Seminelí
Mātiu 21:12–16


Mātiu 21:12–16

Ko Hono Fakamaʻa ʻe Sīsū ʻa e Temipalé

ʻĪmisi
Jesus turning over a table of a money changer in the temple. Outtakes include images of Christ alone and with the crowd of merchants and buyers fleeing, people buying goods, and people looking.

Lolotonga ʻEne ʻi Selusalema ʻi he uike fakaʻosi ʻo ʻEne moʻuí, naʻe fakamaʻa ʻe Sīsū ʻa e temipalé ko hono tuʻo uá pea fakamoʻui ʻa kinautolu naʻe haʻu kiate Iá. ʻE tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke ongoʻi ha holi lahi ange ke tauhi ʻa e temipalé ko ha feituʻu toputapu ʻa ia te ke lava ʻo ongoʻi ai e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí mo fakamālohia hoʻo tui kiate Iá.

Tokoniʻi ʻo e fānau akó ke fakahoko honau fatongiá. ʻI hoʻo teuteu e lēsoni takitaha, tokanga taha ki he fatongia hoʻo kau akó ʻi heʻenau akó. Makehe mei he fehuʻi, “Ko e hā te u fai ʻi he kalasí he ʻaho ní?” pe, “Ko e hā te u akoʻi ki heʻeku kau akó?” te ke lava foki ʻo fehuʻi pē kiate koe ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení “Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he kau akó ke nau ofi ange ai ki he Fakamoʻuí?” mo e “Ko e hā ʻe fai ʻe he kau akó ʻi he lēsoni ʻo e ʻaho ní ke fakaafeʻi e Laumālie Māʻoniʻoní ke akoʻi kinautolú?”

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki heʻenau ʻaʻahi fakamuimuitaha ki he temipalé. Kapau kuo teʻeki ai ke nau ʻalu ki he temipalé, fakaafeʻi kinautolu ke nau fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku nau pehē ʻe ala hoko ʻi he ʻalu ki he temipalé.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko hono fakamaʻa ʻe Sīsū ʻa e temipalé

Lolotonga ʻo e fakataha lotú, fakakaukau ke hivaʻi ha foʻi hiva fekauʻaki mo e temipalé, hangē ko e “Fie Siofia ha Temipale” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 99). Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e temipale ʻi homou feituʻú pea fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi ongo fekauʻaki mo e temipalé. ʻE lava ke maʻu ha ngaahi fakatātā ʻo e temipalé ʻi hetemples.ChurchofJesusChrist.org.

Naʻe hāʻele ʻa Sīsū ki Selusalema ke fakafiefiaʻi ʻa e Laka Atú pea ʻaʻahi ki he temipalé. Naʻe fie maʻu ke fakafetongi ʻe he kau lotu naʻe haʻu ki Selusalemá ʻenau paʻangá ʻaki ha paʻanga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻi he temipalé ke fakatau ʻaki ha fanga monumanu ki he ngaahi feilaulau ʻe fai maʻanautolu ʻe he kau taulaʻeikí. Neongo naʻe fie maʻu ke fakahoko ʻa e fefakatauʻaki ko ʻení pea naʻe fai pē ʻi ha taumuʻa lelei, ka naʻe taʻe-fakaʻapaʻapa mo taʻe-ʻapasia ʻa hono fakahoko ia ʻi he temipalé. Naʻe tali ʻe Sīsū ki he meʻa naʻá Ne mamata ki ai ʻi he temipalé ʻi ha meʻa kehekehe ʻe ua: tuʻo taha ʻi he ofi ki he kamataʻanga ʻo ʻEne ngāue fakafaifekaú (vakai, Sione 2:13–16) pea tuʻo taha ʻi he uike fakaʻosi ʻo ʻEne moʻuí (vakai, Mātiu 21:12–13).

Lau ha taha pe fakatouʻosi ʻo e ongo potufolofola ko ʻení, ʻo kumi e tali ʻa e Fakamoʻuí ki he meʻa naʻá Ne mamata ki ai ʻi he temipalé.    

  • Ko e hā naʻá ke ako mei hono lau e ongo fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo e ongo ʻa e Fakamoʻuí kau ki he temipalé?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe tali ai ʻe he Fakamoʻuí ʻi he founga naʻá Ne fakahokó ki he meʻa naʻe hoko ʻi he temipalé?

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni naʻá ke ako mei he ngaahi folofola mo e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he temipalé?

