Seminelí
Mātiu 13:24–30, 36–43


Mātiu 13:24–30, 36–43

Talanoa Fakatātā ʻo e Uité mo e Teá

ʻĪmisi
Wheat and the terrace, Israel

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Fakamoʻuí ha talanoa fakatātā ʻo ha ngoue uite mo e tea (vao kona) ke akoʻi fekauʻaki mo hono tānaki fakataha ʻo e kau māʻoniʻoní pea tutu ʻa e kau faiangahalá kimuʻa peá Ne toe hāʻele maí. ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke fakatupulaki hoʻo vivili ke kau ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí.

Poupouʻi hono Fakaʻaongaʻí. Ko e taumuʻa ʻo hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ke tokoniʻi e kau akó ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he folofolá. ʻE lava ke tokoni ʻa e ngaahi fehuʻi mo e ngaahi ʻekitivitī ʻokú ne poupouʻi hono fakaʻaongaʻí ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi honau ngaahi tūkungá.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau haʻu mateuteu ke aleaʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻení: Ko hai e taha ‘i ho familí na’e fuofua kau ki he Siasí? Ko e hā hoʻo ʻilo ki he’enau mo’uí? ʻE lava ke aleaʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení mo ha mēmipa ʻo e fāmilí.

Ngaahi Polokalama Ako ʻOku Ala Fakahokó

Talanoa Fakatātā ʻo e Uité mo e Teá

Fakaafeʻi e kau akó ke aleaʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻení. Vahevahe e ngaahi aʻusia fakatāutahá.

  • Ko hai ʻa e fuofua tokotaha ʻi ho fāmilí ke kau ki he Siasí?

  • Ko hai naʻá ne tokoni ke fakaafeʻi kinautolu ki he Siasí?

  • Kuo liliu fēfē hoʻo moʻuí ʻe he mēmipa ko ʻeni ʻo e fāmilí ʻi he Siasí?

  • ʻE tākiekina fēfē ʻe hoʻo fili ke tauhi hoʻo ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ʻa e niʻihi kehé?

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻi he Mātiu 13, ʻa e talanoa fakatātā ʻo e uité mo e teá ke akoʻi fekauʻaki mo hono tānaki ʻo e kakaí ki Hono Siasí. ʻI hoʻo akó, tokanga ki he ngaahi angi ʻa e Laumālié ke tokoni ke mahino kiate koe ʻa e ʻuhinga ʻoku tānaki ai ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakaí mo e founga te ke lava ʻo kau atu aí.

ʻE lava ke ako tautau toko ua pe fakakulupu iiki ʻe he kau akó ʻa e talanoa fakatātā ko ʻení. Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e founga ako sitepu ʻe faá mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení.

Ako ʻa e talanoa fakatātā ‘i he Mātiu 13:24–30 . Mahalo ʻe tokoni ke ʻiloʻi ko e teá ko ha “vao musie pe vao kona ʻoku tatau mo e fōtunga ʻo e uité. He ʻikai lava ke fakafaikehekeheʻi ia meí he uité kae ʻoua kuo motu’a” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Teá,” folofolá. ChurchofJesusChrist.org).

Fakaʻaongaʻi ʻa e sīpinga sitepu ʻe fā ko ʻení ke tokoni atu ki hoʻo akó:

  1. Kumi ha ngaahi fakaikiiki mahuʻinga.

  2. Fai ha ngaahi fakafehoanaki fakalaumālie.

  3. ʻIloʻi ha ngaahi lēsoni mahuʻinga.

  4. Fakapapauʻi hono fakaʻaongaʻi fakatāutahá.

  • Ko e hā ha ngaahi fakaikiiki ʻi he talanoa fakatātā ko ʻení naʻá ke ʻilo ʻoku mahuʻinga?

  • Ko e hā ha ngaahi fakafehoanaki fakalaumālie naʻá ke fai?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni mahu’inga naʻá ke ʻiloʻí?

  • Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e ngaahi lēsoni meí he talanoa fakatātā ko ʻení ki hoʻo moʻuí?

Lau ʻa e Mātiu 13:36-43 ʻo kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí fekau’aki mo e talnaoa fakatātā ko ení.

