Valaauga o le Misiona
Mataupu 2: Suesue i Tusitusiga Paia ma Oofu i le Ofutau o le Atua


“Mataupu 2: Suesue i Tusitusiga Paia ma Oofu i le Ofutau o le Atua,” Tala’i La’u Talalelei: O Se Taiala i le Faasoaina Atu o le Talalelei a Iesu Keriso (2023)

“Suesue i Tusitusiga Paia ma Oofu i le Ofutau o le Atua,” Tala’i La’u Talalelei

Ata
Ua Saili e Iosefa Samita le Potoi le Tusi Paia, saunia e Dale Kilbourn

Mataupu 2

Suesue i Tusitusiga Paia ma Oofu i le Ofutau o le Atua

Manatunatu i le Mea Lenei

  • Aisea e taua ai le suesue pea lava pea i le afioga a le Atua i tusitusiga paia?

  • E mafai faapefea ona ou faia ia anoa atili a’u suesuega i tusitusiga paia?

  • E mafai faapefea ona ou faaaogaina ma le amiotonu tekinolosi e fesoasoani ai ia te a’u e faataunuu lo’u faamoemoega?

  • O le a le uiga o le ofu i ofutau o le Atua?

Suesue i Tusitusiga Paia

O Iesu Keriso “o le ola ma le malamalama o le lalolagi. Faauta, o ia o le afioga o le upumoni ma le amiotonu” (Alema 38:9; tagai foi i le Ioane 1). O le suesueina o le afioga a le Atua i tusitusiga paia o le a aumaia ai le tele o mea i lou olaga (tagai i le Ioane 10:10). O Ana upu o le a faatumulia ai oe—ma i latou e te aoaoina—i le malamalama ma le upumoni. O le a latou fesoasoani ia te oe—ma i latou e te aoaoina—e ola amiotonu ma maua le puipuiga ma le malosi faalelagi. O le a latou fesoasoani ia te oe ia iloa o Ia ma tofo i Lona alofa, lea e sili ona suamalie i mea uma e suamalie. O Ana upu o le a faatumulia ai lou agaga i le olioli (1 Nifae 8:11–12; tagai i le fuaiupu 1–34).

O tusitusiga paia o se meaalofa faalelagi. O se tasi o faamanuiaga sili o lau misiona o le i ai o se taimi faatulagaina e suesue ai i aso uma.

O le suesueina o le talalelei o se tasi lea o ituaiga o galuega faaleagaga e sili ona tauia e mafai ona e faia. E faamalosia ai le mafaufau ma le faaleagaga. E pei ona aoao mai Alema, pe a e “totoina” le afioga a le Atua i lou loto, o le a “faamalamalamaina ai [lou] malamalamaaga” ma suamalie ia te oe (Alema 32:28; tagai foi i le Enosa 1:3–4). A o faaauau pea ona e suesue ma faaaoga le afioga a le Atua, o le a “mauaa; ma … ia avea o se laau e puna a’e i le ola e faavavau” (Alema 32:41; tagai foi i le fuaiupu 42–43). O le a faateleina lou malamalama ma le molimau i le talalelei. O le a faateleina foi lou manao ma le gafatia e faasoa atu ai le talalelei.

O le aoao mai se faiaoga lelei e taua, ae e taua foi mo oe le i ai o ni aafiaga anoa e aoao ai mai au lava suesuega o tusitusiga paia. E moni foi lenei mea mo tagata o loo e aoaoina.

O le malamalama i tusitusiga paia e ono faigata i le taimi muamua. Peitai, a o e faaauau pea ma le onosai i le suesueina o le afioga a le Atua, o le a tuputupu a’e lou malamalama. O le a e faataua lou taimi lea e faaalu i tusitusiga paia. O le a e tulimatai atu ma le naunautai i mea o le a e aoaoina ma oo i ai.

O le iloaina ma fiafia i tusitusiga paia e mafai ona avea ma se faamanuiaga sili i le olaga atoa o lau auaunaga faafaifeautalai. A o e mauaina faamanuiaga o le suesueina o tusitusiga paia i le taimi o lau misiona, o le a e manao e faaauau pea mo aso o totoe o lou olaga.