Kole ki ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau hiki e tefitoʻi moʻoni ʻe taha naʻa nau ʻilo ʻi he palakipoé. Mahalo te nau ʻiloʻi ha moʻoni tatau hangē ko ʻení: Ko e temipalé ko ha fale ia ʻo e ʻOtuá pea ko ha feituʻu toputapu.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni fekauʻaki mo e natula toputapu ʻo e fale ʻo e ʻEikí ʻo pehē:

ʻĪmisi
Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

Ko e temipalé ko e fale ia ʻo e ʻEikí. Ko e makatuʻunga ki he ouau mo e fuakava fakatemipale kotoa pē—ko e uho ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí—ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku tuhu ʻa e ʻekitivitī, lēsoni, mo e meʻa kotoa pē ʻoku tau fai ʻi he Siasí, ki he ʻEikí mo Hono fale māʻoniʻoní. …

… ʻOku finangalo ʻa hotau Huhuʻí ke maluʻi Hono ngaahi temipalé mei hono ngaohikoviʻí. He ʻikai hū ha meʻa taʻe-maʻa ki Hono fale māʻoniʻoní. Ka ʻoku talitali lelei ha taha pē ʻokú ne mateuteu leleí.

(Russell M. Nelson, “Personal Preparation for Temple Blessings,” Ensign, May 2001, 32–33).

  • ʻOku tokoni fēfē nai ʻa e fakamatala ʻa Palesiteni Nalesoní ke mahino lelei ange kiate kitautolu ʻa e tōʻonga fakakaukau ʻa e Fakamoʻuí ki he temipalé?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻoku faleʻi ai kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau hū moʻui taau ki Hono temipalé?

Vahevahe ha aʻusia fakataautaha fekauʻaki mo e natula toputapu ʻo e temipalé. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá. Fakamanatu ki he kau akó ke ʻoua ʻe vahevahe ha ngaahi aʻusia ʻoku fuʻu toputapu pe fakataautaha.

Fakakaukau ki he fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakakaukau loto pe ko e hā naʻe finangalo ‘e he ‘Eikí ke ke faí.  

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar, Quorum of the Twelve Apostles official portrait. 2020.

Ko e temipalé ʻa e feituʻu māʻoniʻoni taha ke fai ai ha moihū. Ko e temipalé ʻa e fale moʻoni ʻo e ʻEikí, ko ha feituʻu toputapu ne tuku mavahe ke moihū ai ki he ʻOtuá pea maʻu mo manatua ai ʻEne ngaahi talaʻofa lahi ʻaupito mo mahuʻingá.

… Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e moihū he temipalé ko e kau ki he ngaahi ouaú, mo ako ʻo kau ki hono maʻu, mo manatua e ngaahi fuakavá. ʻOku tau fakakaukau, ngāue, mo vala makehe ʻi he temipalé mei ha toe feituʻu ʻoku tau faʻa ʻaʻahi ki ai.

Ko e taumuʻa tefito ʻo e temipalé ke hikiʻi hake ʻetau visioné mei he ngaahi meʻa ʻo e māmaní ki he ngaahi tāpuaki ʻo e taʻengatá.

(David A. Bednar, “Ngaahi Talaʻofa Lahi ʻAupito mo Mahuʻinga,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 92)

Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki heʻenau tali ki he fehuʻi ko ʻení pea aʻu ʻo hiki ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi fakakaukaú ʻi heʻenau tohinoá.

  • Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻoku finangalo ʻe he ʻEikí ke ke ʻiloʻi, ongoʻi, pe fakahoko koeʻuhí ko e meʻa kuó ke ako ʻi he lēsoni ko ʻení fekauʻaki mo e natula toputapu ʻo e temipalé?

ʻOku fakamoʻui ʻe Sīsū ʻa e kuí mo e heké

Lau ʻa e Mātiu 21:14, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ʻi he temipalé hili hono fakamaʻa ko hono tuʻo ua ʻo e temipalé. ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “heke” ki he niʻihi fakafoʻituitui naʻe ketu pe ʻi ai honau tuʻunga faingataʻaʻia ʻi heʻenau lué.

Fakatokangaʻi ange ʻa e founga naʻe fakamoʻui fakatuʻasino ai ʻe he Fakamoʻuí ha niʻihi ʻo Hono kau muimui faivelengá ofi ki he temipalé.

  • Ko e hā ha faʻahinga fakamoʻui kehe te tau lava ʻo aʻusia ʻi heʻetau tui kiate Ia mo ʻetau fakahoko ʻa e ngāue fakatemipalé?

Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fakamoʻui te tau lava ʻo maʻu ʻi heʻetau kau ʻi he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí.  

ʻĪmisi
Official portrait of Elder Dale G. Renlund of the Quorum of the Twelve Apostles, January 2016.

Ka, ʻi heʻetau kau he ʻahó ni ʻi he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé, ʻoku tau feʻunga foki ai ki he ngaahi tāpuaki “fai fakamoʻui” ne talaʻofa ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. ʻOku toe mātuʻaki fakaofo foki e ngaahi tāpuakí ni koeʻuhí ko hono lahí, natula paú, pea mo e ola ʻi he moʻui fakamatelié.