  • Ko e hā ʻa e toe fakamatala tānaki mai ‘a e Fakamo’ui ‘oku tokoni ki ho’o mahino’i ‘a e talanoa fakatātā ko ʻení?

Naʻe vahevahe ʻe he ʻEikí ʻi hotau kuongá ni ha founga ʻe taha ʻe fakahoko ai ʻa e talanoa fakatātā ko ʻení. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:64-65 ʻo kumi e meʻa naʻe talaʻofa e ʻEikí te ne fai kimu’a pea ne toe ha’ele ‘angaua mai. Mahalo ʻe tokoni ke ʻiloʻi ko e feleokó ko ha fale tukuʻanga koloa pe fale tānaki’anga koloa ʻoku tauhi ai ʻa e kēlení.

  • Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e ʻEikí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

Ko e moʻoni ʻe taha te tau lava ʻo ako meí he talanoa fakatātā ʻo e uité mo e teá ko e tānaki ʻe he ʻEikí Hono kakaí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻi he teuteu ki Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí. Fakakaukau ke lekooti ʻa e moʻoni ko ʻení ʻo ofi ki he Mātiu 13:30 .

  • ʻOku founga fēfē hono tānaki ʻe he ʻEikí Hono kakaí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní?

  • Ko e hā ho fatongia ʻi he ngāue mahuʻingá ni?

Ko e tānaki ʻo ʻIsilelí

Ke tokoni ke mahino lahiange ki he kau akó hono tānaki ʻo ʻIsilelí, fakakaukau ke paaki ha ngaahi konga ʻo e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Nalesoní, fakataha mo e ngaahi fakamatala ʻi he konga “Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá”.

Fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi fakamatalá ʻi he lokiakó, pea fakaafeʻi e kau akó ke nau lue takai ʻo ako kinautolu. Hili hono ako e fakamatalá, ʻe lava ke vahevahe ʻe he kau akó ʻenau ngaahi fakakaukaú mo hanau hoa.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Nalesoni fekauʻaki mo e feinga ʻa e ʻEikí ke tānaki Fakataha Hono kakaí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Mamataʻi ʻa e “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá” meí he taimi 4:07 ki he 5:48, pe lau ʻa e fakamatala ko ʻení: Te ke lava foki ʻo maʻu ha ngaahi potufolofola pe ngaahi fakamatala kehe ʻiate koe pē ke fakaloloto hoʻo mahino ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí.

ʻĪmisi
Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

ʻOku tānaki ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku loto-fiemālie ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku tānaki ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu te nau fili ke tuku ke hoko ʻa e ʻOtuá ko e ivi tākiekina mahuʻinga taha ʻi heʻenau moʻuí.

Kuo lauisenituli hono kikiteʻi ʻe he kau palōfitá ʻa e tānaki ko ʻení, pea ʻoku lolotonga hoko ia ʻi he taimí ni! Ko ha talateu mahuʻinga ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e ʻEikí, he ko e ngāue mahuʻinga tahaia ʻi he māmaní!

Ko e tānaki kimuʻa ko ʻeni ʻi he nofotuʻí ko ha talanoa fakafoʻituitui ia ki he fakalahi ʻo e tuí mo e loto-toʻa fakalaumālié ki ha kakai ʻe lauimiliona. Pea ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pe ko “ʻIsileli fuakava ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní,”kuo fakatukupā ai kitautolu ke tau tokoni ki he ʻEikí ʻi he ngāue mahuʻinga ko ʻení.

Ko e taimi ʻoku tau lea ai kau ki he tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí, ko ʻetau ʻuhingá ki he ngāue fakafaifekaú, ngāue fakatemipalé, mo e hisitōlia fakafāmilí. ʻOku tau toe ʻuhinga foki ai ki he langaki ʻo e tuí mo e fakamoʻoní ʻi he loto ʻo kinautolu ʻoku tau nofo, ngāue, pea mo tokoniʻí. Ko ha taimi pē ʻoku tau fai ai ha faʻahinga meʻa ʻoku tokoni ki ha taha—ʻi ha tafaʻaki pē ʻo e veilí—ke ne fakahoko mo tauhi ʻene ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku tau tokoni ai ke tānaki ʻa ʻIsileli.

