Kantaningakim: kaoiia aomata bwa a na nakon Kristo man buokakiia bwa a na karekea te euangkerio ae e kaokaki rinanon onimakinan Iesu Kristo ao Ana Mwakuri ni Kamaiu, rairannano, bwabetito, karekean te bwai n tituaraoi ae Tamnei ae Raoiroi, ao n teimatoa ni karokoa te toki.
Iangoa Aio
Tera kaantaningakiu Ngkai I Mitinare?
Tera te kariaiakaki ao te mwaaka n roko ma weteakiu?
N na kanga n onimaki , kinaa, ao n angareirei Iroun te Tamnei?
Tera ana euangkerio Iesu Kristo?
Tera te rongorongon ni Kaokan bwaai? Bukin tera ngkai e rang kakawaki?
Tera mwiokoau ni karikirakea ao katea Ana Ekaretia Iesu Kristo?
N na kanga n ataia bwa ngai te mitinare ae I nakoraoi?
Tibwangam n Reiakina ana Euangkerio Iesu Kristo
Ko katobibiaki irouia aomata. Ko boo mangaiia i nanon te kawai ao ni mwananga ibuakoia. Ko kawariia n mweengaia ao n toma ma ngaiia i aonraain. Ngaiia ni kabane bon natin te Atua—tarim ma mwanem. Te Atua e tangiriia n aron ae E tangiriko.
Angiia aomata aikai a ukoukora te kaantaninga n te maiu aei. A tabeaianga ibukin taai aika ana roko ao aia utu. A kainanoa namakinan te mwaneaki are e roko man ataakina are bon ngaiia natin te Atua ao kaain Ana utu ae akea tokina. A tangiria namakinan te kamanoaki i nanon te aonaaba ae bibitaki kanoana. A tangira te “rau n te aonaaba aei, ao te maiu ae akea tokina n te aonaaba ae e na roko” (Reirei ao Berita aika Tabu 59:23).
A mwaiti ake a bon “kararoaaki man te koaua ibukina bwa aki ataia bwa a na kunea ia” (Reirei ao Berita aika Tabu 123:12). Ana Euangkerio Iesu Kristo, ngkai e kaokaki rinanon te Burabeti ae Iotebwa Timiti, e katauraoi koaua ae akea tokina. Te koaua aei e kaeineti nakon kainanon maiuia n tamnei aomata ao ni buokiia ni kakoroa te bwai ae tangiria.
Ngkai te tia tei ngkoe ibukin Iesu Kristo ae ko kariaiaki, ko anga te reirei bwa te kaboaki e roko i nanon ao rinanon te Metia ae Tabu (2 Nibwaai 2:6). Ko kaoiia aomata n roko nakon Kristo n rairaki nako Ina ao Ana euangkerio ae kaokaki. Ngkai a kariaia am kakao, a na karekea te kukurei ae korakora riki, te kaantaninga, te rau ao te kaantaningaaki.
Te roko nakon te tia Kamaiu, aomata a kainanoa karekean te onimaki Irouna. Ko kona ni buokiia ni karikirakea te onimaki aei ngkana ko:
Reireiniia ana euangkerio Iesu Kristo ao kaota am ni koauaia.
Kaoiia ni kabanei bwa a na maiuakin taian reirei ake iai.
Ririmwiin ao buokiia ni mwakurii motinnano ake a karaoi.
Buokiia ni karekea te taneiai n te aro are a na namakina ana kakairi te Tamnei ae Raoiroi (taraa 1 Nibwaai 10:17-19).
Te onimaki iroun Iesu Kristo e na kairiia aomata nakon te rairannano. Man kamaiuara ibukin ara bure, Iesu Kristo e karaoa te rairannano bwa e na konaa ni karaoaki. Ngkana a rairananoia aomata, a na kaitiakaki man te bure ao n rikirake ni kaan nakon Tamara are i Karawa ao Iesu Kristo. A na rinanon te kimwareirei ao te rau man karekean te kabwarabure.
Te rairannao e katauraoiia aomata ibukin te berita ae tabu n te bwabetito ao karekean te bwaintituaraoi ae te Tamnei ae Raoiroi. “Nako mai nakoiu,” ma ni bwabetitoaki n arau, bwa kam aonga ni katabuaki ngkana kam butimwaea te Tamnei ae Raoiroi, bwa kam aonga n tei n akea barekami i matau n te kabanea ni bong” (3 Nibwaai 27:20).
Ngkai ootam ao am kakoaua iroun te Tia Kamaiu ao Ana Mwakuri ni Kamaiu e rikirake, nanom ni kan tibwaa te euangkerio e na rikirake. Ko na namakina, are e karaoia Riaai, “moan te … kakawaki bwa a na tataekinaki bwaai aikai nakoia kain aonaaba” (2 Nephi 2:8).
Tamnei
te Mii ni burabeti n te Kai ni Kamaiu
Te Kai ni Kamaiu, iroun Damir Krivenko.
Oin am Kamatebwai ke Ibukim ma Toam
Tuoa raoi te tamnei ae airi ma ngaia ngkai ko kamatebwaia te mii ni burabeti n te kai ni kamaiu are i nanon te 1 Nibwaai 8 ao11.
Tera are e tei ibukina te kai ni kamaiu bwa te kanikina n te mii ni burabeti aei? (Taraa 1 Nibwaai 11:21–23.)
Tera ae e tangiria Riaai i mwiin kanakin te uaanikai? (Taraa 1 Nibwaai 8:10–18.)
N te mii ni burabeti aio, tera ae a na karaoia aomata bwa a na kana te uaanikai? Tera ae ti riai ni karaoia bwa ti na karekei kakabwaia ni kabane n ana Mwakuri ni Kamaiu te Tia Kamaiu? N te aro raa ae a buokiira iai motinano ao berita ni karekei kakabwaia aikai?
