Seminelí
Toe Vakai’i ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné 4


Toe Vakai’i ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné 4

Ngāue’aki ‘a e Ngaahi Potufolofola Fakataukei Fakatokāteliné

ʻĪmisi
Youth engaged in a group activity. They are seated in a circle in an outdoor setting.

Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo e fakataukei fakatokāteliné ke tokoniʻi koe ke ke ako ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi ʻi hoʻo moʻuí ʻa e tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné. ʻE ʻoatu ʻe he lēsoni ko ʻení ha ngaahi faingamālie ke ke akoako fakahoko ai hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ki he ngaahi tūkunga tatau mo ia te ke ala fetaulaki mo ia ʻi hoʻo moʻuí.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi founga kuo nau fakaʻaongaʻi ai ʻi heʻenau moʻuí ha taha ʻo e ngaahi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline kuo nau ako he taʻu ní.

Ngaahi ‘Ekitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Mahalo ʻe fie maʻu ke akoʻi ha lēsoni fakataukei fakatokāteline ʻo fetongi ʻaki e lēsoni fakamanatu ko ʻení. Vakai ki he taimitēpile ki he vave hono akoʻí ʻa ia ʻoku ʻomi ʻe he talēkita fakaʻēliá pe fakavahelahi pe kouʻotineitá ke fakapapauʻi ʻe akoʻi e lēsoni fakataukei fakatokāteline takitaha lolotonga e fakahoko ʻa e seminelí.

ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e ngaahi potufolofolá mo ʻeku moʻuí?

Kuo fakamoleki ʻe ha talavou ko Niko ha taimi lahi ʻi hono ako e folofolá. ʻOkú ne ʻiloʻi ha ngaahi talanoa lahi mei he folofolá pea kuó ne ako maʻuloto ha ngaahi veesi lahi. Neongo ʻene ngaahi feingá, ka ʻoku faingataʻa ke sio ʻa Niko ki he fekauʻaki ʻa e folofolá mo hono ngaahi tūkungá mo e ngaahi fehuʻí.

  • Ko e hā te ke lava ʻo talaange kia Niko ke tokoni ke ne ʻiloʻi e founga ʻoku fakaʻaongaʻi ai e folofolá ʻi heʻene moʻuí?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke fakaʻaongaʻi ai ha moʻoni mei he folofolá ʻi hoʻo moʻuí?

ʻE tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ki he ngaahi tūkunga moʻoni ʻo e moʻuí.

Fakaʻaliʻali e saati ko ʻení ke lava e kau akó ʻo vakai ki ai lolotonga e lēsoní. Fakapapauʻi pe ko e fē ʻa e ngaahi potufolofola ʻe ʻaonga taha ke fakamamafaʻi mo toe vakaiʻí.

Ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá mo e ngaahi kupuʻi folofola mahuʻingá

Ko e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ʻeni ki he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline mei he konga ʻuluaki ʻo e Fuakava Foʻoú. Toe vakaiʻi ʻa e saati ko ʻení, pea kapau kuo teʻeki ai ke ke fai ia, fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení ʻi hoʻo folofolá.

ʻĪmisi
Doctrinal Master - Matthew - John

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

Luke 2:10–12

“He kuo ʻaloʻi kiate kimoutoluʻI he ʻaho ní ʻi he kolo ʻo Tēvitá, ʻa e Fakamoʻui ko Kalaisi ko e ʻEikí.”

Sione 3:5

“Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vaí pea mo e Laumālié, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”

Sione 3:16

“He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú.”

Mātiu 5:14–16

“Tuku ke ulo pehē hoʻomou māmá ʻi he ʻao ʻo e kakaí.”

Mātiu 11:28–30

“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasia, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.”

Mātiu 16:15–19

Naʻe folofola ʻa Sīsū, “Te u ʻatu kiate koe ʻa e kī ʻo e puleʻangá.”

Sione 7:17

“Pea ko ia ia ʻe fai ki hono finangaló, te ne ʻilo ʻa e akonakí.”

Mātiu 22:36–39

“Ke ke ʻofa ki he [ʻEiki] ko ho ʻOtuá. … Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí.”

Luke 22:19–20

Naʻe fekau ʻe Sīsū Kalaisi, ke maʻu ʻa e sākalamēnitī “[ko e] fakamanatu kiate au.”

Sione 17:3

“Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē taha, mo Sīsū Kalaisi.”

