Seminelí
Sione 14–16


Sione 14–16

Ko e Misiona ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻĪmisi
Oil on paper on board painting depicting Christ and eleven apostles seated on the floor around a low table. They participate in the Sacrament of the Last Supper while the shadow of Judas is seen leaving the table. Signed by artist. Done in gold and brown tones.

Lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí, naʻe fiefia ʻa e kau ʻAposetoló ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ka naʻe teʻeki ai ke nau maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia te ne fakaʻatā kinautolu, ʻi heʻenau angamāʻoniʻoní, ke ‘i ai maʻu pē ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Laumālie Māʻoniʻoní”). Naʻe talaʻofa ʻe Sīsū Kalaisi te Ne tāpuakiʻi kinautolu ʻaki e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní hili ʻEne hāʻele hake ki he langí. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e lēsoni ko ʻení ke ke ʻiloʻi ʻa e founga ʻoku fakahoko ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní Hono ngaahi fatongia kehekehé ʻi hoʻo moʻuí.

Fengāueʻaki taha taha mo e kau akó. Naʻe fekumi e Fakamoʻuí ki ha ngaahi aʻusia te Ne lava ʻo ngāue fakataautaha ai mo e fakafoʻituituí (hangē ko ʻení, vakai, 3 Nīfai 11:13–15). ʻOku tāpuekina e kau akó ʻi he taimi ʻoku muimui ai e kau faiakó ki he sīpinga ngāue fakaetauhi ʻa Kalaisi ki he niʻihi fakafoʻituituí. Feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e kau akó pea tokoniʻi kinautolu ke nau ʻilo ʻa e founga te nau lava ai ʻo fekumi mo maʻu ʻa e tokoni ʻa e ʻEikí ke fakakakato ʻa e ngaahi fiemaʻu ko iá.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki ha ngaahi sīpinga mei he folofolá pe ngaahi aʻusia fakataautaha ʻokú ne tokoniʻi kinautolu ke tali e fehuʻi “ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní?”

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

ʻOku tokoni fēfē ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní kiate koe?

ʻOange ki he tokotaha ako takitaha ha laʻipepa, pea fakahinohino kia kinautolu ke nau tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he ongo tafaʻaki fehangahangai ʻo e laʻipepá.

  • Ko e hā ʻa e mahino kiate koe fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní?

  • Ko e hā haʻo ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí?

Tānaki e ngaahi laʻipepá, pea vahevahe mo e kalasí ha niʻihi ʻo e ngaahi tali ki he fehuʻi ʻuluakí. Fakakau e tali ʻa e kau akó ki he tali ʻa honau kaungāakó ʻaki haʻo fai ange ha ngaahi fehuʻi hangē ko e “Ko hai kuó ne aʻusia e meʻa tatau?” pe “Ko e hā ha meʻa naʻá ke saiʻia ai mei he meʻa naʻe vahevahe ʻe hoʻo kaungāakó?” Fulihi hake ʻa e ngaahi laʻipepá, pea vahevahe ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi naʻe tohi ʻe he kau akó fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní. ‘E ala tokoni ke hiki ‘a e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé.

ʻI hoʻo akó, kumi e tali ki he ngaahi fehuʻi ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo ngaahi fiemaʻu fakafoʻituituí.

Tokoniʻi e kau akó ke nau fakatokangaʻi e tali ki heʻenau ngaahi fehuʻí lolotonga e lēsoní. ʻE lava ke fai ʻeni ʻaki hano fai ha fehuʻi hangē ko e “ʻI heʻetau ako he ʻaho ní, ko e hā ha ngaahi tali kuó ke maʻu ki ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ne tau lau ʻi he kamataʻanga ʻo e kalasí?”

ʻOku akoʻi ʻe Sīsū ʻEne Kau ʻAposetoló fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní

Hili hono tāpuakiʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e sākalamēnití, mo ʻiloʻi ʻe vavé ni pē Haʻane mamahi koeʻuhí ko ʻetau ngaahi mamahí, ʻahiʻahí, mo e ngaahi angahalá pea kalusefaí, naʻá Ne hoko atu ke akoʻi ʻEne kau ʻAposetoló.