Ata
Elder D. Todd Christofferson

“O le faamoemoega tutotonu o tusitusiga paia uma o le faatumuina lea o o tatou agaga i le faatuatua i le Atua le Tama ma i Lona Alo, o Iesu Keriso—faatuatua i le fuafuaga a le Tama mo lo tatou tino ola pea ma le ola e faavavau; faatuatua i le Togiola ma le Toetu o Iesu Keriso, lea e faatino ai lenei fuafuaga o le fiafia; faatuatua e avea ai le talalelei a Iesu Keriso ma o tatou ala i le ola; ma le faatuatua e iloa ai ’le Atua moni e toatasi, ma Iesu Keriso, o le [na Ia] auina mai’ (Ioane 17:3)” (D. Todd Christofferson, “O Le Faamanuiga o Tusitusiga Paia,” Liahona, Me 2010, 34).

Suesuega Faaletagata Lava Ia

Vaai i le ata o Iosefa Samita i le amataga o lenei mataupu. Faitau le Talafaasolopito o Iosefa Samita 1:11–13. Tali fesili nei i totonu o lau api talaaga mo suesuega.

  • Na faapefea ona taitaiina atu Iosefa Samita e lana faitau ma lona mafaufau loloto i le Iakopo 1:5 ina ia maua ai le faaaliga?

  • O le a se aafiaga o lana suesuega i augatupulaga i le lumanai?

  • O le a se aafiaga i lou olaga o lana faaiuga ina ia suesue ma sailiili?

  • E faapefea e au suesuega o le talalelei ona aafia lou olaga ma olaga o isi?

Suesuega o Tusitusiga Paia

O le a se mea e mafai ona e aoao mai i mau nei e uiga i le auala e taulima ai le suesueina o le talalelei?

Saili atu i le Agaga

O le aoaoina o le talalelei e sili atu nai lo le na ona mauaina o faamatalaga. O se faagasologa faaleagaga foi o le faaaogaina o upumoni e faavavau i lalo o le taitaiga a le Agaga Paia (tagai i le Iakopo 4:8; Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:19–25). Saili ma faalagolago i le Agaga e aoao oe a o e suesue i tusitusiga paia. O le a tupu lenei mea i le tulaga e te faatusatusa ai tusitusiga paia ia te oe lava ma le manatu moni i ai e faatino mea ua e aoaoina (tagai i le 1 Nifae 19:23; Moronae 10:4; Talafaasolopito—Iosefa Samita 1:18).

O le suesueina ma le agaga tatalo o tusitusiga paia o le a tatala ai se faamalama o faaaliga mo le Agaga e talanoa atu ai i lou mafaufau ma lou loto. O le a Ia faamanuiaina oe i le taitaiga, musumusuga, ma tali i au fesili. E ala i au suesuega o tusitusiga paia, o le a faamalosia ma faamafanafanaina oe e le Agaga Paia. O le a Ia tuuina atu ia te oe le malamalama ma le talitonuga maumaututu lea o le a faamanuiaina ai lou olaga ma mafai ai ona e faamanuiaina isi e faavavau.

Suesuega o Tusitusiga Paia

O le a le matafaioi a le Agaga Paia i le fesoasoani i se tagata i le aoaoina o le talalelei?

Vaavaai mo Tali i Fesili

I le avea ai ma se faifeautalai, o le a e faalogo i le tele o fesili. O le a i ai foi ni a oe lava fesili. O le suesueina o tusitusiga paia ma isi punaoa ua faamaonia, mo tali i nei fesili o se auala mamana lea e suesue ai. Tusi fesili ma mea ua e aoaoina ma lagonaina i lau api talaaga mo suesuega.

