Seminelí
Sione 1:35–51


Sione 1:35–51

“Haʻu ʻo Mamata”

ʻĪmisi
Christ walking on seashore beckoning to Peter and Andrew to become his apostles--fishers of men. Figures are crude; nice glow about Christ.

Naʻe fakaafeʻi ʻe Sīsū ʻEne kau ākonga ʻi he kuonga muʻá ke nau ʻiloʻi pe ko hai Ia pea muimui kiate Ia. ʻE tokoni hono ako e ngaahi fakamatala ko ʻeni ʻi he tohi ʻa Sioné ke mahino kiate koe ʻa e founga te ke lava ai ʻo tali e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke ke “haʻu ʻo mamata” ʻiate koe peé.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha aʻusia naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke mahino lelei ange, ko hai ʻa Sīsū Kalaisi. Naʻe fēfē ‘a ‘ene hokó?

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

“Haʻu ʻo mamata”

Kapau ʻe lava, fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Fakakaukau loto ʻokú ke lue mai mo hao kaungāmeʻa ki ʻapi mei he akó, pea ʻokú ke talaange kuó ke ʻiloʻi, ʻoku vave ke haʻu ha ʻAposetolo ke lea ʻi ha fakatahaʻanga ʻi homou feituʻú.

  • Ko e hā te ke talaange ai ki ho kaungāmeʻá ke mo haʻu mo ho fāmilí ke mamata mo fanongo ki he ʻAposetolo ko ʻení, kae ʻikai ko hono fakamatalaʻi pē ʻo e fakatahá hili ʻene ʻosí?

Naʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko Sioné, fekauʻaki mo e founga naʻe fakafeʻiloaki ai ʻe Sione Papitaiso ha niʻihi ʻo hono kau muimuí kia Sīsū Kalaisí. Ako ʻa e Sione 1:35–51, ʻo kumi ki he meʻa ʻe lava ke hoko ʻi heʻetau fekumi ke ako mo muimui kia Sīsū Kalaisí (vakai foki, Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sione 1:42 [ʻi he Sione 1:42, futinouti a). .

  • Ko e hā ha ngaahi fakaafe ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, naʻe tali ʻe he kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí ke tokoniʻi kinautolu ke nau muimui ʻiate Ia?

  • Ko e hā e meʻa naʻá ke ako mei he ngaahi aʻusia mo e ngaahi ngāue ʻa ʻAnitelū mo Filipé ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

Tokoniʻi e kau akó ke nau vahevahe ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne nau ako mei he fakamatala ko ʻení. Mahalo ʻe ʻaonga ke vahevahe ʻe he kau akó ʻa e meʻa ne nau maʻú mo ha kaungā ako, pe ʻe lava ke fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe mo e kalasí. ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku nau ʻiló ʻa e:

ʻI heʻetau tali e fakaafe ke ako mo muimui kia Sīsū Kalaisí, te tau maʻu ʻetau fakamoʻoni pē ʻatautolu kiate Iá.

ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, ʻoku tau loto ke tokoniʻi e niʻihi kehé, ke maʻu ʻenau fakamoʻoni pē ʻanautolú.

Fai ha ngaahi fehuʻi ke vakaiʻi mo tokoni ke fakaloloto e mahino ʻa e kau akó ki he meʻa ʻoku nau maʻú. ʻOku fakataumuʻa ʻa e toenga ʻo e ngaahi fokotuʻu ʻi he lēsoni ko ʻení, ke tokoni ki he kau akó ke fakatatau ʻa e fakaafe ʻa e ʻEikí ke ʻhaʻu ʻo mamatá’ kiate kinautolu pē, tali ia, pea fakakaukau ki ha ngaahi founga ʻe lava ke nau fakaʻaongaʻi ai ia ke fakamālohia ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí.

  • Ko e hā ha meʻa ‘oku akoʻi mai ‘e he konga ko ʻení kiate koe ‘o fekauʻaki mo e Fakamoʻuí?

Ko e hā te ke lava ʻo fai ke tali e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke “haʻu ʻo mamatá”?

Toʻo ha sekoni ʻe 30 ke lekooti ʻa e ngaahi ʻuluaki fakakaukau ʻoku haʻu ki ho ʻatamaí, fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke tali ʻaki ʻe ha taha he ʻahó ni ʻa e fakaafe ʻa Sīsū Kalaisi ke “haʻu ʻo mamatá.”