(Lāsolo M. Nalesoni, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2020, 92-93)

  • Ko e hā ʻokú ke fakatokangaʻi fekauʻaki mo e tānaki ʻo ʻIsilelí?

  • Ko e hā ha ngaahi fehu’i ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo ia?

  • Ko e hā ʻa e tokoni atu ʻa e talanoa fakatātā ʻo e uité mo e teá ke mahino kiate koe fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí?

Ko ho’o fatongia ki Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí

Mamata ʻi he foʻi vitiō “Kau Tānaki ki he Pule’angá” (1:50) pe lau ʻa e lea ko ʻeni meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ʻo kumi e founga ʻoku fekauʻaki ai hono tānaki ʻo ʻIsilelí mo koé:

ʻĪmisi
Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

Naʻe ʻomi kimoutolu—kau talavou mo e finemui fisifisimuʻa—ki he māmaní ʻi he kuonga ko ʻení, ʻa e taimi mahuʻinga taha ko ʻeni ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní, ke tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí. ʻOku ʻikai ha toe meʻa ʻoku hoko ʻi he māmaní he taimí ni ʻe toe mahuʻinga ange ai. ʻOku ʻikai mo ha toe meʻa ʻe māʻongoʻonga ange hono olá. ʻIkai mo ha toe meʻa.

ʻOku totonu ke mahuʻinga fau kiate koe ʻa e tānaki fakataha ko ʻení. Ko e tufakanga ʻeni naʻe ʻomi ai koe ki he māmaní.

Ko ʻeku fehuʻi leva kiate koé “ʻOkú ke loto fiemālie ke ke kau ki he kau tau kei talavou ʻa e ʻEikí ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí?”

(Lāsolo M. Nalesoni mo Ueniti Nalesoni, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” [fakataha lotu fakamāmanilahi ʻa e toʻutupú, Sune 3, 2018], fakalahi ki he New Era mo e Ensign,, 12, ChurchofJesusChrist.org)

Aleaʻi mo e kau akó ʻenau ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo hono tānaki ʻo ʻIsilelí pea mo e founga te nau lava ʻo tokoni ai ki aí. ʻE lava ke tokoni ʻeni ki he kau akó ke nau fakalaulauloto ki he meʻa ne nau ako he ʻaho ní.

Hiki ha palakalafi ʻe taha pe lahiange ki hoʻo ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo fekauʻaki mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí pea mo e talanoa fakatātā ʻo e uité mo e teá. Fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne angi fakalaumālie hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongó ʻi hoʻo tohí. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke ke fili ʻa e meʻa ke tohí ka ko ha fakahinohino pē.

  • Ko e hā haʻo ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo hono tānaki ʻo ʻIsilelí te ke lava ʻo tali he taimí ni?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe hono tānaki ʻo ʻIsilelí fekauʻaki mo e falala ʻa e Fakamoʻuí kiate koé mo ʻEne ʻofa ki he tokotaha kotoa pē?

  • Te ke tokoniʻi fēfē koe mo e niʻihi kehé ke tānaki fakataha mo e kakai ʻa e ʻEikí?

Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Ko e hā ʻoku finangalo ai e ʻEikí ke tānaki Fakataha Hono kakaí?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā David A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar, Quorum of the Twelve Apostles official portrait. 2020.

ʻOku tānaki ʻe he ʻEikí Hono kakaí ʻi heʻenau tali Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. …

… ʻOku tānaki ʻe he ʻEikí Hono kakaí ke nau lotu, ke langa hake ʻa e Siasí, ke maluʻi, pea ke maʻu ha faleʻi mo ha fakahinohino. …

Naʻe fakahā ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he toʻutangata kotoa pē ko e taumuʻa fakalangi hono tānaki fakataha ʻo e kakaí ke langa ʻa e ngaahi temipalé ke lava ʻe he fānau ʻa e ʻEikí ʻo maʻu ʻa e ngaahi ouaú pea ke nau maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá.

(David A. Bednar, “Ko e Laumalie mo e Taumu’a ‘o e Tānakí” [‘Ūnivēsiti Brigham Young–Idaho devotional, Oct. 31, 2006], byui.edu)

Ko e hā ʻa e ngaahi feleokó ʻi he feituʻu ʻe tānaki ki ai ʻa e kau māʻoniʻoní ke nau malu aí?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā David A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar, Quorum of the Twelve Apostles official portrait. 2020.