Faaaoga punaoa sa’o, faatuatuaina i au suesuega—e matele lava i tusitusiga paia, o upu a perofeta soifua, ma le Tala’i La’u Talalelei. Faaaoga punaoa i le Gospel Library, e pei o le Taiala i Tusitusiga Paia, , Faasologa o Autu e tusa ma le Faitau Pi, Gospel Topics, ma Gospel Topics essays. Aoao po o a punaoa o loo maua i gagana a tagata o loo e aoaoina.

Ata
Peresitene M. Russell Ballard

“O le mea e tasi ua ou aoaoina i le olaga o le auala e tali soo mai ai e le Alii a tatou fesili ma tuuina mai ia i tatou fautuaga e ala i tusitusiga paia. … Ona tatou o atu lea i le Alii i le tatalo, ma aioi atu mo se fesoasoani po o ni tali; ma o le a oo mai na tali pe a tatou tatalaina tusitusiga paia ma amata ona suesue i ai. O nisi taimi e pei lava o se fuaitau ua fia selau po ua faitau afe tausaga le matua sa faalau patino mai e tali ai la tatou fesili” (M. Russell Ballard, “Be Strong in the Lord, and in the Power of His Might” [Brigham Young University fireside, Mar. 3, 2002], 5, speeches.byu.edu).

Ola i Mea e te Aoaoina

Ao e lagonaina le olioli lea e maua mai i le tuputupu ae o le malamalama i le talalelei, o le a e manao e faaaoga mea ua e aoaoina. Ia taumafai ina ia e ola e tusa ai ma mea ua e aoaoina. O le faia ai faapea o le a faamalosia ai lou faatuatua, malamalama, ma le molimau. O le faatinoina o mea ua e aoaoina o le a aumaia ai se malamalama faaopoopo ma tumau. (Tagai i le Ioane 7:17.)

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“O aoaoga faavae moni, e malamalama i ai, e suia ai uiga ma amioga. “O le suesue i [mataupu] o le talalelei e vave ona faaleleia ai le amio nai lo le suesue i ala e faalelei ai le amio” (Boyd K. Packer, “Fanau Iti,” Liahona, Ian. 1987, 18).

Suesuega Faaletagata Lava Ia

O le a le mea o loo aoao mai e mau nei e uiga i le aoaoina o le talalelei?

Faaoga le Gospel Library

O le Gospel Library o se punaoa i luga o le initoneti e mafai ona faaleleia atili ai au suesuega ma aoaoga. Ia faamasani i le tele o ona vaega. O nisi o faamanuiaga o le faaaogaina o le Gospel Library o se vaega o au suesuega ma aoaoga o loo lisi atu i lalo.

  • E te maua ai tusitusiga paia, upu a perofeta soifua, ma isi anotusi o le Ekalesia i le tele o gagana i le tesi, leo, ma mamanu o vitio.

  • Afai e te faamaumauina i le Gospel Library mea ua e aoaoina ma uunaiga ua e mauaina, e mafai ona faaauau pea ona e mauaina ma faamalosia e lena faamatalaga pe a maea lau misiona.

  • E mafai ai ona faigofie ia te oe ona faasoa atu mau, upusii mai perofeta soifua, ma vitio faatasi ma i latou o loo e aoaoina.

  • O le toatele o tagata o loo e aoaoina ma papatisoina o le a faaaogaina le Gospel Library e maua ai punaoa a le Ekalesia. Ia faamasani i vaega o le Potutusi o le Talalelei ina ia mafai ona e fesoasoani ia i latou e aoao e faaaoga.

Suesuega Faaletagata Lava Ia

Iloilo le “Gospel Library User Guide.” Filifili se vaega i le Gospel Library e taumafai ai i le isi au suesuega faaletagata lava ia ma faalesoa. Na faapefea ona fesoasoani lenei vaega i lau suesuega? O le a se mea o le a e faataitaia i le isi taimi? Aoao isi faifeautalai i mea ua e aoaoina.

Faaaoga Ma le Amiotonu Tekinolosi

Ua tuuina atu e le Alii ma Ana perofeta ia te oe le tekinolosi e fesoasoani ai e faataunuu Lana galuega. E mafai e tekinolosi ona faaleleia au suesuega o tusitusiga paia ma le Talaʼi Laʼu Talalelei. O punaoa faatekinolosi e mafai foi ona fesoasoani ia te oe e fuafua. E mafai ona latou fesoasoani i au aoaoga ma au taumafaiga e saili tagata e aoaoina.