Ko na kanga ni buokiia tabeman ni kana taian uanikai n te euangkerio?
Te Kariaiakaki ao te Mwaaka man Nakoam
Ko weteaki ao ni katabuaki n “[katanoataa] te rongorongo ae raoiroi ae moan te kamimwareirei, ae te euangkerio ae akea tolkina” (Reirei ao Berita Aika Tabu 79:1). Ai aron natin Motiaea mwaane, ko kona n angareirei ma te kariaiakaki ao mwaakan te Atua (taraa Aramwa 17:2–3).
Iaan ana kairiiri Kristo, te kariaiakaki n tataekina te euangkerio e bon kaokaki rinanon te Burabeti Iotebwa Timiti. Ngkana ko a tia ni katabuaki bwa te mitinare, ko a karekea te kariaiakaki aei. Ma te kariaiakaki anne e roko te konaa, te tibanga, ao te mwiokoaki n tei ibukin te Uea ao n reireia Ana euangkerio.
Te kariaiakaki aei e airi ma te mwiokoaki ni maiuakina te kororaoi ni weteam nakon te nakoa. Taua ma nanom n katabuakim. Kararoa te bure ao man te bwai ae aki riai ke buakaka. Kararoako man waakin ao iango aika bwain te aonaaba. Kawakin kainibaire i nanon Kainibaaire ibukiia Mitinare n riki bwa Ana Reirei Iesu Kristo. Ngkai te tia tei ibukin te Uea, “ko na “riki ba aia tia kakairi aomata aika onimaki” (1 Timoteo 4:12). Karinea aran Iesu Kristo man am mwakuri ao am taetae.
Ni ikotaki ma te kariaiakaki, ko kainanoa te mwaaka n tamnei ni kakoroan nanon weteam. E anga te mwaaka n tamnei te Atua ngkai ko teimatoa ni mwakuri ni korakora n am kakoaua Irouna, Iesu Kristo, ao koauan te euangkerio are ko reireia. E anga te mwaaka n tamnei ngkai ko tataro, kamatebwai koroboki aika tabu, ao ni ukora kakoroan nanon am mwakuri ni mitinare. E anga te mwaaka n tamnei ngkai ko kataia ni kawakin Ana tua ao berita aika tabu ake ko karaoi ngke ko butimwaea te otenanti ni kamaiu (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 35:24).
Te mwaaka n tamnei e kona ni kaotaki raoi ngkana ko:
Kabonganai koroboki aika tabu n reireia aomata, ni kananoa aia atatai man koauan te euangkerio, ao buokiia n taraia aroia ni maiuakini koaua akanne ni maiuia (taraa 1 Nibwaai 19:23; Aramwa 26:13; 31:5).
Manga rinanon ao iangoi raoi berita aika tabu aika i mwina ake ko a tia ni karaoia ma te Atua. Kamatebwaia taian kakabwaia are e a tia ni beritanna te Atua nakoia ake a kawakin berita aika tabu aikai. Manga iangoi kakabwaia ake ko a tia ni karekei man kawakinaia. Koroi am namakin i nanon am tienero.
Wareka Ioane 15:1–16. N te kawai raa ae Kristo bon te kai ae te kurebe? Ko na kanga ngkoe n riki bwa mwangan te kai ni kurebe? E kanga n irekereke katabuam ma te reitaki aei?
Wareka am kakoaua ibukin am mwakuri. Taua am namakin ao iango ibukin bwaai ae ko warekia. Ni katoa tai are ko kamatebwaia te mwakoro aei, iangoa kaokiokan te waaki aei. Tara aron bitakin ana namakin i nanon te tai.
Korei ni karinani taian kakabwaia are e bubuti Iotebwa Timiti ibukiia ake a kakaonimaki ake a tia ni kabaeaki n ana auti te Uea ae tabu. Tera am namakin ibukin kakabwaia aikai?
Ukoria bwa Karekea te Tamnei ae Raoiroi Iroum
Ko karekea te bwaintituaraoi ae te Tamnei ae Raoiroi ngkana ko kamatoaaki bwa kaain te Ekaretia. Ngkai te mitinare—ao i nanon maium—teuana man kainnanom ae korakoran bon karekean te Tamnei ae Raoiroi Iroum (taraa 1 Nibwaai 10:17; 3 Nibwaai 19:9). Te Tamnei ae Raoiroi bon te kateniman ae kaain te Aro n Atua.
Te Tamnei ae Raoiroi e kairiko, reireiko, ao kabebeteko. E kaitiakiko ao ni katabuko. E kakoauai koaua ao kaoti kakoaua iroun te Tama ao te Nati. E karekea nakoim te rairaki ao rairakiia koraki ake ko reireiniia. (Taraa 3 Nibwaai 27:20; 28:11; Ita 12:41; Moronaai 8:26; 10:5; Ioane 15:26.)
Te Tamnei ae Raoiroi “e na kaoti nakoim bwaai ni kabane aika ko riai ni karaoi” (2 Nibwaai 32:5). E na kakorakora am konabwai ao am mwakuri n riaon are ko bon konaa ni karaoia iroum.
Ukoran karekea te Tamnei ae Raoiroi iroum bon teuana mai ibuakon ae ko tangiria bwa ko na karekea. Ko na namakina raoraonakim Irouna ngkana ko:
“I bubuti ngkami bwa kam na kakorakorai ami konabwai n tamnei ni karekea te kaotioti. … Rineia bwa ko na karaoa te mwakuri n tamnei ae kainnanoaki ni kakukureiko n ana bwaintituaraoi te Tamnei ae Raoiroi ao n ongo bwanaan te Tamnei n tainako ao n mataata riki” (Russell M. Nelson, “Te Kaotioti ibukin te Ekaretia, Te Kaotioti ibukin Maiura,” Riaona, Meei 2018, 96).
