Seminelí
Toe Vakaiʻi ʻo e Fakataukei Fakatokāteline 6


Toe Vakaiʻi ʻo e Fakataukei Fakatokāteline 6

Mahino pea Fakamatalaʻi

ʻĪmisi
A group of teenagers sit in a classroom learning together while a young woman reads from the scriptures, the other youth follow along. The teacher can be seen standing to the side.

Ko e taumuʻa ʻe taha ʻo e fakataukei fakatokāteliné ke tokoni ke mahino kiate koe ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻoku ʻi he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné pea lava ke fakamatalaʻi kinautolu ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau. ʻE ʻoatu ʻe he lēsoni ko ʻení ha faingamālie ke fakaloloto hoʻo mahinó mo fakamatalaʻi e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe taha pe lahi ange mei he Fuakava Foʻoú.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau feinga ke ʻiloʻi ha taukei ako folofola pe founga ngāue ʻoku ʻaonga kiate kinautolú pea fakakaukau ki he ʻuhinga ʻoku ʻaonga ai kiate kinautolu ʻa e taukei pe founga ngāue ko ʻení.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

ʻE ala fie maʻu ke akoʻi ha lēsoni fakataukei folofola ʻi he tokāteliné ʻo fetongi ʻaki ʻa e lēsoni ko ʻení. Vakai ki he taimi-tēpile ki he vave hono akoʻí ʻa ia ʻoku ʻomi ʻe he talēkita fakaʻēliá pe vahefonuá pe kouʻotineitá ke fakapapauʻi ʻe akoʻi e lēsoni fakataukei fakatokāteline takitaha lolotonga e fakataha ʻa e seminelí.

Ko hono maʻu ha mahino ki he ngaahi folofolá

Kimuʻa pea kamata ʻa e fealeaʻakí, fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamoleki ha miniti ʻe taha pe ua ʻi ha kiʻi vaʻinga faingofua, hangē ko e tic-tac-toe pe rock paper scissors mo e tokotaha ‘oku tangutu ʻi honau tafaʻakí. Hili e vaʻingá, fehuʻi ki he kau akó pe ko e hā e ngaahi founga naʻa nau fakaʻaongaʻí pea mo e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai e founga vaʻingá ʻi he taimi vaʻingá. Fakamatalaʻi ange leva ʻoku ʻi ai foki mo ha ngaahi founga ʻe lava ke tau fakaʻaongaʻi ke tokoni ke mahino lelei ange kiate kitautolu ʻa e ngaahi folofolá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe ha ngaahi fakakaukau mei he ʻekitivitī teuteu ʻa e tokotaha akó kuo fokotuʻu atú. Fakakaukau ke hiki ʻenau ngaahi talí ʻi he palakipoé.

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke fakaʻaongaʻi pe ʻe lava ke ke fakaʻaongaʻi ke mahino lelei ange ai ʻa e folofolá?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tuku ha taimi ke mahino lelei ange ʻa e ngaahi akonaki ʻa e ʻOtuá ʻoku maʻu ʻi he folofolá?

ʻI he lēsoni ko ʻení, te ke maʻu ai ha faingamālie ke fakaʻaongaʻi ha founga faingofua ke fakaloloto ai hoʻo mahino ki ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe taha pe lahi ange mei he Fuakava Foʻoú. Te ke maʻu foki ha ngaahi faingamālie ke fakamatalaʻi ki he niʻihi kehé ʻa e ngaahi moʻoni mei ha potufolofola ʻokú ke fili.

Ko ha lisi ʻeni ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline mei he konga ʻuluaki ʻo e Fuakava Foʻoú.

Fakaʻaliʻali e laʻipepa tufa ko ʻení ke lava e kau akó ʻo vakai ki ai lolotonga e lēsoní.

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Kupuʻi Lea Mahuʻinga mei he Folofolá

Luke 2:10–12

“He kuo ʻaloʻi kiate kimoutolu ʻi he ʻahó ni, ʻi he kolo ʻo Tēvitá, ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ia ko Kalaisi ko e ʻEikí.”