Fakakaukau ke tuku ki he kau akó, ke nau fakahoko ha ʻekitivitī ke vakaiʻi ha ngaahi founga kehekehe te nau lava ai ʻo tali e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke “haʻu ʻo mamatá.” Hangē ko ʻení, tufa e ʻū peni fakaʻilonga ʻoku lava ʻo tamateʻi pe ko ha fanga kiʻi konga sioka ki ha niʻihi ʻo e kau akó, pea fakaafeʻi kinautolu ke nau hiki ha founga ʻe taha te tau lava ai ʻo tali e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke “haʻu ʻo mamatá” ʻi he palakipoé. Kole ange leva ki he kau ako ko iá, ke ʻoange ʻenau sioká pe peni fakaʻilongá ki ha tokotaha ako ʻe taha ʻoku teʻeki ai tohi ʻi he palakipoé ke nau lava ʻo hiki ha tali. Te ke lava ʻo toe fai ʻeni ʻo ka fie maʻu.

Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Ulisses Soares ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení ki he founga te tau lava ai ʻo tali e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke “haʻu ʻo mamatá.” Sio he vitiō “How Can I Understand?” mei he taimi 6:24 ki he 7:04, pe lau e fakamatala ʻi laló. ʻE lava ke maʻu ʻa e vitioó ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

ʻĪmisi
Elder Ulisses Soares, Quorum of the Twelve Apostles official portrait.

I he taimi ʻoku tau tali ai e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke “haʻu ʻo mamatá,” ʻoku fie maʻu ke tau nofo ʻiate Ia, fakaʻutumauku ʻi he folofolá, fiefia ʻi ai, ako ʻEne tokāteliné, pea feinga ke moʻui ʻi he founga naʻá Ne moʻui ʻakí. Ko e toki taimi ia te tau ʻilo ai Ia, ko Sīsū Kalaisi, pea fakatokangaʻi Hono leʻó pea ʻilo ʻi heʻetau haʻu kiate Ia mo tui kiate Iá, he ʻikai ʻaupito te tau fiekaia pe fieinua. Te tau malava ʻo ʻilo maʻu pē ʻa e moʻoní, hangē ko ʻene hoko ki he ongo ākonga ʻe toko ua naʻá na feʻao mo Sīsū ʻi he ʻaho ko iá.

(Ulisses Soares, “ ʻE Mahino Fēfē Kiate Au?,” Ensign pe Liahona, Mē 2019, 7)

  • Ko e hā e meʻa naʻá ke ako mei he fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo e founga te tau lava ai ʻo tali e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke “haʻu ʻo mamatá”?

Fakakaukau ke fakaafeʻi ha niʻihi ʻo kinautolu ʻoku vēkeveke ke nau vahevahe ʻa e meʻa kuó ne tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi lelei ange ko hai ʻa e Fakamoʻuí pea mo e tuʻunga ʻokú Ne ʻi aí.

ʻOange ha taimi ki he kau akó ke nau fili ha taha ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení pea kamata ngāueʻi ʻenau palaní. Fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi meʻa ke fili mei ai ʻa e kau akó, pea ʻoange ha ngaahi naunau pē ʻe fie maʻu ke ʻave ʻe he kau akó ki ʻapi koeʻuhí ke nau lava ʻo ngāueʻi ʻenau palaní.

Fili ha taha ʻo e ngaahi fokotuʻu ko ʻení mei he lea ʻa ʻEletā Soalesí ʻe tokoni atu ke ke muimui ki he fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke “haʻu ʻo mamata.” Kapau kuó ke toki fakahoko ha taha ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení, fili ha ʻekitivitī ʻe taha ʻoku foʻou kiate koé.

  • Fakafemoʻuekinaʻi koe ʻi he folofolá. Faʻu ha palani ako folofola foʻou pe fakaleleiʻi. ʻE lava ke kau ʻi hoʻo palaní ʻa e ngaahi meʻa hangē ko hono fakapapauʻi ha taimi ʻo e ʻahó mo e lahi ʻo e taimi akó, kamata hoʻo akó ʻaki ha lotu, tuku ha taimi ke fakalaulauloto mo fakafekauʻaki ai, mo e ngaahi meʻa peheé. Ko e hā e meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo Sisū Kalaisi ‘i hoʻo toutou akó?

  • Fiefia ‘i he folofolá. Fiefia ʻi he folofolá ʻaki hono vahevahe ʻa e meʻa ʻokú ke akó mo e niʻihi kehé. Fakapapauʻi pe ʻe founga fēfē haʻo vahevahe, tuʻo fiha, pea mo hai. ʻI hoʻo vahevahé, tokanga ʻaupito ki he ongo ʻokú ke maʻú. Ko e hā e meʻa ‘okú ke fakatokangaʻí?