Luke 24:36–39

“He ʻoku ʻikai kakano mo hui ha laumālie, ʻo hangē ko ia ʻoku mou ʻiló ni ʻiate aú.”

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke fakaʻaongaʻi pe lava ke fakaʻaongaʻi ʻi hoʻo moʻuí ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻi he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ko ʻení?

Ko hono fakaʻaongaʻi ʻo e tokāteliné ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko moʻoni ʻi he moʻuí

Tokoni ke akoako fakahoko ʻe he kau akó hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ki he ngaahi tūkunga moʻoni ʻo e moʻuí. Ko e founga ʻe taha ke fai ai ʻení ko hono vahevahe ʻa e ngaahi tūkunga takitaha ko ʻení pea tuku ke fili ʻe he kau akó ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe lava ʻo tokoni ki he tokotaha ʻi he tūkunga ko iá.

Fakakaukau ke tānaki atu ha ngaahi meʻa kehekehe ki he ʻekitivitī ko ʻení ʻaki hano fakaʻaliʻali kotoa ʻa e ngaahi laʻipepa ʻi he lokí fakataha mo e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola kuo hiki aí (fakamoʻoni fakafolofola ʻe taha ʻi he laʻipepa). Fakamatalaʻi ha tūkunga ki he kalasí, pea fakaafeʻi e kau akó ke nau tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻo e laʻipepá mo e fakamoʻoni fakafolofolá ʻa ia ʻoku nau ongoʻi ʻokú ne tokoni lelei taha ʻa e tūkungá. Fakaafeʻi leva e kau akó ke nau fakamatalaʻi e ʻuhinga ne nau fili ai e fakamoʻoni fakafolofola ko iá. ʻE lava leva ke kole ki he kau ako kehé ke nau vahevahe ha ngaahi ʻuhinga kehe ʻoku nau ongoʻi ai ʻe ʻaonga ʻa e potufolofolá ʻi he tūkunga ko iá.

Ko ha sīpinga ʻeni ʻe ua ʻo e ngaahi tūkunga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ki he ʻekitivitī ko ʻení. Kapau ʻe fie maʻu, faʻu ha ngaahi tūkunga kehe ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline kehe ʻoku hiki atu ʻi he saatí.

  • ʻOku fehuʻi atu ho kaungāmeʻá, “Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ʻa Sīsū Kalaisí?”

  • ʻI he kamata ke ako ʻe ha kaungāmeʻa ʻa e ongoongoleleí, ʻoku nau fehuʻi, “Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke u papitaisó? ʻE lava nai ke u hoko pē ko ha tokotaha lelei?”

ʻI he ongo tūkunga hokó, fakakaukau ke vahevahe ʻa e kalasí ki ha ngaahi hoa pe fanga kiʻi kulupu iiki. Vahe ki he hoa pe kulupu takitaha ha taha ʻo e ngaahi tūkungá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau aleaʻi e ngaahi fehuʻi ʻoku muimui ʻi he ngaahi tūkungá.

  • ʻOkú ke ongoʻi lōmekina ʻi he moʻuí mo fifili pe te ke maʻu mei fē ha fakafiemālie.

  • ʻOku fakamamafaʻi ʻe hoʻo mātuʻá ʻa hono mahuʻinga kiate koe ke ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki he niʻihi kehé.

  • Ko e potufolofola fakataukei fakatokāteline fē ʻokú ke pehē ʻoku fekauʻaki mo e tūkunga ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea pau mei he potufolofola fakataukei fakatokāteline ko ʻení ʻe tokoni lahi ʻi he tūkunga ko ʻení?

ʻOange ha taimi ki he kau akó ke nau faʻu ha tūkunga ʻe taha pe lahi ange ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻoku hiki atu ʻi he lēsoni ko ʻení. ʻI he hili hono fai ia ʻe he kau akó, fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau vahevahe ʻenau tūkungá mo e kalasí. Hili hono vahevahe ʻe ha tokotaha ako ʻene tūkungá, ʻe lava leva ke fakaafeʻi e kau ako kehé ke nau fili ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻoku nau pehē ʻoku fekauʻaki lelei taha mo e tūkungá.

Poupouʻi e kau akó ke hokohoko atu ʻenau fekumi ki ha ngaahi founga ke fakaʻaongaʻi ai ki heʻenau moʻuí ʻa e tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné.

Paaki