O le faaaogaina ma le atamai ma le amiotonu o tekinolosi e mafai ona fesoasoani ia te oe e faataunuu ai lou faamoemoega faafaifeautalai ma faaaoga lelei ai le taimi. E mafai foi ona fesoasoani ia te oe e aloese ai mai anomea e le talafeagai.

Mulimuli i le Agaga e uiga i le taimi ma le auala e faaaoga ai tekinolosi i auala o le a fesoasoani e faamalosia ai lou faatuatua ia Iesu Keriso ma le faatuatua o i latou e te auauna atu i ai ma aoao atu.

Mulimuli i Malupuipuiga mo le Faaaogaina o Tekinolosi

O malupuipuiga e fa o loo otooto atu i lalo o le a fesoasoani ia te oe e faaaoga ai ma le talafeagai tekinolosi. O le mulimuli ai i nei malupuipuiga o se auala taua lea mo oe e “oofu ai i ofutau atoatoa mai le Atua, ina ia mafai ona outou tutu e tetee atu i filifili a le tiapolo” (Efeso 6:11).

Ia Ogatusa ma Uunaiga Faaleagaga

Na folafola mai e NIfae, “Afai tou te ulu atu i le ala, ma maua le Agaga Paia, o le a faaali mai e ia ia te outou mea uma e tatau ona outou faia” (2 Nifae 32:5). Ua tuuina atu e lou Tama Faalelagi ia te oe ni meaalofa mamana se lua, lea o le a faapea ona fesoasoani ia te oe: o lou faitalia e fai ai mea lelei ma le meaalofa o le Agaga Paia. Ua ia te oe le mana e filifili ai e mulimuli i le taitaiga a le Agaga Paia. O Lana taitaiga e taua i le fesoasoani ia te oe e faia mea lelei a o faaaogaina tekinolosi. E fesoasoani foi e puipuia oe mai le tiapolo.

Ia Taulai Atu i Lou Faamoemoega o se Faifeautalai

Ua fetalai mai le Alii, “Ma afai e tau-tasi o outou mata i loʼu mamalu, o le a faatumulia o outou tino atoa i le malamalama, ma o le a leai se pouliuli e ia te outou; ma o lena tino ua faatumulia i le malamalama e malamalama i mea uma” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:67). O le tau-tasi o lau vaai i le mamalu o le Atua, o lona uiga, o lou taulai atoa atu i le faamoemoega a le Atua—lea ua faapena foi ona avea ma ou faamoemoega o se faifeautalai.

O lou faaaogaina o tekinolosi e tatau ona taulai atu i lou faamoemoega. Faatoa ki lava lau masini pe a uma ona e iloaina le faamoemoega o le faifeautalai lea o le a e faaaogaina ai. Ona tape lea pe a maea lena faamoemoega.

E tele se avanoa o le a e fetaiai ai ma ni anomea lē talafeagai i luga o le initoneti pe a latou folau faasamasamanoa i le uepi e aunoa ma le i ai o se faamoemoega faapitoa i le mafaufau.

Ata
o faifeautalai o loo tilotilo i le telefoni

Ia Amio Pulea

Sa tusia e Mamona: “O a’u o se soo o Iesu Keriso, le Alo o le Atua. Ua ia valaauina a’u e tala’i atu lana afioga i totonu o ona tagata, ina ia mafai ona latou maua le ola tumau-faavavau” (3 Nifae 5:13). E pei o Mamona, o oe o se so’o o Iesu Keriso. O le auauna atu o se faifeautalai faamisiona o se avanoa faapitoa lea e faaloloto ai lou avea ma soo.