Lau ʻa e Sione 14:16–17, ʻo kumi ki he talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ʻAposetoló.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe talaʻofa ai ʻe Sīsū Kalaisi ki Heʻene Kau ʻAposetoló te nau maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hili pē ʻEne mavahé?

Hiki ʻa e sētesi taʻekakato ko ʻení ʻi he palakipoé.

ʻOku fekauʻi mai ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke …

ʻE fakaʻosi ʻe he kau akó ʻa e sētesi ko ʻení ʻi heʻenau fakakakato ʻa e saati ko ʻení.

Fakaʻaliʻali pe tā e sātí ke lava e kau akó ʻo sio fakatouʻosi ki he ongo kōlomú, kau ai e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ʻi he kōlomu ʻuluakí. Talaange ki he kau akó ke tuku ha feituʻu ʻatā ki ha kōlomu hono tolu, ʻa ia ʻe toki tānaki atu ʻamui ange. Kapau ʻe ngāue fakafoʻituitui pe fakakulupu iiki ʻa e kau akó ki he meʻá ni, fakakaukau ke ʻoange ki he kalasí ha sīpinga ʻaki hano fakakakato fakataha ha ngaahi ʻotu ʻe niʻihi.

(Ngaahi) Vēsí

ʻOku fekauʻi mai ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke …

Sione 14:16–17

Sione 14:26

Sione 14:27

Sione 15:26

Sione 16:7–8

Sione 16:13–14

Tokanga ʻi hono fakakakato ʻe he kau akó ʻa e sātí. Tokanga ki he kau laukonga māmālié pe ko ha faʻahinga fānau ako pē ʻoku nau fefaʻuhi mo hono maʻu ha mahino ki he meʻa ʻoku nau laú. ʻOatu ha tokoni ʻi he taimi ʻe fie maʻu aí.

ʻI hono fakakakato ʻe he kau akó ʻa e kōlomu hono uá, fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau hiki ʻi he palakipoé ha sētesi fakanounou ʻo ha foʻi sētesi pe ko ha tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻoni naʻa nau maʻu ʻi he veesi takitaha.

Ko ha fakamoʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní

Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻe fakamoʻoniʻi mo fakalāngilangiʻi Ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Sione 15:26 ; 16:13–14).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni:

ʻĪmisi
Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

Ko e moʻoni mahuʻinga taha ʻe lava ke fakamoʻoni ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate koé, ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí.

(Russell M. Nelson,“Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,”Ensign pe Liahona,Mē 2018, 96)

  • Ko e fē nai ha taimi kuó ke ongoʻi ai e fakamoʻoniʻi atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kau ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi? Naʻe akoʻi mo fakamoʻoni fēfē atu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate koé?

  • Ko e hā ʻe ala fai ʻe ha taha ke fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke akoʻi kinautolu fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi? (vakai, Sione 7:17 ;14:13).

Fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, Hono Faka-ʻOtuá, mo ʻEne ʻofá, pea fakakaukau ke vahevahe ha aʻusia fakataautaha ʻo e founga naʻe maʻu ai e fakamoʻoni ko iá ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Fakaʻaiʻai ‘a e kau akó ke hokohoko atu ʻenau ngāue ke fakatokangaʻi e founga ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní e ngaahi meʻá ni ʻi heʻenau moʻuí.

Ngaahi aʻusia fakataautaha mo e Laumālie Māʻoniʻoní

Tānaki atu ha kōlomu hono tolu ki hoʻo sātí, pea fakahingoa ia “Founga kuo fai ai ʻeni ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní maʻaku pe ko ha taha ʻoku ou ʻiló.” Fakakaukau ki he potufolofola takitaha ʻi he sātí, pea tohi fekauʻaki mo ha faʻahinga ngaahi aʻusia naʻá ke maʻu, ko ha mēmipa ʻo e fāmilí, pe ha taha ʻi he folofolá mo hono fakahoko ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e fatongia ko iá. Kapau ʻoku ʻikai ke ke fakatokangaʻi pe manatuʻi ha aʻusia fakataautaha ki he ngaahi fatongia takitaha ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, ʻoku SAI PĒ. ʻI hoʻo feinga ke faivelenga mo fekumi ki he ngaahi aʻusia ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí, ʻe tokoniʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní ke ke fakatokangaʻi kinautolu.