[Ko e] vā fetuʻutaki mahuʻinga ko ʻeni ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e tānakí mo hono langa ʻo e ngaahi temipalé, ʻoku fakamahinoʻi ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

“Vakai, naʻe motuʻa ʻa e taʻú, pea ʻoku monūʻia ʻa kimoutolu, he naʻa mou ʻai ʻa e hele tuʻusí, ʻo tuʻusi ʻaki homou tūkuingatá, ʻio, naʻa mou ngāue ʻi he ʻahó kotoa; pea vakai ki hono lahi ʻo hoʻomou ngaahi haʻingá! Pea ʻe tānaki ia ki he feleokó ke ʻoua naʻa maumau” ( ’Alamā 26:5).

ʻOku fakafofongaʻi heni ʻe he ngaahi haʻingá ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí ne toki papitaiso foʻoú. Ko e ngaahi feleokó ʻa e ngaahi temipale māʻoniʻoní.

(David A. Bednar, “Maʻu ha Hingoa mo ha Ongoongo ʻOku Leleí,” Ensign pe Liahona, Mē 2009, 97)

Ko e hā e fatongia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí?

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:

ʻĪmisi
Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

ʻOku mahuʻinga ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he ngāué ni. ʻOkú ne fakahaaʻi e tokāteline ʻo e tānakí. ʻOkú ne ʻai ke ako e kakaí ʻo kau kia Sīsū Kalaisi, ke tui ki Heʻene ongoongoleleí, pea kau ki Hono Siasí. Ko hono ʻai mahinó, kapau naʻe ʻikai ha Tohi ʻa Molomona, he ʻikai hoko ʻa e talaʻofa ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí.

(Lāsolo M. Nalesoni, “Ko e Tānaki ‘o ‘Isileli Fakamoveteveté,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 80)

Ngaahi ʻEkitivitī Fakalahi ki he Akó

ʻE tānaki fakataha ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakaí

Neongo ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau kau fakataha mo Ia ʻi Heʻene tānaki hono kakaí, ka ko Ia pē ʻokú Ne fai ʻa e tānakí. Fakakaukau ke fakaafe’i ‘a e kau akó ke nau ako ha ni’ihi pe kotoa ‘o e ngaahi potu folofola ko ení, ‘o fekumi ki he me’a na’e ako ‘e he ‘Otuá fekau’aki mo ‘Ene ngāue ki hono tānaki hono kakaí: Teutalonome 30:3 ; ‘Aisea 27:12 ; 54:7 ; ‘Isikeli 34:121 Nīfai 22:25 ; Sekope 5:71–72 ; Tokāteline mo e Kovinānite 29:1–2 ; 33:6 .

ʻE lava pē ke fakaafeʻi e kau akó ke nau ako ʻa e “ ʻIsileli ” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá pe “ ʻIsileli, Tānaki ʻo ”ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, ʻo kumi e ngaahi potufolofola ʻoku nau fakamatalaʻi e fatongia ʻo e ʻEikí ʻi hono tānaki Hono kakaí.

ʻOku tupulaki fakataha ʻa e kau māʻoniʻoní mo e kau angahalá

‘E lelei ki he kau akó ke nau vakai’i e fauna hono ngaue’aki ‘e he Fakamo’uí ‘a e talanoa fakatātā ʻo e uité mo e teá (vao kona) ke Jako ko e tānaki ʻe he ʻEikí ʻa e kau māʻoniʻoní lolotonga e ngaahi ʻaho fakaʻosí pea fakaʻauha leva e kau faiangahalá ʻi Heʻene Hāʻele ʻAnga Ua Maí. Hili hono ako ʻe he kau akó ʻa e talanoa fakatātā ʻi he Mātiu 13:24–30, te nau lava foki ʻo ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 86:1–7, ʻo kumi ha toe ngaahi fakaikiiki ʻoku ʻomi ʻe he fakahā ko ʻení. ʻE lava ke aleaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi fakataipe ʻi he talanoa fakatātā ko ʻení? ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he talanoa fakatātā ko ʻení?

Paaki