(Dale G. Renlund, “Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngāue Fakatemipalé: Silá mo e Fakamoʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2018, 47)

Fakakaukau ke vahevahe ha aʻusia fakataautaha ʻoku fekauʻaki mo hono maʻu ʻo e fakamoʻuí ʻi he temipalé.

  • ʻOkú ke pehē ʻe tokoni fēfē nai ʻa e moihū ʻi he temipalé ke fakamoʻui kitautolu mei hotau ngaahi kafo fakalaumālie mo fakaelotó?

Fakamatala Fakamahinó mo e Puipuituʻá

Mātiu 21:13. Ko e hā naʻe folofola ai ʻe Sīsū kuo ngaohi ʻe he kakaí ʻa e temipalé “ko e ʻana ʻo e kau kaihaʻá”?

ʻOku fokotuʻu mai ʻe he kupuʻi lea “ko e ʻana ʻo e kau kaihaʻá” naʻe lahi ange e tokanga ʻa e kau fetongi paʻangá mo e kau fefakatauʻakí ke maʻu haʻanau tupu ʻi heʻenau tokanga ke hū ki he ʻOtuá mo tokoni ki he niʻihi kehé ke nau lotú.

Naʻe houhau nai ʻa Sīsū ʻi Heʻene fakamaʻa ʻa e temipalé?

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) fekauʻaki mo hono fakamaʻa ʻe he Fakamoʻuí ʻa e temipalé.  

ʻĪmisi
Frontal half-length portrait of President Gordon B. Hinckley. President Hinckley’s hands are resting on the back of a chair. The image is the official Church portrait of President Hinckley as of 1995. This was President Hinckley’s last official portrait. President Hinckley died 27 January 2008.

ʻE lava ke fakatonuhiaʻi ʻa e ʻitá ʻi ha ngaahi tūkunga ʻe niʻihi. ʻOku talamai ʻe he folofolá naʻe tuli ʻe Sīsū ʻa e kau fetongi paʻangá mei he temipalé, mo pehē, “ʻE ui hoku falé ko e falelotu; ka kuo mou ngaohi ia ko e ʻana ʻo e kau kaihaʻá” ( Mātiu 21:13). Ka naʻe lahi ange hono lea ʻaki ʻeni ko ha valokí kae ʻikai ko ha ʻita taʻe-mapuleʻí.

(Gordon B. Hinckley, “Slow to Anger,” Ensign pe Liahona, Nov. 2007, 66)

Ngaahi ʻEkitivitī Fakalahi ki he Akó

 

   ʻE lava pē ke hoko e ʻekitivitī ko ʻení ko ha meʻa kehe ke kamata ʻaki e lēsoní.

Ko e fakamoʻui ʻo fakafou ʻi he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí

    

Fakakaukau ke vahevahe ha ngaahi konga mei he fakamatala meia Sisitā Leina I. ʻApēto ʻo e Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá, “Ngaahi Mana ʻo e Fakamoʻuí fakafou ʻi he Ngaahi Ouau Fakatemipalé” (Liahona, Sepitema 2020, 43–47).

Ko hono fakamaʻa hotau ngaahi temipalé

ʻOku fakafehoanaki ʻe he ʻAposetolo ko Paulá hotau sino fakamatelié ki he “faletapu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (vakai, 1 Kolinitō 6:19). ʻE lava ke fakakaukau ʻa e kau akó ki he founga te nau lava ai ʻo fakamaʻa honau ngaahi temipalé, ʻo ʻuhinga ki honau sinó, ʻi he ʻapasia mo e fiemaʻu vivili tatau naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻi Heʻene fakamaʻa ʻa e temipale ʻi Selusalemá. ʻE lava ke toe vakaiʻi ʻe he kau akó ʻa e kiʻi tohitufa Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú pea fakakaukau ki he meʻa te nau ala fie maʻu ke kapusi mei he ʻenau moʻuí ke māʻoniʻoni ange mo fiefia maʻu pē ʻi he takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava foki ke poupouʻi e kau akó ke fokotuʻu ha taumuʻa fakalaumālie ko ha konga ʻo e polokalama ki he Fānaú mo e Toʻu Tupú ʻe tokoni kiate kinautolu ke “fakaongoongolelei ʻa e ʻOtuá ʻi [honau] sinó” ( 1 Kolinitō 6:20).).

Temples.ChurchofJesusChrist.org

Fakaafeʻi e kau akó ke nau hū ki he uepisaiti ko ʻení ke maʻu e tali ki heʻenau ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e temipalé. ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ʻi he fakaʻosinga ʻo e lēsoní. ʻE lava foki ke poupouʻi e kau akó ke nau hū ki he uepisaití ʻiate kinautolu pē. Fakapapauʻi ke hiki e fehokotakiʻangá ʻi he palakipoé.

Paaki