Seminare
Roma 6


Roma 6

“Savavali i le Ola Toefuataiina”

A young man being baptized in a baptismal font in a church building in Madagascar.

O le gauai atu o i tatou lava i le Atua e le faigofie. Ae ua folafola mai e Iesu Keriso a tatou faatagaina o tatou tagata tuai ma le agasala ia faaumatia, o le a Ia tuuina mai ia i tatou le ola faafouina, ma suia o tatou natura faaletagata ia avea atili ai e faapei o Ia. Na aoao mai Paulo e faapea e ala i le sauniga o le papatisoga, e mafai ai ona tatou maua le mana liua o le Faaola e fesoasoani ai ia i tatou e “savavali i le ola toefuataiina” ( Roma 6:4). O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe e saili ai le suiga e ala ia Iesu Keriso ma iloaina lelei ai pe a tutupu na suiga.

O le malamalama i upu ma fasifuaitau faigata. A o suesue tamaiti aoga i tusitusiga paia, atonu latou te tau ai i ni upu po o fasifuaitau e le masani ai, pe e faigata ona malamalama i ai. Aoao tamaiti aoga o lomifefiloi, tusi lesona a tamaiti aoga, vaefaamatalaga, ma fesoasoaniga mo le suesueina o tusitusiga paia e mafai ona fesoasoani tele ia i latou e malamalama ai i upu faigata ma le anotusi o tusitusiga paia.

Sauniuniga a le tamaitiiti aoga: Valaaulia tamaiti aoga e toe mafaufau e uiga i o latou papatisoga ma e mafai foi ona aumai se ata pe afai o i ai. Atonu na tusia e nisi o tamaiti aoga po o o latou matua se tusiga i api talaaga ina ua papatisoina i latou. Atonu e manaia mo tamaiti aoga le faitau o lena tusiga i totonu o api talaaga pe talanoa ma o latou matua e uiga i ni tala o o latou papatisoga, e aofia ai ma mea atonu ua galo i tamaiti aoga.

Gaoioiga e ono Mafai Ona Aoao Ai

Mafaufau e faasoa atu faamatalaga ma ata o lou papatisoga, ma valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai foi ni o latou ata ma faamatalaga.

  • O le a se mea o e manatuaina e uiga i lou papatisoga?

  • Ua faapefea ona e suia faaleagaga talu ona e papatiso?

Faaalu sina taimi e mafaufau loloto ai i lou alualu i luma faaleagaga. Atonu e te fesili ia te oe lava i fesili e pei o le “Pe o alualu ea i luma lo’u faatuatua ma le sootaga ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?” po o le “E faapefea e mea ua ou aoaoina e uiga i lo’u Faaola ona aafia ai o’u uiga ma amioga?” A o e suesueina le Roma 6 , mafaufau loloto pe ua avea atili oe e pei o le Faaola ma pe mafai faapefea ona Ia fesoasoani ia te oe ia faaauau pea ona tuputupu ae ma avea atili e faapei o Ia.

O le papatisoga e ala i le faatofuina e faatusa lea i le maliu ma le toetu

O le aoaoina pe faapefea ona iloa ma malamalama i faatusa i tusitusiga paia o se tomai aoga. Sa faaaoga e Paulo le faatusa o le papatisoga e ala i le faatofuina e fesoasoani ai i le Au Paia i Roma ia malamalama e tatau ona tatou lafoai o tatou olaga tuai ma le agasala ina ia mafai ai e Iesu Keriso ona suia i tatou ma tuuina mai ia i tatou le ola faafouina e ala i Lana Togiola.

Faitau le Roma 6:3–8 , ma vaavaai mo faatusa e mafai ona aoao atili ai oe e uiga i le Faaola. Atonu e fesoasoani le iloa o le Faaliliuga a Iosefa Samita o le fuaiupu 7 e faitauina “Aua o le ua oti ua faasaolotoina mai le agasala” (i le Roma 6:7 , vaefaamatalaga a).

  • E tusa ai ma le Roma 6:3–8 , o le a le mea e faatusa i ai mo i tatou le alu ifo i totonu, o le tanumia i lalo, ma le alu ae mai le vai o le papatisoga?

O Peresitene Russell M. Nelson, na aoao mai:

Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

O sauniga taua o le talalelei e faatusa i le Togiola. O le papatisoga e ala i le faatofuina o se faatusa lea o le maliu, tanumia, ma le Toetu o le Faaola.

(Russell M. Nelson, “The Atonement,” Ensign, Nov. 1996, 35)

  • E faapefea ona e faaaoteleina le Roma 6:4 o se faamatalaga o le upumoni?

O se tasi lea o auala e aotele ai le Roma 6:4 : E ala ia Iesu Keriso, e mafai ai ona suia i tatou ma “savavali i le ola toefuataiina.”

  • O le a sou manatu i le uiga o le “savali i le ola toefuataiina”? ( Roma 6:4).

  • O anafea na e lagonaina ai e faapea e ala i le Faaola na mafai ai ona e savali ai i le ola toefuataiina?

  • Aisea e te manatu ai e finagalo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia tatou savavali i le ola toefuataiina?