Reiakina Kinaakin te Tamnei
Ko bon riai ni kakoroa nanon tibwangam ni mitinare ngkai ko reiakinna ni kinaa ao iriira te kairiiri te Tamnei ae Raoiroi. N taainako ana reitaki te Tamnei a beebete, rinanon am namakin ao am iango. Kakorakorako n ukoukoran, kinaakin, ao iriirii wirikiriki ni koaua aikai. A roko n aanga aika mwaiti (taraa mwakoro 4; taraa naba Reirei ao Berita aika Tabu 8:2–3; 11:12–14; I-Karatia 5:22–23).
Angareirei mairoun te Tamnei
Ana Euangkerio Iesu Kristo bon “ mwaakan te Atua ni karekea maiun te aomata ae onimaki” (I-Rom 1:16). Ni bukina anne, rongorongon Kaokan te euangkerio e kainanoa reiakinana man te mwaaka mai ieta—mwaakan te Tamnei ae Raoiroi.
E taku te Uea, “bwa a na anganaki te Tamnei man te tataro n onimaki; ao ngkana kam aki karekea te Tamnei kam na aki anga reirei” (Reirei ao Berita aika Tabu 42:14; taraa naba 50:13–14, 17–22). Ngkana ko reirei man mwaakan te Tamnei ae Raoiroi, E na:
Reireiniko koaua ao e na kaururing i nanomi reirei ake kam a tia ni kamatebwaia. (taraa Ioane 14:26).
Uota am taetae nako nanoia aomata ake ko reireiniia (taraa 2 Nibwaai 33:1).
E buokiko—ao koraki ake a karekea te Tamnei—n oota imarenaia ao a kaai ni karikirakeia ao a uaia ni kimwareirei (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 50:17–22).
Te Uea e na kamwaita kakabwaiaam ngkai ko ukora, kantaninga iaona, ao man reirei mairoun te Tamnei ae Raoiroi (taraa mwakoro 4 ao 10).
Tamnei
Temanna imwiin Temanna, iroun Walter Rane
Ana Euangkerio Kristo ao Ana Reirei Kristo
Ana euangkerio Iesu Kristo e kaai ni kabwarabwarai am rongorongo ao kaantaninga ibukim. E kaai ni katauraoa “tera” ao “bukin tera” n am mwakuri ni mitinare. Ana euangkerio a bane iai reirei, moan tuua ke reirei, tua, taian tua, otenanti, ao berita aika tabu ake a riai ibukin te kamaiuaki ao te karietataaki.
Rongorongon te euangkerio bwati na kona ni karekea te kamaiuaki, te mwaaka ni kabooan maiura iroun Iesu Kristo man kamwakuran te onimaki Irouna, te rairannano, bwabetitoakira, karekean ana bwai n tituaraoi te Tamnei ae Raoiroi, ao te teimatoa ni karokoa te toki (taraa 3 Nibwaaii 27:13–22).
Aio are e bon ataaki bwa ana reirei Kristo. Maiuakinan te reirei bon arora n roko nakon Kristo ao ni kamaiuaki (taraa 1 Nibwaai 15:14). Aio bon te reirei ae reiakinaki ma te mwakaroiroi n ana Boki Moomon (taraa 2 Nibwaai 31; 32:1–6; 3 Nephi 11:31–40). Mwiokoam bwa te buokiia aomata n roko nakon Kristo man buokakiia maiuakina Ana reirei.
Tamnei
Hyrum Smith
“Tataekina te moan tua n te Euangkerio—manga tataekinna riki; kona kunea bwa te bong teuana imwiin teuana, iango aika boou ao te ota ae raka ni kaineti ma akanne a na kaotaki nakoim. Kam kona ni kabwarabwarai bwaa na mataatai raoi riki. Imwiina ngkanne kam na kona ni kamatatai raoi nakoia ake kam reireiniia” (Hyrum Smith, in History, 1838–1856, volume E-1 [1 Turai 1843–30 Eberil 1844], 1994, josephsmithpapers.org).
Kamatebwaian Koroboki aika Tabu
Tera ae a reireiia koroboki aika tabu ma katanoata ibukin taekan ana euangkerio Iesu Kristo ao ana reirei Kristo? Karaoi bwaai aika ana taraaki i nanon am tienero ni buokiko n mataata ao n uringa.
Mwaakan te Rairaki n ana Boki Moomon, by Ben Sowards
Te Onimaki iroun Iesu Kristo
Te onimaki bon aan ni kabane moan tuuan te euangkerio. Bon moan tuan te mwakuri ao te mwaaka.
Ara onimaki a na riai ni boboto i aon Iesu Kristo ibukina e na kairiira nakon te kamaiuaki. Te Tia Kamaiu e reirei, “Bwa E tangiriia aomata te Atua n te aro are E anga Natina ae te riki-temanna iai, bwa e aonga n aki mate ane onimakinna, ma e na reke irouna te maiu are e aki toki” (Ioane 3:16).
Te onimaki iroun Iesu Kristo e reita onimakinana bwa bon Ngaia ana Rikitemanna te Atua. Bon te onimaki bwa Ngaia bon ara Tia Kamaiu ao te Tia Kabooi Maiura (taraa Motiaea 3:17; 4:6–10; Aramwa 5:7–15). Bon te onimaki ae bwanin Irouna ao Ana taeka, ana angareirei, ao ana berita. Ara onimaki iroun Kristo e rikirake ngkai ti iriira Ana angareirei ao banna ni katooto ma nanora ni kabane (taraa 2 Nibwaai 31:6–13; 3 Nibwaai 27:21–22).
Ngkai te mitinare, buokiia aomata ni karaoi ao kawakin motinnano are karikirakea onimakinan Iesu Kristo. Motinnano aikai e katauraoiia ni karekei taian otenanti ao ni karaoi ao ni kawakin berita aika tabu ma te Atua.