Sione 3:5

“Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vaí pea mo e Laumālié, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”

Sione 3:16

“He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú.”

Mātiu 5:14–16

“Tuku ke ulo pehē hoʻomou māmá ʻi he ʻao ʻo e kakaí.”

Mātiu 11:28–30

“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.”

Mātiu 16:15–19

Naʻe folofola ʻa Sīsū, “Te u ʻatu kiate koe ʻa e [ngaahi] kī ʻo e puleʻangá.”

Sione 7:17

“Pea ko ia ia ʻe fai ki hono finangaló, te ne ʻilo ʻa e akonakí.”

Mātiu 22:36–39

“Ke ke ʻofa [ki he ʻEiki] ko ho ʻOtuá. … Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí.”

Luke 22:19–20

Naʻe fekau ʻe Sīsū Kalaisi, ke maʻu ʻa e sākalamēnití “ʻi he fakamanatu kiate au.”

Sione 17:3

“Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē taha, mo Sīsū Kalaisi.”

Luke 24:36–39

“He ʻoku ʻikai kakano mo hui ha laumālie, ʻo hangē ko ia ʻoku mou ʻiló ni ʻiate aú.”

Fakaloloto hoʻo Mahinó

ʻE lava ke tokoni atu ʻa e founga ko ʻení ke fakaloloto hoʻo mahino ki ha potufolofola fakataukei fakatokāteline.

ʻOku faʻa kau ʻi he makasini Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ha ʻekitivitī ako folofola ʻoku ui ko e “ʻOtu Lea ki he ʻOtu Lea,” ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi pe fakaʻuhingaʻi ai ha niʻihi ʻo e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea mahuʻinga mei ha potufolofola. Ke vakai ki ha sīpinga ʻo ha ʻekitivitī ʻi he “ʻOtu Lea ki he ʻOtu Leá,” vakai ki he “ʻOua ʻe Manavahē,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Fēpueli 2021, 32.

Faʻu haʻo peesi “ʻOtu Lea ki he ʻOtu Lea” pē ʻaʻau ki ha taha ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline mei he konga ʻuluaki ʻo e Fuakava Foʻoú. Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi naunau fakaʻātí ke tokoni atu ʻi hono faʻu ʻo e pēsí ni ʻi ha founga ʻoku fakamānakó. Fakaʻaongaʻi e ngaahi fakahinohino ko ʻení ke tokoni atu ʻi hono faʻu hoʻo palaní:

  1. Hiki ʻi ha laʻipepa ʻoku ʻikai tohi ai ha meʻa, ʻa e ngaahi lea ʻo e potufolofola naʻá ke filí.

  2. Fili ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻe nima pe lahi ange mei he potufolofola ʻokú ke fie tokanga taha ki aí.

  3. Kumi ha ngaahi fakaʻuhinga, fakamatala, sīpinga, ngaahi potufolofola fekauʻaki, pe ngaahi fakamatala ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻe lava ʻo tokoni ke fakaloloto hoʻo mahino ki he ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea naʻá ke filí. Hiki ʻeni ʻi he laʻipepá.

  4. Fakakau ha palakalafi ʻe taha pe lahi ange ʻi hoʻo pēsí ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku tokoni atu ʻa e potufolofola ko ʻení ke mahino kiate koe fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi, Hono Siasí, pe ko Hono misiona ke fakahaofi kitautolú.

Kapau ʻoku ʻi ai ha taimi feʻunga, toe fai ʻa e ʻekitivitī ko ʻení mo ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe taha mei he lisí.

Vahevahe ʻa e meʻa naʻá ke faʻú

Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau faʻú mo ha hoa pe kulupu tokosiʻi pea fakamatalaʻi e meʻa ne nau ako fekauʻaki mo e potufolofola ne nau fili ke tokanga taha ki aí. ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau ako ʻoku loto-fiemālie ke vahevahé e meʻa ne nau faʻú mo e kalasí kotoa.

Paaki