O upu soo ma le aoaiga e sau mai le upu autu lava e tasi o lona uiga o le “tagata aoao” po o le “tamaitiiti aoga”. Ina ia avea ma se soo o Keriso o lona uiga e te saili e mulimuli ia te Ia ma tausi Ana poloaiga. O lona uiga e te aoao atu pea lava pea e lē aunoa e uiga ia Keriso.

Ia amio pulea ma faia filifiliga amiotonu i le auala e te faaaogaina ai tekinolosi. Filifili e mulimuli i malupuipuiga. Pe a outou talanoa faafesagai ma ni tagata, aua le siakia au feaufeaveai pe tali ni valaau atu. Ia e pulea le ala e te faaaogaina ai nei meafaigaluega. Aua nei e tuua i latou e pulea oe.

Ua fetalai mai le Alii, “O ia o lē e taliaina laʼu tulafono ma faia, o ia lava lea o loʼu soo; ma o ia o lē e fai mai ua ia taliaina ae ua ia lē faia, o ia lava lea e lē o soʼu soo” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 41:5). E ui e leai se tasi e atoatoa, ae o loo faamoemoe mai le Alii i taumafaiga tumau, mausali e mulimuli ai ia te Ia.

O le matagofie o le talalelei e faapea e mafai ona faamagaloina i tatou pe a tatou salamo—ma e finagalo le Alii ia tatou salamo e aunoa ma le faatuai (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:21). Afai e te faia se mea sese, e aofia ai le faaaogaina le talafeagai o tekinolosi, salamo i lena taimi ma taumafai pea e ola i Lana tulafono. O se vaega lenei o le avea ma se soo o Keriso.

Ia Tasi

Na fetalai mai le Alii, “Ia tasi outou; ma afai tou te lē tasi e lē a aʼu outou” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:27). Fesoasoani i lau misiona ia atia’e se aganuu o le lotogatasi, faatuatuaina, le tali atu mo le tagata lava ia, ma le agaalofa ina ia mafai e outou uma ona faamalosia, ma lagolagoina le tasi ma le isi.

E tatau i faifeautalai uma ona lagona le toafimalie e fesili atu mo se fesoasoani pe a manaomia. O se faifeautalai e malosi i le Agaga e mafai ona fesoasoani i se tasi o loo lagonaina le vaivai (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:106). Afai e lagona le faaosoosoina, talosaga atu i lau soa po o le taitai o le misiona mo se fesoasoani.

E toetoe lava o luitau uma e fesootai ma le initoneti po o ponokalafi, e tupu i le tuuatoatasi. Faaaoga na o masini pe a mafai ona e vaai i lau a le tasi ma le isi. Ia lototele ma ia tali atu le tasi i le isi.

E i ai le talitonuga o le Alii i faifeautalai taitasi ua Ia valaauina, e aofia ai ma oe. Ua Ia tuuina atu ni soa ma taitai e puipui ma lagolago atu ia te oe. E pei lava ona lagolagoina e Alema lana soa o Amoleka, saili e faamalosia e le tasi le isi (tagai i le Alema 15:18).

O Le A Se Mea E Tatau Ona Ou Faia Pe A Ou Lagona Le Vaivai po o le Afaina Gofie?

O le aoao e mulimuli i nei malupuipuiga e fa e manaomia ai taumafaiga, aoaiga, ma le faataitai. E tusa lava pe ua avea malupuipuiga ma se vaega masani o ou mafaufauga ma amioga, o le a i ai lava taimi e te lagona ai le vaivai po o le afaina gofie. Atonu na e atiina a’e ni mausa lē lelei i le faaaogaina o le tekinolosi ao le’i alu lau misiona lea sa faigata ona faatoilalo. O nisi o faifeautalai na tauivi ma ponokalafi a o le’i maua o latou valaauga, ma atonu e faaosoosoina e toe foi atu i ai i mamanu o amioga sa i ai muamua.

O mataupu faavae o loo i lalo o le a fesoasoani ia te oe e ola ai i malupuipuiga ma faamalosia ai oe lava mai faaosoosoga:

  • Ia nofouta i ou mafaufauga, lagona ma amioga. Ia malamalama i auala e latou te mafai ona osofaia atili ai oe i le faaaoga sese o le tekinolosi.