Rairannano
Te onimaki iroun Iesu Kristo e kairiira nakon te rairannano (taraa Ereman 14:13). Te rairannano bon te waaki ni bitaki nakon te Atua ao kitanan te bure. Ngkana ti rairananora, ara mwakuri, nanora, ao ara iango a bitaki n kaineti riki ma ana kantaninga te Atua.
Rinanon Ana mwakuri ni kamaiu, te Tia Kamaiu e kabooa mwiin ara bure (see Motiaea 15:9; Aramwa 34:15–17). Ngkana ti rairananora, e kona ni kabwaraaki ara bure ibukin Iesu Kristo ao Ana anga karea, bwa e anaa mairoun Tamana te nanoanga are e riai n reke irouna ibukiia natia aomata (taraa Moroni 7:27–28). N ana taeka te burabeti Riaai,, “kamaiuara e roko … rinanon te karineaki, ao te nanoanga, ao n ana akoi te Mesia ae Tabu” (2 Nibwaai 2:6, 8).
Te rairannano e bon riaon riki kamwakuran oinnanom ni bita te aroaro n ongeaaba ke n tokanikai iaon taian kabwaka. Te rairannao bon te bitaki ni koaua nakon Kristo, are e anganiira te mwaaka n rinanon te “bitaki ae korakora” n riki i nanora (taraa Aramwa 5:12–14). E raonaki ma te tauraoi n anga ngkoe nakon te Tamnei ao ana kantaninga te Atua. Ngkana ti rairinanora, ti karikirakea ara motinnano ni beku nakon te Atua ao n ongeaaba n Ana tua. Ti bon bane ni bungiaki kaua n tamnei iroun Kristo.
Te rairannano bon te moan tua ae koaua are e uota te kimwareirei ao te rau. E uotiira “nakon mwaakan te Tia Kabomwi, nakon kamaiuan [tam] neira” (Ereman 5:11).
Ninikoria ao tatangira ni buokakiia aomata bwa a na oota bwa bukin tera a riai n rairinanoia. Man kaoakiia aomata ake ko reireiniia ni karaoi aia motinnano, ko kaoiia n rairinanoia ao man anganiia te kantaninga.
Kamatebwaian Koroboki aika Tabu
Tera ae ko kona n reiakinna man koroboki aika tabu aikai ibukin te rairannano?
Te onimaki iroun Iesu Kristo ao te rairannano e katauraoiira ibukin te otenanti n te bwabetito. “Moan uaan te rairannano bon te bwabetito” (Moronaai 8:25). Ti rin ni mataroan te maiu ae akea tokina ngkana ti bwabetitoaki man te kateboaki iroun temanna ae iai irouna te kariaiakaki mairoun te Atua.
Ngke ti bwabetitoaki, ti karaoa ara berita ae tabu ma te Atua. Ngkana ti kawakin berita aika tabu, te Atua e berita nakoira n anganiira raonakira iroun te Tamnei ae Raoiroi, kabwarai ara bure, ao n anganiira ara membwatibu n Ana Ekaretia Iesu Kristo (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 20:77, 79; Moronaai 6:4). Ti ikotaki nakon te Uea ao ni manga bungiaki kaua n tamnei rinanon tekimwareirei ao te otenanti n te kaantaninga .
Bwabetitoakiia ao kamatoakiia aomata ake ko reireiniia e bon boboto nakon te kaantaninga ibukim. Buokiia ni mataata bwa te tau ibukin te bwabetito, a riai ni konai taian aroaro ake i nanon Reirei ao Berita aika Tabau 20:37.
N am kamatebwai man koroboki aika tabu aika i ieta, karaoa uoua rinanin koroboki:
Konabwai ake iai iroum n tau ibukin te bwabetito
Berita aika tabu ake a karaoaki n te bwabetito
Marooro ma toam bwa kam nakanga te reireia aioi nakoia tabeman.
Te Kamatoaki ao ana Bwain n Tituaraoi ae te Tamnei ae Raoiroi
Te bwabetito e roko n uoua te mwakoro: te bwabetito n te ran ao te bwabetito n te Tamnei. Imwiin ti bwabetitoaki n te ran, te bwabetito e bobonga ngkana ti kamatoaaki man katokaan baai iroun temanna are iai irouna te kariaiakaki mairoun te Atua. Rinanon te kamatoaaki ti na kona ni karekea ana bwai n tituaraoi te Tamnei ae Raoiroi ao kabwaraan ara bure.
Te Burabeti Iotebwa Timiti e reirei, “Te bwabetito n te ran bon te bwabetito ae itera, ao akea bongan tamaroana ngkana akea iterana are teuana—bon anne, te bwabetitoaki n te Tamnei ae Raoiroi” (Ana Reirei te Beretitenti n te Ekaretia: Iotebwa Timiti [2007], 95).
E Aramwa, “Botanaomata ni kabane … a na bane ni manga bungiaki; eng, ni bungiaki i nanon te Atua, bitaki man aia bwai n rabwata ma aroia ni bwaka, nakon te aro n raoiroi, ao ni kabooaki iroun te Atua, n riki bwa natina mwaane ao aine, ao riki bwa aomata aika boou” (Motiaea 27:25–26).
Ibukiia ake a raraoma, te bwabetito n te ran ao n te Tamnei bon te manga buangiaki n tamnei.
Kamatebwaian Koroboki aika Tabu
Tera tabeua kakabwaia ni karekean ana bwaintituaraoi te Tamnei ae Raoiroi?
Iriirakin Iesu Kristo bon te motinnano n te maiu. Ti na teimatoa ni karokoa te toki ngkana ti reitinako i nanon maiura ni kamwakura te onimaki iroun Kristo, rairananora ni katoabong, karekei ni kabane otenanti ao berita aika tabu man te euangkerio, kawakin otenanti akanne, ao n karekea ana iraorao te Tamnei ae Raoiroi. Aei are e reitaki ni kakaboouan ara berita are ti karaoia man kanakin te toa.