  • Ako ʻa e tokāteliné. Fakaloloto ʻa e mahino ʻokú ke maʻu ki he tokāteline ʻa e ʻEikí ʻaki hono fili ha tefito fakatokāteline te ke fie ako lahi ange ki ai. Hiki ʻa e tefito fakatokāteliné ʻi ʻolunga ʻi ha laʻipepa maʻa, pe kamata ha konga foʻou ʻo e “Notebooks” ʻi he Gospel Library. Kamata leva hono akó, ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi maʻuʻanga tokoni hangē ko e Gospel Topics, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, pe ko e Topical Guide . Tokanga ki he founga ʻoku kaunga ai e ako ko ʻení ki hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí.

  • Feinga ke moʻui ʻaki e founga naʻe moʻui ʻaki ʻe Sīsuú. Muimuiʻi hoʻo fakalakalaká ʻaki haʻo fakaʻaongaʻi ʻa e Fakalakalaka Fakatāutahá: Tohi Fakahinohino ʻa e Toʻu Tupú. ʻE tokoni hoʻo tokanga taha ki he ngaahi tafaʻaki ʻe faá (fakalaumālie, fakasōsiale, fakatuʻasino, mo fakaʻatamai) ke potupotutatau hoʻo moʻuí mo ʻunu ke ofi ange kia Kalaisi. Kapau ʻoku teʻeki ke ke fokotuʻu e ngaahi taumuʻa ko ʻení, fakakaukau ke fai ia he taimí ni.

  • ʻAi Haʻo Meʻa Pē ʻAʻau. ʻOku ʻi ai nai ha founga ʻe taha ʻokú ke ongoʻi fiefia ai ke tali e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke “haʻu ʻo mamatá”? Te ke lava ʻo fai ha lotu fakalongolongo ke kolea e fakahinohino ʻa e Tamai Hēvaní. Hili iá pea lekooti hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi he founga te ke lava ʻo muimui ai ki he ngaahi ongo ko iá.

  • Te ke tali fēfē nai ʻa e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke “haʻu ʻo mamatá”?

  • Ko e hā hoʻo palani ki he founga ke fakahoko ai ʻeni ʻi hoʻo moʻuí?

Fakakaukau ke ke fakamoʻoniʻi ʻe tokoniʻi ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻa e kau akó ke nau ʻiloʻi mo falala ki he Fakamoʻuí ʻi heʻenau tali ʻEne fakaafe ke “haʻu ʻo mamatá.”

Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Sione 1:38 . ʻOku kaunga fēfē kiate koe ʻa e fehuʻi ʻa e Fakamoʻuí “Ko e hā ʻoku mou kumí?”

Kimuʻa pea fakaafeʻi ʻe Sīsū ʻa e ongo ākongá ke na “haʻu ʻo mamatá,” naʻá Ne fehuʻi kiate kinaua, “Ko e hā ʻokú mo kumí?” ( Sione 1:38). Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Jeffrey R. Holland ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e fakakaukau ki he meʻa ʻoku tau holi moʻoni ki ai ʻi he moʻuí ʻi heʻetau fakakaukau ki he fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke muimui ʻiate Iá.

He Hath Filled the Hungry with Good Things

ʻĪmisi
Official Portrait of Elder Jeffrey R. Holland. Photographed January 2018.

Te mou manatuʻi ʻi he taimi naʻe fuofua fanongo ai ʻa ʻAnitelū mo e ākonga ʻe tahá, mahalo ko Sione, ki he lea ʻa Sīsuú, naʻe tākiekina lahi pea tohoakiʻi kinaua kia Sīsū ʻo na muimui ai ʻiate Ia ʻi Heʻene mavahe mei he fuʻu kakaí. ʻI he ongoʻi ʻe Kalaisi hono muimuiʻi Iá, naʻá Ne tafoki peá Ne ʻeke ange ki he ongo tangatá, “Ko e hā ʻokú mo kumí?” Sione 1:38 ʻOku pehē ʻe he ngaahi liliu lea kehe ‘Ko e hā e meʻa ʻokú mo fie maʻú?’ Naʻá na tali ange, “ʻOkú ke nofó ʻi fē?” pe “Ko e fē feituʻu ʻokú ke nofo aí?” Naʻe pehē ʻe Kalaisi, “Haʻu ʻo mamata” [ Sione 1:39 ]. ʻI ha taimi nounou pē mei ai, naʻá Ne ui ʻa Pita mo e kau ʻAposetolo foʻou kehé ʻi he laumālie tatau ʻo e fakaafé. Naʻá Ne folofola kiate kinautolu, Haʻu ʻo “muimui ʻiate au” [ Mātiu 4:19 ].