  • Filifili e faatino. Ia tali atu i ni auala amiotonu ma aoga i mea o loo e lagonaina.

  • Aoao, salamo, ma faaleleia. Faaaoga ou aafiaga e faaauau ai ona aoaoina ma faaleleia.

E te tau le faatoilaloina nao oe ia luitau. Faalagolago i le malosi lea e oo mai e ala i le Togiola a le Faaola ma feagaiga na e osia ma Ia. E silafia e le Alii luitau o loo feagai ma oe, ma o le a Ia fesoasoani ia te oe i lenei galuega tele.

O le manatua pea o le Faaola e mafai ona fesoasoani ia te oe e faaaoga ai ma le amiotonu tekinolosi. Ia faamaoni i le faatuatuaga ua Ia tuuina atu ia te oe. Fuafua e “savali sa’o i ona luma” (Alema 53:21; tagai foi i le fuaiupu 20). O le lagonaina o le agaga faafetai mo mea uma ua Ia faia ma le Tama mo oe o le a fesoasoani ia te oe e faia filifiliga lelei e uiga i le auala e te faaaogaina ai punaoa faatekinolosi.

O lau misiona o se avanoa sili lea e aoao ai e faaaoga ma le atamai tekinolosi. O le tautinoga ma mausa lelei e te atia’eina i le taimi o lau misiona o le a manuia ai oe mo aso o totoe o lou olaga.

Ia ofu i le Ofutau o le Atua

O le a faateleina lou gafatia e tetee atu ai i faaosoosoga a o e suesue ma faaaoga tusitusiga paia, o upu a perofeta soifua, Tala’i La’u Talalelei, Tulaga Faatonuina Faafaifeautalai mo Soo o Iesu Keriso, ma malupuipuiga o loo otooto atu i lenei mataupu.

Ata
o faifeautalai o loo faafeiloa’iina se tamaloa

O le ofuina o le “ofutau atoatoa a le Atua,” o le a mafai ai ona e iloatino le mea moni mai le mea sese. O le a faaseevaeina ou vae i le “talalelei o le filemu.” O le ofuina “o le ufifatafata o le amiotonu” o le a puipuia ai oe. Faatasi ai ma le “talita o le faatuatua,” lea o le a mafai ai ona outou tineia o ufanafana mu uma a le fili. O le a e aveina “le pelu a [Lona] Agaga” e aoao atu ai le upumoni i le mana ma le pule. O le a faamalosia oe e tetee atu i tosinaga faalelalolagi ia e ono taitai atu ai oe ia faaopeopea, faaesea, ma oo lava ina tuulafoaina. (Tagai i le Efeso 6:10–18; tagai foi i le 1 Nifae 8:20, 30; 15:24–25; Helamana 3:29–30; Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:15–18; Iosefa Samita—Mataio 1:37; 2 Timoteo 3:15–17.)

Suesuega Faaletagata Lava Ia

Ia faailoa ma le agaga tatalo se tasi o malupuipuiga e taulai atu i ai i lenei vaiaso. Saili atu i le Fesoasoani a le Alii Tusifaamaumau ou lagona ma mea o loo e aoaoina.


Manatu mo le Suesue ma le Faaaogaina

Suesuega Faaletagata Lava Ia

  • Faataitai i nisi o manatu nei e faaleleia ai le suesueina o tusitusiga paia:

    • Faitau tusitusiga paia ma ni fesili ma ni atugaluga i le mafaufau.

    • Faasoa atu mea ua e aoaoina i isi faifeautalai ma i latou o loo e aoaoina. O le faamatalaina o se aoaoga faavae po o se mataupu faavae o le a fesoasoani ia te oe e manatua ai ma maua ai le manino.

    • Suesue e ala i autu. Taulai atu i autu o le a fesoasoani ia te oe ma tagata o loo e aoaoina.