Tamnei
Te Uea Bon Au Tia Kawakin Tiibu, iroun Youngsung Kim
Te Uea Bon Au Tia Kawakin Tiibu, iroun Yongsung Kim. Tamnei n akoi man Havenlight.
Te Euangkerio—Bon Ana Kawai Tamara are i Karawa n Oki Nakoina
Ana euangkerio Iesu Kristo e konaa ni bitii arora are ti maiu iai ao arora ni maiu are ti na karekea. Ana tua bon tiaki tii taian mwaneka ake ti rinanona i nanon maiura ngkoa. Ngkana ti kaokiokii rinanon maiura, e uotiira ni kaniira nakon te Atua ao ni karikirakea riki aron te maiu ae nakoraoi. A uota te rau, kamaiuaki, ao kabwaran bure. A kabwarabwara naba te kawai are e a tia n anganiira Tamara are i Karawa ni karekean te maiu ae akea tokina ma Ngaia.
Ana euangkerio Iesu Kristo e kairiko bwa ko na kanga ni beku ngkai te mitinare ngkoe. E tirobaea naba am kekeiaki. Buokiia aomata ni karekea te onimaki iroun Iesu Kristo nakon te rairannano (taraa Aramwa 34:15–17). Angareirei ao kakoaua bwa bwaninin ana euangkerio Iesu Kristo ao te kariaiakaki n te nakoanibonga a tia ni kaokaki. Kaoiia aomata bwa a na bwabetitoaki ao ni maiuakin ana reirei te Tia Kamaiu.
Ana Euangkerio Iesu Kristo E Kakabwaiaia Natin te Atua ni Kabane
Ana euangkerio Iesu Kristo bon ibukiia natin te Atua ni kabane. Koroboki aika tabu a reirei bwa “ni kabane aomata titebo” imatan te Atua. E weteia “ni kabane bwa a na nakoina ma ni katoonga ana raoiroi; ao akea ae totokoia ngkana e nakoina” (2 Nephi 26:33).
Te euangkerio e kakabwaiaira rinanon maiura ae mamate ao rinanon te maiu ae akea tokina. Ti na riai n rang ni kukurei—n arora n tatabemaniira ao ara utu—ngkana ti maiu man ana angareirei Iesu Kristo (taraa Motiaea 2:41; “Te Utu: Te Katanoata nakon te Aonaaba,” ChurchofJesusChrist.org). Maiuakinan te euangkerio e karibua kimwareireira, kaungai ara mwakuri, ao e karikirakea tamaroan reitakira.
Teuana korakoran te rongorongo man kaokakin te euangkerio bwa ngaira ni kabane bon iteran ana utu te Atua. Ngaira bon Natina mwaane ao aine ae tangiriira. N aki iangoia bwa tera aroaron ara utu iaon te aba, ngaira n tatabemaniira bon kaain ana utu te Atua.
Teuana korakoran iteran ara rongorongo bwa taian utu a kona ni katiteuanaaki n akea tokina. Te utu e bon katabuaki iroun te Atua. Burabeti ni boong aikai a reireiia:
“Ana babaire [Tamara are i Karawa] ibukin te babaire ni kakukurei e karekea te konaa irouia utu ni kateimatoa aia itoman imwiin naba te mate. Otenanti aika a tabu ao berita a tauraoi n te tembora aika a tabu are e karekea aia tai aomata n tatabemaniia n oki nakon te Atua ao ibukiia utu bwa a na ikotaki n aki toki” (“Te Utu: Te Katanoata nakon te Aonaaba”).
A mwaiti aomata ake a karako aia tai ni karekea ibukin te mare ke ibukin tangiran te reitaki n te utu. A mwaiti ake a rinanon te buuraure ao kangaanga tabeua n aroaron te utu. E ngae n anne, te euangkerio e kakabwaiaira n tatabemaniia n aki tarai aroaro ake a riki n te utu. Ngkana ti kakaonimaki, te Atua e na katauraoa te kawai ibukira ni karekei kakabwaiaan ara utu, bwa tao n te maiu aei ke n te maiu are e na roko (taraa Motiaea 2:41).
Rongorongon Kaokan bwai: Aan te Onimaki
E aki taraaki bwa ko beku iaa ke antai are ko reireinna, kabotoa am angareirei iaon Iesu Kristo ao Kaokan Ana Euangkerio. Ngkai ko kamatebwaia te reirei n aia reirei mitinare, ko na nooria bwa ti karekea teuana te rongorongo: Iesu bon te Kristo, ara Tia Kamaiu ao te Tia Kabooira. Rinanoia burabeti n boong aikai, Tamara are i Karawa e a tia ni kaoka te atatai iaon Ana babaire ibukin kamaiura. Te babaire aio e bon boboto iaon Iesu Kristo. Rinanon Ana angakarea ni kamaiu, te Tia Kamaiu e karaoia ibukira ni kabane bwa ti na kamaiuaki man te bure ao te mate ao n oki nakon Tamara are i Karawa.
Buokiia aomata ake ko reireiniia bwa a na mataata n aikai:
Te Atua bon Tamara ni koaua i Karawa. E kororaoi tangirara Irouna. Ni kabane aomata iaon te aba bon natin te Atua ao kaain Ana utu.
Tamara are i Karawa e katauraoa te babaire ibukira ni karekea te aki mamate ao te maiu ae akea tokina, are bon Ana kakabwaia ae korakora (taraa Motie 1:39). Ti roko n te aonaaba bwa ti na reirei, n rikirake, ni katauraoi ibukin bwaninin Ana kakabwaia.
Ngkai mwakoron Ana babaire, Tamara are i Karawa e tia n anga tuua ni kairiira inanon te maiu aei ao ni buokiira n oki Nakoina (taraa, ibukin te katooto, Otinako 20:3–17).