Mafaufau e faasoa atu se aafiaga patino i tamaiti aoga. E ao foi ona fesoasoani le faamanatu i tamaiti aoga e aua nei faasoaina mai agasala ua mavae.

E pei ona tusia i fuaiupu 5–6 , na aoao mai Paulo e faapea e ala i le feagaiga ma le sauniga o le papatisoga, “o lo tatou tagata tuai” po o le “tino o le agasala” ua “faasatauroina faatasi ma [Iesu Keriso]” ma “faaumatia, ina ia le toe faapologaina i tatou i le agasala.”

Tagai i le vaega o “Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Ai” o lenei lesona mo se manatu faafaiaoga talafeagai e uiga i le mauaina o le mana mai le Atua e ala i le osia ma le tausia o feagaiga. Mafaufau pe aoga ona faia lenei mea faatasi ma tamaiti aoga.

Faaaoga sina taimi e mafaufau loloto ai i agasala po o vaivaiga o loo e tauivi ai ma ua e manao e aveeseina mai lou olaga. O le a e toe asia nei mafaufauga i se taimi mulimuli ane o le lesona.

O a suiga e mafai ona ou faia?

  • O a ituaiga o suiga e te manatu e faigofie ona fai? O lē fea o suiga e faigata?

Sa faaaoga e Paulo le faataitaiga o le faatoilaloina e le Faaola o le maliu ma le agasala e aoao mai ai e mafai foi ona tatou faatoilaloina a tatou agasala e ala ia te Ia.Faitau le Roma 6:9–14 , ma vaavaai pe na faapefea ona faamatala e Paulo le maliu ma le Toetu o Keriso i le ala e mafai ai ona tatou faatoilaloina le agasala.

O tusitusiga a Paulo e ono faigata ona malamalama i ai, aemaise lava pe a sosoo le faitauina o ni fuaiupu se tele e aunoa ma se malolo e faavasega ai lana savali. Afai e lava tamaiti aoga, mafaufau e atofa atu fuaiupu taitasi i ni tamaiti aoga se toalua pe toatolu e faitau, talanoaina, ma aotele i a latou lava upu. Fautuaina i latou e faaaoga fesoasoani mo le suesueina o tusitusiga paia pe sue ia faauigaga o soo se upu po o fasifuaitau faigata. Ona tuu atu lea i vaega e aoao atu la latou fuaiupu i le vasega. O fesili nei e mafai ona fesoasoani i nisi o fuaiupu.

  • E pei lava ona “tasi ona maliu Iesu Keriso i la le agasala” ( fuaiupu 10), e na o le faatasi ona papatisoina i tatou mo se faamagaloga o a tatou agasala. Peitai, o vaiaso taitasi e mafai ona tatou faafouina ai la tatou tautinoga e “savavali i le ola toefuataiina” ( fuaiupu 4) e ala i le aai ma feinu i le faamanatuga. E faapefea ona fesoasoani lenei sauniga faalevaiaso ia te oe e faaali atu ai lou alofa mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le tala a Paulo “ia faapea foi la outou taofi, ua outou oti i la le agasala, a ua outou ola lava i la le Atua i lo tatou Alii o Keriso Iesu”? ( fuaiupu 11).

  • Aisea e ono filifili ai se tagata talavou e mulimuli i le fautuaga a Paulo o loo tusia i le fuaiupu 12 ? O a faamanuiaga e oo mai i le ola ai i lenei ala?

  • O le upu tino i le fuaiupu 13 e faasino i vaega o o tatou tino. E mafai faapefea ona e faaaogaina ou lima, vae, ulu, ma le fatu “e fai ma auupega a le amiotonu i le Atua”? ( fuaiupu 13).

  • O le Faaliliuga a Iosefa Samita o le vaega muamua o le fuaiupu14 e faitauina faapea, “Aua o le faia o lea agasala o le a leai ai se pule i luga o outou” (i le Roma 6:14 , vaefaamatalaga a). E faapefea e le mulimuli i aoaoga o loo tusia i fuaiupu 11–13 ona faia le folafolaga o loo tuuina mai i le fuaiupu14 ma se mea e mafai ona tatou mauaina?

Tuu atu i tamaiti aoga sina taimi e mafaufau loloto ai le leoa po o a agasala latou te mananao e lafoai. Talu ai ona o le tulaga maaleale o lenei tomanatuga, e le tatau ona talosagaina tamaiti aoga e faasoa ane o latou manatu i le vasega.

E mafai ona faasaolotoina oe mai le agasala

Faitau le Roma 6:16–18, 22–23 , ma vaavaai mo faamanuiaga o le savavali ai i le ola toefuataiina.

  • Na faapefea ona faamatala e Paulo ia faamanuiaga o le savali i le ola toefuataiina?

  • A o faaauau pea ona e taumafai e faatoilalo le agasala e ala ia Keriso, o le a sou manatu pe faapeī foliga ma lagona o le ola toefuataiina ia Iesu Keriso?

  • O le a se mea e mafai ona e faia e savali ai i le ola toefuataiina e amata atu i le asō?

Molimau atu i le finagalo ma le mana o le Faaola e suia ai o tatou loto a o tatou taumafai e savavali i le ola toefuataiina.