    • Fesili ifo ia te oe lava, “O le a se mea o fai mai ai le tusitala? O le a le savali autu? E faapefea ona faatatau lenei mea ia te a’u? E mafai faapefea ona fesoasoani lenei mea i se tasi o loo tatou aoaoina?”

    • Vaai faalemafaufau pe tusi mea o loʻo e suʻesuʻeina. Mo se faataitaiga, mafaufau pe na faapefea le taimi na tulai atu ai Amona i luma o le tupu o sa Lamana.

    • Tusi ia le manatu autu o le mau i se fuaiupu po o se parakalafa puupuu.

    • Ia tauloto mau o loo faamalamalama ma lagolagoina ai ia mataupu faavae e te aoaoina atu.

  • Iloilo ma faatulaga lou lava tagata i vaega nei (1=e leai lava, 3=o nisi taimi, ma le 5=e toetoe lava o taimi uma).

    • Ua ou tuputupu a’e i lo’u faatuatua ma ua ou iloa atili ai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

    • Ou te mafaufau e uiga i tagata o loo o’u aoaoina pe a ou suesue.

    • I le gasologa o le aso atoa, ou te mafaufau ai lava i mea sa ou suesueina i le taeao.

    • A o o’u suesue, e oo mai ni manatu i lo’u mafaufau e le’i i ai muamua.

    • Ou te faamaumauina ni uunaiga ma ni manatu faaleagaga i se mea talafeagai.

    • Ou te ala pe a ou suesue.

    • Ou te tulimatai atu lava i suesuega faaletagata lava ia.

    • Ou te tulimatai atu lava i suesuega faalesoa.

    Iloilo au tali. O a mea o loo e lelei ai? E faapefea ona faaleleia oe? Faatu se sini se tasi pe lua e faaleleia le tulaga anoa o au suesuega.

Suesuega Faalesoa ma le Felafolafoaiga Faalesoa

Aufono a le Itu, Konafesi Faalesone, ma le Aufono a Taitai o le Misiona

  • Fai atu i faifeautalai e tusi se fesili se tasi pe lua e uiga i le talalelei mai se lesona i le mataupu 3. O nei fesili e mafai ona patino pe mai tagata latou te aoaoina. Ia valaaulia faifeautalai e fetufaai atu a latou fesili i le vaega. Mo fesili taitasi, ia talanoaina vaega nei:

    • O le a faapefea ona faamanuiaina le olaga o le faifeautalai i le taliina o lenei fesili?

    • E mafai faapefea ona faamanuiaina ai olaga o tagata o loo ia aoaoina?

    • E mafai faapefea e se faifeautalai ona maua le tali?

  • Vaevae faifeautalai i ni vaega, ma tofi vaega taitasi e suesue se tasi o malupuipuiga e fa ma mau o loo avatu faatasi ai. Valaaulia faifeautalai e faasoa mai mea na latou aoaoina ma pe na faapefea ona fesoasoani malupuipuiga ia i latou.

Taitai Misiona ma Fesoasoani o le Misiona

  • Ia i ai taimi e auai faatasi ai ma faifeautalai i a latou suesuega faalesoa.

  • I le taimi o faatalanoaga, ia tuu atu i ai nisi o fesili nei:

    • O a ni uunaiga na oo ia te oe i lau suesuega talu ai nei o tusitusiga paia?

    • O le a le mataupu po o le vaega o le Tala’i La’u Talalelei na sili ona fesoasoani ia te oe i le lua vaiaso na tuanai atu nei? O faapefea ona fesoasoani lena mea ia te oe?

    • O le a lau mea o loo fai i au lava suesuega o loo sili ona fesoasoani e aoaoina ai oe?

  • I faatalanoaga, mafaufau e iloilo ia malupuipuiga mo le faaaogaina o tekinolosi ma fesili atu i faifeautalai po o a mea o loo latou aoaoina a o latou faaaogaina.

  • Faasoa atu ni malamalamaaga loloto mai au suesuega faaletagata lava ia. Ia faasoa atu ia ni mea na e tusitusia mai lau tusi talaaga o suesuega ma lau molimau i le taua o le suesueina o le talalelei.

Lolomi