N te maiu aei, ti bane ni bure, ao ti bane mate. Ibukin ana tangira Tamara are i Karawa ibukira, E anga Natina Te Mwaane, Iesu Kristo, bwa e na kabooira man te bure ao te mate.
Ibukin ana angakarea ni kamaiu, ti bane ni kaitiakaki man ara bure ngkana ti rairinanora ao man bwabetitoaki ao ni kamatoaaki. Aio e uota nakoira te rau ao ni karekea okira nakon matan te Atua ao ni karekea bwaninin te kimwareirei.
Ibukin Mangautin Iesu, ngaira ni kabane ti na kautaki i mwin matera. E nanonaki n aei bwa tamneiia aomata n tatabemaniia ao rabwataia a na katiteuanaaki ao ni maiu n aki tootoki.
I nanon rongorongo n te baibara ni kabane, e kaota Ana euangkerio te Uea ao ni barongaa Ana Ekaretia rinanoia burabeti. E okioki, bwa a angiia aomata a rawa iai. Tamnein te bwaka ni kitanan te euangkerio ao kainanoan manga kaokana e moanaki i nanon tain te O Tetemanti.
Imwin maten te Tia Kamaiu ao Mangautina, Ana Abotoro a kaira te Ekaretia ibukin te tai anne. Ma i nanon te tai, a mate, te kariaiakaki n te nakoanibonga e bua, ao iai te bwaka teuana riki ni kitan ana angareirei te Tia Kamaiu. Aomata a bitii reirei ao taian otenanti.
Ana Euangkerio Iesu Kristo e Kaokaki iroun Tamara are i Karawa rinanon te Burabeti ae Iotebwa Timiti. Tamara are i Karawa ao Iesu Kristo a kaoti nakon Iotebwa i nanon te tiburing n 1820. Imwiina e karekea te kariaiakaki n te nakoanibonga Iotebwa Timiti ao ni kairaki bwa e na ni manga baronga ana Ekaretia Iesu Kristo iaon te aba.
Reireiia bwa Ana Ekaretia Iesu Kristo bon tiaki te aro teuana. Ke tao te ekaretia n Amerika. Ma, bon kaokakin “bwaninin [ana] euangkerio” Iesu Kristo (Reirei ao Berita aika a Tabu 1:23 AM). E na aki manga anaaki mai iaon te aba.
Ana Boki Moomon: Teuana Kakoauan Iesu Kristo are e tei ni kakoaua iroun Iesu Kristo ao Ana mition ae mai ieta ngkai te Tia Kamaiu n te aonaaba. Bon te kakoaua naba ae mwaakaroiroi bwa Ana euangkerio ao ana Ekaretia Iesu Kristo a kaokaki rinanon Iotebwa Timiti. Kaoiia ao buokiia aomata ni wareka ana Boki Moomon ao n tataroakina rongorongona.
Onimakina te berita ae e rianako i nanon Moronaai 10:3–5. Kaungaiia aomata bwa a na bubutia te Atua ni koaua ao ma nanoia ni koaua bwa ana Boki Moomon bon ana taeka te Atua. Tataro ma nanom ni koaua nanona bwa ko kukurei ni mwakurii kaeka ake a roko man ana kakoaua te Tamnei ae Raoiroi. Te kakoaua anne e riki bwa aan ana onimaki te aomata bwa Kristo e a tia ni kaoka Ana Ekaretia. Buokiia koraki ake ko reireiniia ni ukora ana kamatoa te tamnei anne.
Kamatebwaian Koroboki aika Tabu
Ko kanga ni kabongana ana Boki Moomon n te mwakuri ni mitinare?
Iangoia bwa aongkoa ko korea te kibu n rongorong ibukin rongorongon Kaokan bwai iaon te kanako rongorongo ke ibukin te kanako rongorongo n te tabo. I nanon am tienoo ni kamatebwai, korea atuuna are e kabwarabwara boton te rongorongo. Ngkanne taua mwiin am iango ao namakin ibukin te rongorongo aei. Reitia bwa e kanga mataatam riki i aona ni bita aron maium ao aron taraakin te aonaaba ae katobibiko.
Katea ao Karikirakea te Ekaretia
Ngke e kaoka Ana Ekaretia Iesu Kristo, E tuanga te Burabeti Iotebwa Timiti ao tabeman bwa a na “kateia” ao “kari [ki] rakea” (Reirei ao Berita aika Tabu 31:7; 39:13). Te Ekaretia e kateaki ao e karikirakeaki ngkai aomata ma aia kakoaua a bon bwabetitoaki ao ni kamatoaaki, kawakin aia berita aika tabu, katauraoi nakon te tembora, ao ni buoka kakorakoraan aia uoote ke aia mwaanga.
Tamnei
te mwaane ae tataro
Ngkai te mitinare, ko buoka katean ao karikirakean ana Ekaretia te Tia Kamaiu. A mwaiti kawai ae ko konaa ni karaoa aei. Ko kona ni boutokaiia membwa n aron tibwauaan te euangkerio rinanon moan tuan te tangira, tibwatibwa, ao kaoiia (taraa Aeniboki ni Kabuta, 23.1). Ko kona ni buokiia aomata ni karekea te bwabetito ao n rikirake i nanon aia onimaki. Ko kona ni buokiia membwa aika boou ni kaetiia nakon maiuia ae boou ao n reitinako n rikirake n te maiu n tamnei. Ko kona naba ni buokiia membwa ake a oki ni kakorakorai aia onimaki iroun Iesu Kristo.
Membwa ake a boou ao ake a oki a karikirakea aia kakoaua ao aia onimaki ngkana a rinanon te euangkerio ni mwakuri i nanon maiuiia. Ni buoka karaoan aei, e bon kakawaki bwa a na:
Iai raoraoiia ake bon membwa n te Ekaretia.
Anganaki mwiokoaia i nanon te Ekaretia.