ʻOange ha taimi feʻunga ki he kau akó ke nau tohi fekauʻaki mo ʻenau ngaahi aʻusiá. ʻI heʻenau fai iá, kumi e kau ako ʻoku nau faingataʻaʻia ke fakatokangaʻi e ngaahi aʻusia kuo nau maʻu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻoange ha faʻahinga tokoni fakataautaha te nau fie maʻu. ʻE lava ke tokoni ʻenau fanongo ki ha aʻusia fakataautaha mei he moʻui ʻa ʻenau faiakó ke nau manatu ai ki haʻanautolú.

ʻI he ʻosi e tohi ʻa e kau akó, fakaafeʻi ha kau ngāue tokoni loto-fiemālié ke vahevahe ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi aʻusiá. Koeʻuhí ko e natula toputapu ʻo e ngaahi aʻusia fakalaumālié, he ʻikai taau ke kole ki ha tokotaha ako ke ne vahevahe. Fakamanatu ki he kau akó ke ʻoua naʻa nau vahevahe ha meʻa ʻoku fuʻu toputapu pe fakataautaha.

 

Fakamatala Fakamahinó mo e Puipuituʻá

Ko e hā ʻoku fai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní?

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo pehē:

ʻĪmisi
Official Portrait of President Dallin H. Oaks taken March 2018.

Ko e mēmipa hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku toe ui pē ko e Laumālie Toputapú [Holy Spirit], ko e Laumālie ʻo e ʻEikí, pea mo e Fakafiemālié. Ko Ia e mēmipa ia ʻo e Toluʻi ʻOtuá ʻoku vaka mai ai e fakahā fakafoʻituituí. Koeʻuhi he ko ha laumālie pē ia (vakai, T&F 130:22), te Ne lava ke nofoʻia kitautolu mo fakahoko e fatongia mahuʻinga ko e fetuʻutaki he vahaʻa ʻo e Tamaí pea mo e ʻAló mo e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní. ʻOku lahi ha ngaahi potufolofola ʻoku nau akoʻi mai ko Hono misioná ke fakamoʻoniʻi e Tamaí pea mo e ʻAló (vakai, Sione 15:26 ; 3 Nīfai 28:11 ; T&F 42:17). Ne talaʻofa e Fakamoʻuí ʻe akoʻi ʻe he Fakafiemālié e meʻa kotoa pē kiate kitautolu, fakamanatu mai e ngaahi meʻa kotoa pē, mo tataki kitautolu ki he moʻoni kotoa pē (vakai, Sione 14:26 ; 16:13). Ko ia ai, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ʻiloʻi e moʻoní mo e meʻa ʻoku halá, fakahinohinoʻi kitautolu heʻetau fili mahuʻingá, pea tokoniʻi kitautolu he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié. Ko Ia foki ʻoku lava ke fakamāʻoniʻoniʻi ai kitautolú, ʻo fakamaʻa mo fakahaohaoʻi mei he angahalá (vakai, 2 Nīfai 31:17 ; 3 Nīfai 27:20 ; Molonai 6:4).

(Dallin H. Oaks, “Ko e Toluʻi ʻOtuá pea mo e Palani ʻo e Fakamoʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2017, 102)

Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau fakatokangaʻi ʻa e folofola mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolú?

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ‘o pehē:

ʻĪmisi
Official Portrait of President Dallin H. Oaks taken March 2018.