ʻOku hangē ʻoku fakatafe ʻa e uho ʻo ʻetau fononga he māmaní pea mo e tali ki he ngaahi fehuʻi mahuʻinga taha ʻi he moʻuí ki he ongo meʻa mātuʻaki nounou ko ʻeni ʻe ua ʻi he kamataʻanga ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní. Ko e ʻelemēnitii ʻe taha ko ha fehuʻi ʻoku ʻomi ki he tokotaha kotoa pē ʻo kitautolu ʻi he māmaní: “Ko e hā ʻoku mou kumí? Ko e hā e meʻa ʻoku mou fie maʻú?” Ko hono uá ko ʻEne tali ki heʻetau talí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tali ko iá. Tatau ai pē pe ko hai kitautolu pea ko e hā ʻetau talí, ʻoku tatau maʻu pē ʻa ʻEne talí: ʻokú Ne folofola mai ʻi he ʻofa, “Haʻu, Haʻu, ʻo muimui ʻiate au.”

(Jeffrey R. Holland, “He Hath Filled the Hungry with Good Things,” Ensign, Nov. 1997, 65)

Sione 1:43–46 . Te u fakaafeʻi fēfē nai ʻa e niʻihi kehé ke nau “haʻu ʻo mamata” ʻi ha founga fakanatula pē?

ʻE lava ke faingataʻa mo taʻe fakafiemālie hono fakaafeʻi ʻo e niʻihi kehé ke nau kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻo e ongoongoleleí. ʻOku fakahaaʻi ʻe he foʻi vitiō “Inviting Others to ʻCome and Seeʼ” (1:17), ʻa ia ʻe lava ke maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org, ha ngaahi sīpinga ʻo ha ngaahi founga te ke ala fakahoko loto māfana mo fakanatula ai e ngaahi fakaafe peheé.

Fēfē nai kapau ʻoku fakasītuʻaʻi ʻeku fakaafé ʻe kinautolu ʻoku ou fakaafeʻi ke “haʻu ʻo mamatá?”

ʻOku tau hohaʻa he taimi ʻe niʻihi he ʻikai tali ʻe ha taha ʻetau fakaafe ke ako lahi ange ki he ongoongoleleí pe ko e Siasí. Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ‘a e ngaahi fakakaukau ko ʻení:

ʻĪmisi
Official portrait of Elder Dieter F. Uchtdorf of the Quorum of the Twelve Apostles, 2006. Called as Second Counselor in the First Presidency, 3 February 2008. Made official portrait in 2008 replacing portrait taken in 2004.

Mahalo ʻe ʻi ai ha niʻihi te nau haʻu ʻo mamata pea he ʻikai pē ke nau teitei kau ki he Siasí; pea ʻe ʻi ai e niʻihi ʻe toki kau mai ʻi ha taimi kimui ange. Ko e fili ia ʻanautolu. Ka ʻoku ʻikai ke tuku ai ʻetau ʻofa ʻiate kinautolú. Ka he ʻikai ke ne toʻo ai ʻetau feinga lahi ke hokohoko atu hono fakaafeʻi e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ke nau haʻu ʻo mamata, haʻu ʻo tokoni, pea haʻu ʻo nofo maʻu.

…Feinga ke mahino ʻoku ʻikai ko ho fatongia ke fakaului e kakaí. Ko e fatongia ia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko ho fatongiá ke vahevahe e meʻa ʻokú ke tui mo ongoʻí pea moʻui ʻaki maʻu pē hoʻo tuí.

Ko ia ai, ʻoua te ke ongoʻi lotofoʻi kapau ʻe ʻikai tali leva ʻe ha taha e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻikai ko ha foʻui ia ʻoʻou.

ʻOku ʻi he vā ia ʻo e tokotaha fakafoʻituituí pea mo e Tamai Hēvaní.

Ko ho fatongiá ke ʻofa ki he ʻOtuá pea mo ho kaungāʻapí, ko ‘Ene fānaú.

(Dieter F. Uchtdorf, “Ngāue Fakafaifekaú: Ko Hono Vahevahe e Meʻa ʻI ho Lotó,”Ensign pe Liahona, Mē 2019, 17)

ʻEkitivitī Fakalahi ki he Akó

Fakaafeʻi e niʻihi kehé ke nau “haʻu ʻo mamata”

ʻE lava ke fakaʻaiʻai kitautolu ʻe heʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ke tau tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau muimui ʻi he fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke “haʻu ʻo mamata.”Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi sīpinga ʻa ʻAnitelū mo Filipe ʻoku maʻu ʻi he Sione 1:41, 43–46 ki ha fakamoʻoni ʻo e moʻoni ko ʻení.Mahalo ʻe tokoni ke huluʻi e vitiō ko ʻeni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia ʻokú ne vahevahe ai ha talanoa fekauʻaki mo e founga naʻe tokoniʻi ai ʻe hono foha lahí ʻa hono foha siʻisiʻí ʻi he taimi naʻe lavea aí. Te tau fakatatau fēfē nai ʻa e sīpinga ko ʻení ki hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé?

Paaki