Kamwarakeaki man ana taeka te Atua.
(Taraa Gordon B. Hinckley, “Converts and Young Men,” Ensign, Meei 1997, 47.)
Mitinare, taan kairiiri n te tabo, ao tabeman membwa n te Ekaretia a riai ni kukurei ni butimaea te tibanga n wantongaia ao kakorakoraia membwa aika boou ao membwa ake a oki. Te mwakuri n ibuobuoki aei “kateimatoaia ni waaki n te kawai ae eti” (Moronaai 6:4).
Otinako Karaoa ae Raoiroi
I nanon Ana mwakuri n te aonaaba , te Tia Kamaiu e buokiia tabeman. E nakonako ni “karaoa ae raoiroi” ao “kabwarabwara te euangkerio” (Makuri 10:38; Mataio 4:23). Ngkai ko iriira ana katooto, ko na kuneia aomata ake ko kona ni buokiia ao antai are e na butimwaaiko.
Rinanon te mwakuri n ibuobuoki, ko kakoroai tua ake a korakora n tangira te Atua ao tangiriia kaain rarikim (taraa Mataio 22:36–40; 25:40; Motiaea 2:17). Rinanon mwakuri n ibuobuoki, ngkoe ao tabeman kam kona ni ikotaki n te kawai ae mwaakaroiroi, ma kaunga nano.
Ngkai te mitinare, ko na anga te babaire n ibuobuoki ni katoa wiiki (taraa Kainibaire Ibukiiia Mitinare, 2.7 ao 7.2, ibukin rongorongona ao kairiiri). Iaan ana kairiiri am beretitenti n am mition, ko na kona ni kunei aanga n ibuobuoki i nanon te komunite rinanon JustServe (ngkana e kariaiakaki) ao ana kaeka ana tabo ni mwakuri te Ekaretia ibukin buokaia aomata ao urubwai n taian angibuaka.
Rinanon te bong koraki, tataro ao tarai taai ake aki baireaki bwa taai ni karaoa ae tamaroa. Kakauongo nakon te Tamnei bwa kona kinai taai ni karaoi mwakuri n akoi are kam na kona n anga.
Tamnei
Beretitenti Gordon B. Hinckley
“Ko tangiria ni kan kukurei? Mwaninga arom ao kariniko ibuakon te mwakuri ae korakora aei. Aanga korakoram ni buokiia aomata. … Eutikorake, tabekiia koraki ake a tura waeia, tabekirake baai ake a bwaka. Maiuakina ana euangkerio Iesu Kristo” (Gordon B. Hinckley, Aia Reirei Beretitenti n te Ekaretia: Gordon B. Hinckley [2016], 209).
Kamatebwaian Koroboki aika Tabu
Tera te tibanga n te mwakuri n ibuobuoki ni maiun te Tia Kamaiu?
Am tokanikai ngkai te mitinare e bon kabwarabwaraki mai moana man nanom ao am motinnano ni kunea, te reirei, bwabetito, ao kamatoaaia ake a rairaki ao ni buokiia n riki bwa reirei aika kakaonimaki ao membwa n Ana Ekaretia (taraa Aramwa Aramwa 41:3).
Am tokanikai e bon aki kabwarabwaraki bwa mwaitira aomata ake ko reireiniia ke ko buokiia ni kairiia nakon te bwabetito. Tiaki ma e bon kabwarabwaraki man te nakoa ni kairiiri are ko taua.
Am tokanikai e aki tiku iai bwa a kanga tabeman n rineiko ni kaeka nakoim, nakon am kakao, ke nakon am mwakuri ni koaua n akoi. Aomata iai inaomataia n rinerine bwa tao a kariaia rongorongon te euangkerio ke aki. Katabeam bon te reireia ni kamataata ma te mwaakaroiroi n te aro are a na konaa ni karaoa te rinerine n tuangaki are e na kakabwaiaia.
Iangoa taekan ana kaikonaki te Tia Kamaiu i aon taian taarena Mataio 25:14–28. Te mataniwi, are tei ibukin te Uea, e kamoamoaia Ana toro ake uoman e ngae ngke a karako kaokoron aia angabwai (taraa Mataio 25:21, 23). E kaai n anganiia kanuangaia ae titebo, kaoiia n rin “i nanon kimwareirein te Uea” ibukina bwa a kammwakuri bwaai ake anganaki.
E a tia nte Atua anganiko taian taarena ao bwaintangira ni kabonganai i nanon Ana mwakuri n ibuobuoki. Am taarena ao bwaintangira a bon kaokoro mairouiia ake tabeman. Kina bwa bwaai aikai ni kabane a bon kakawaki, n ikotaki ma ake a karako nooraia. Ngkai ko katabua am taarena ao bwaintangira Nakoina, E na kamwaitii ao ni mwakuri kakai ma bwaai ake ko anga.
Totokoa kabotauam ma mitinare ake tabeman ao ni wareki bwaai ake a nako man am mwakuri ma aia mwakuri. Te kakabotau n tainako e uota mwiina ae buakaka, n aron te barannano ke te kamoamoa. Te kakabotau n taainako e burebureiko. Tera ae tangiria te Uea bon am mwakuri ae tamaroa—ibukim ni “beku irouna ma nanom, marurungim, iango ao korakoram” (Reirei ao Berita aika Tabu 4:2; e kairaki ma katuruturuana).
Ko nananokawaki ngkana aomata a tuai moa butimwaea te euangkerio. N tabetai ko na bon namakina te bwarannano. Riki mitinare ao burabeti aika korakora i nanon koroboki aika tabu a namakina naba te bwarannano (taraa 2 Nibwaai 4:17–19; Aramwa 26:27). I nanon taai n aron akanne, iriira ana banna ni katooto Nibwaai man bitakina nakon te Uea, ni katuka am onimaki Irouna, tataro ibukin te korakora, ao uringii bwaai aika a tamaroa are E karaoi ibukim (taraa 2 Nibwaai 4:16–35).