ʻOku maʻu mei he founga fetuʻutaki aako ʻeni mo ʻetau Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi Hono Laumālie Māʻoniʻoní ʻetau fakamoʻoni ki he moʻoní, ʻetau ʻiló, mo ʻetau fakahinohino fakataautaha mei heʻetau Tamai Hēvani ʻofá. Ko ha konga mahuʻinga ia ʻo ʻEne palani ʻo e ongoongoleleí, ʻa ia ʻe lava ke maʻu ai ʻe Heʻene fānaú ha fakamoʻoni fakataautaha ki hono moʻoní.

(Dallin H. Oaks, “Ongo Founga ʻo e Fetuʻutakí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 83)

Sione 14:27 . Te u ongoʻi fēfē ʻa e melinó mei he Laumālie Māʻoniʻoní kapau te u fefaʻuhi mo e moʻui lelei fakaeʻatamaí?

Kapau ʻokú ke aʻusia ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui lelei fakaeʻatamaí hangē ko e loto-hohaʻá pe loto-mafasiá, mahalo te ke ongoʻi ʻoku faingataʻa ʻaupito ke ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai ko ho foʻui ʻeni. ʻOku ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻa e ngaahi faingataʻa ko ʻení, pea ʻokú Na fie tokoniʻi koe. Fakakaukau ke toe vakaiʻi ha maʻuʻanga tokoni ʻe taha pe ua ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ki ha fakamatala lahi ange ki he founga te ke ongoʻi ai ʻa e nonga mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻokú ke fefaʻuhi ai mo e ngaahi palopalema ʻo e moʻui lelei fakaeʻatamaí.

  •  

Sione 16:7 . Ko e hā e ʻuhinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene folofola, “Kapau ʻe ʻikai te U ʻalu, ʻe ʻikai haʻu ʻa e Fakafiemālié kiate kimoutolu”?

ʻI ha faʻahinga ʻuhinga naʻe ʻikai fakamatalaʻi mahino ʻi he ngaahi folofolá, naʻe ʻikai ngāue kakato ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he lotolotonga ʻo e kau Siú lolotonga e ngaahi taʻu ʻo e fononga fakamatelie ʻa Sīsuú ( Sione 7:39 ; 16:7). ʻOku pau pē ko e ngaahi fakamatala ko ia ʻo pehē naʻe toki haʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní hili ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻe ʻuhinga ia ki he kuonga pē ko iá, he naʻe mahino ʻaupito pē naʻe ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ngaahi kuonga kimuʻa aí. ʻIkai ngata aí, ʻoku fakamatala pē ia ki he ʻikai maʻu e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, koeʻuhí naʻe ngāue e mālohi ia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa Sione Papitaiso mo Sīsuú; ka naʻe ʻikai ia he ʻikai maʻu ʻe ha taha ha fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ne akoʻi ʻe he ongo tangatá ni ( Mātiu 16:16–17 ; vakai foki, 1 Kolīnitō 12:3).

(Bible Dictionary, “ Holy Ghost ”)

Ngaahi ʻEkitivitī Fakalahi ki he Akó

Sione 14:16, 26–27 ; 15:26 . Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e Fakafiemālié

   

Fakatokangaʻi ʻo e fakahā fakataautaha mei he Laumālie Māʻoniʻoní

ʻOku faʻa fehuʻi ʻe he toʻu tupú pe ʻe founga fēfē haʻanau fakaleleiʻi ʻenau malava ke fakatokangaʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau moʻuí. Ko e holi māʻoniʻoni ko ʻení ko ha sitepu mahuʻinga ia ʻi he tupulaki fakalaumālié mo e fakalakalaká. Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ha maʻuʻanga tokoni ʻe taha pe lahi ange mei he ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ke tokoni ki he kau akó ke nau ako lahi ange fekauʻaki mo e taukei fakalaumālie mahuʻinga ko ʻení.

  • Ako ke ‘Ilo ‘a e Ngaahi Ueʻi ‘o e Laumālié,” ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú (2018), 102-3.

  • Mark L. Pace, “Ko e Ako ke ʻIloʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní,” Ki Hono Fakamālohia ‘o e Toʻu Tupú, Fēpueli 2021, 6-7.

  •  

Paaki