fefiné kae ʻi he tangatá, ʻi he ʻEikí.”

1 Kolinitō 15:20–22

“ʻOku hangē ʻoku mate kotoa pē ʻia ʻĀtamá, ʻe pehē foki ʻe moʻui kotoa pē ʻia Kalaisi.”

1 Kolinitō 15:40–42

ʻI he Toetuʻú, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi nāunau ʻe tolu.

ʻEfesō 1:10

“ʻI he kakato ʻo e ngaahi kuongá naʻá ne tuʻutuʻuni, ke ne fakakātoa fakataha ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi.”

ʻEfesō 2:19–20

ʻOku fokotuʻu ʻa e Siasí “ki he tuʻunga ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, ko hono fuʻu maka tulikí ʻa Sīsū Kalaisi pē.”

2 Tesalonika 2:1–3

“ʻA e ʻaho ʻo Kalaisí … ʻe ʻikai hoko ʻa e ʻaho ko iá, ʻo kapau ʻe ʻikai tomuʻa hoko ʻa e liliu koví.”

2 Tīmote 3:15–17

“Ko e ngaahi tohi māʻoniʻoní … ʻoku faʻa fakapoto koe ki he fakamoʻuí.”

Hepelū 12:9

Ko e Tamai Hēvaní ʻa e “Tamai ʻo e ngaahi laumālié.”

Sēmisi 1:5–6

“Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá.”

Sēmisi 2:17–18

“Ko e tuí, kapau ʻoku ʻikai ʻi ai ʻa e ngaahi ngāué, ʻoku mate ia.”

1 Pita 4:6

“[Naʻe] malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu foki kuo maté.”

Fakahā 20:12

“Pea naʻe fakamāuʻi ʻa e pekiá … ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué.”

Fili 1: Tā ha fakatātā

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne fili ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻo ʻikai tala ki he kau ako kehé pe ko e hā ʻa e potufolofolá. ʻE tā leva ʻe he tokotaha akó ha fanga kiʻi tokoni (ʻo ʻikai fakaʻaongaʻi ha ngaahi mataʻifika pe mataʻitohi) kae ʻoua kuo ʻilo ʻe ha tokotaha ako ʻe taha ʻa e potufolofola totonú mo e kupuʻi lea mahuʻingá. ʻE lava ke ngāue tauhoa, fakakulupu iiki, pe fakakalasi ʻa e kau akó. Hili e fakahoko e ngāué, ʻe lava ke aleaʻi ʻe he kau akó ʻa e fehuʻi ko ʻení fakakalasi pe ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki.

  • ʻOkú ke pehē ʻe faitatau fēfē ha potufolofola kuo ako maʻulotó mo ha kaungāmeʻa te ne lava ʻo ʻoatu kiate koe ha ueʻi fakalaumālie, fakafiemālie, mo ha fakaʻaiʻai ʻi he taimi ʻo e faingataʻá?

Fili 2: Hiki ia

Fakakaukau ke vahevahe fakakulupu hoʻo kalasí. ʻOange ki he kulupu takitaha ha laʻipepa. Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kulupú ke nau fili ha potufolofola fakataukei fakatokāteline. ʻE lava leva ke nau taufetongi ʻi hono tohi tahataha ha foʻi lea ʻo e fakamoʻoni fakafolofolá mo e kupuʻi lea mahuʻinga ʻo e potufolofolá. Hili hono tohi ʻe ha mēmipa ʻo e kulupú ha foʻi leá, te nau paasi leva e laʻipepá ki he mēmipa hoko ʻo e kulupú, ʻa ia te ne hiki ʻa e foʻi lea hokó, kae ʻoua kuo tohi totonu ʻe he kulupú e fakamoʻoni fakafolofolá mo e kupuʻi lea ʻo e folofolá. ʻE lava ke toutou fakahoko ʻe he ngaahi kulupú ʻa e ʻekitivitī ko ʻení mo taimiʻi pē kinautolu ke nau sio ai ki he lahi ʻo ʻenau fakalakalaká. Hili e fakahoko ʻe he kau akó ʻa e ngāué, te nau lava ʻo aleaʻi fakakalasi pe fakakulupu iiki e fehuʻi ko ʻení.

  • ʻOkú ke pehē ʻe tokoniʻi fēfē koe ʻe hono ako maʻuloto ʻo e folofolá ke ke “sio pē ki [he Fakamoʻuí] ʻi he fakakaukau kotoa pē”? ( Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36).

Fili 3: ʻOmi e potufolofolá

Vahevahe ʻa e kalasí ke tauhoa pe ki ha ngaahi kulupu iiki. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne vahevahe pe ko e foʻi lea ʻe fiha mei ha kupuʻi lea mahuʻinga fakafolofola ʻoku nau pehē te nau fiemaʻu ke mateʻi ʻaki e potufolofolá. ʻE fili leva ʻe ha tokotaha ako ʻe taha ha kupuʻi lea mahuʻinga mei he folofolá pea lau leʻolahi ʻa e lahi ʻo e ngaahi foʻi lea mei he kupuʻi lea mahuʻingá. ʻE feinga leva ʻa e tokotaha ako ʻuluakí ke ʻiloʻi e potufolofolá. ʻE lava ke toutou fakahoko ʻe he kau akó e ngāue ko ʻení ʻi he tuʻo lahi taha te nau saiʻia aí pea liliu ʻa e lahi ʻo e ngaahi foʻi lea ke lau mei he kupuʻi lea mahuʻinga ʻo e folofolá. Hili e fakahoko ʻe he kau akó ʻa e ngāué, te nau lava ʻo aleaʻi fakakalasi pe fakakulupu iiki e fehuʻi ko ʻení.

  • ʻOkú ke pehē ʻe tokoni fēfē hono ako maʻuloto ʻo e folofolá ke ke mateuteu ai ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé?

Fakakaukauloto ki hoʻo aʻusiá

  • Ko e hā ha ngaahi ngāue naʻá ke fakaʻaongaʻi ke tokoniʻi koe ke ako maʻuloto e ngaahi potufolofolá mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ʻo e folofolá?

  • ʻOku fēfē hoʻo ako maʻuloto e ngaahi potufolofolá mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ki he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻo e Fuakava Foʻoú? Ko e hā hoʻo palani ke ako maʻuloto ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke kei ngāue ki aí?

  • ʻOkú ke pehē ʻe tāpuekina fēfē hoʻo moʻuí ʻe he ako maʻuloto ʻo e folofolá?

Paaki