Tamnei
uoman mitinare a tataro
Ngkai ko rairaki nakon te Uea i nanon taai aika kangaanga, E berita, “N na kakorakorako; eng, N na buokiko; eng, N na kamatoako” (Itaia 41:10). Rinanon kamwakuran am onimaki iroun Kristo, ko na kunea te rau ao te kamanoaki ibukin korakoram. E na buokiko te onimaki ni waaki rake ao n reitinako i nanon te tangiran te etieti.
Teimatoa iaon am motinnano nakon Kristo ao bukinakim ni mitinare—tiaki bukin bwaai mai itinaniku. Mwiin bwaai aikai n taainako bon akea kakoauana ni waekoa. N aron taai akanne, tiiku n am kantaninga ae matoa n aki tarai taian kangaanga ake kam kaitaraa. Te kantaninga ae rietata e na karikirakea te mwakuri raoi, nanom, ao am konabwai n iriira te Tamnei.
Kawai tabeua are ko kona ni bairea am motinnano nakon te Uea ao am mwakuri n riki bwa te mitinare ae nakoraoi n aron ae kabwarabwaraki inano.
Ukoria ma nanom ni koaua n riki bwa ana reirei Iesu Kristo, reirei Irouna ao kekeiaki teutana imwin teutana (taraa Ioane 8:31; 2 Nibwaai 28:30).
Maiuakinna n te aro are te Tamnei e na kairiko nakon te tabo ae ko na nako iai, tera ae ko na karaoia, ao tera ae ko na taekinna (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 18:18; 42:14).
Karikirakea ao kakorakoraa te uoote ke mwaanga n te tabo are ko baireaki bwa ko na mwakuri iai (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 18:5).
Mwananga ni kakaraoa ae raoiroi ao buokiia aomata n taina are e reke, bwa tao a butimwaea am rongorongo ke a aki (taraa Makuri 10:38).
Ngkana ko a tia ni karaoa am kabanea n tamaroa, e kona n bon iai te aki raunnano, ma tai karekea te aki raunnano anne iroum. Ko kona n namakinna raoi bwa te Uea e kukurei ngkana ko namakina te Tamnei ni mwakuri iroum.
Kamatebwaian Koroboki aika Tabu
A kanga ana toro te Uea n namakina taekan te mwakuri? A kanga ana toro te Uea n anai nanoia koraki ake a beku ibukiia? Tera am namakin ibukin te mwakuri?
Iangoi bwaai aika a riki ni maium are e a tia ni kakorakora am kakoaua iroun Iotebwa Timiti ao Kaokan bwaai. Korei am namakin.
Kamatebwai ma Toam ao te Kaibibiti Toa
Rinea teuana man mitinare aika korakora aikai, ao wareki koroboki aika tabu aika karinanaki. Ngkai ko warekia, marooro bwa e kanga te mitinare aei (1) n oota ao ni motinnano irouna nakon weteana, (2) kaotaaraoi anuana ao nanona ibukin te mwakuri, ao (3) buokiia tabeman ni butimwaea te euangkerio.
Rinei uoua anene n taromauri ni Kaokan te euangkerio. Warekii ke anenei kuuna n taromauri. Marooakin nanon taian taeka.
Kauntira ni Mwakoro, Maungatabu n te Tioun, ao Marooro ni Kauntira ibukiia Taan Kairiiri n te Mition
Kaoiia uoman ke teniman ake a tibwa rairaki n tibwauai bwaai ake a rinanona n rairakiia. Tera aia namakin irouia mitinare? Tera aia namakin iaon bwaai ake a reireiniia mitinare? Tera ae e buokiia ni kawakin tuua? Tera riki ae kamatoatoai anaakin nanoia n rairakiia?
Tabeua te bong i mwain te boowi, katabeia tabeman mitinare bwa a na iangoa raoi rinean titiraki man “Iangoa Aio” mai moan te mwakoro. Butiia mitinare n tatabeman ni katauraoa uoua- nakon tenua te miniti te reirei iaon te titiraki are anganaki. I nanon te kauntira n te mwaanga ke te maungatabu n te tioun, kaoiia mitinare n anga aia marooro. I mwiin aia reirei, marooro bwa tera are a reiakinna ao e na kanga ni kona ni bongana i nanon te mwakuri ni mitinare.
Bwenauaia mitinare i nanon aua te kurubu. Titirakiniia kurubu n tatabeua bwa a na korei koaua aika mwaiti, berita aika tabu, ao taian otenanti n aron ae a kona ake a kaokaki ao ni kaotaki rinanon te Burabeti Iotebwa Timiti. Kurubu n tatabeua a na tibwauai bwaai ake a korei. Kaoiia mitinare bwa a na tibwaia bwa e kanga teuana man koaua ake a kaotaki rinanon Kaokan bwai n tia n anai nanoia ni maiuia.
Marooro bwa tera ae nanonaki n riki bwa te mitinare ae tokanikai. Kaoiia mitinare n anga te katooto ae onoti.
Taan Kairiiri n te Mition ao Kauntira n te Mition
I nanon te intawiu ke marooro ma mitinare, n taina ae baireaki tuangiia n tibwaia ma ngkoe:
Aia kakoaua iroun Iesu Kristo.
Aia kakoaua n te euangkerio ae kaokaki ao ana mition Iotebwa Timiti.
Aia koaua n Ana Boki Moomon.
Aia iango i aon bukinakiia ngkai mitinare ngaiia.
Kaoiia mitinare bwa a na korei i nanon aia tienero ni kamatebwai bwa tera aia namakin iaon tabeua bukinakiia n aia mition. N tain te intawiu ke i nanon te marooro, tuangiia bwa a na tibwaia are a tia ni koreia.
Kanakoa te reta ni katekeraoi nakoia membwa aika boou.