Ngaahi Uiuiʻi Fakafaifekaú
Vahe 2: Fekumi ʻi he Ngaahi Folofolá pea Tui ʻa e Teunga Tau ʻo e ʻOtuá


“Vahe 2: Fekumi ʻi he Ngaahi Folofolá pea Tui ʻa e Teunga Tau ʻo e ʻOtuá,” Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki hono Vahevahe ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí (2023)

“Fekumi ʻi he Ngaahi Folofolá pea Tui ʻa e Teunga Tau ʻo e ʻOtuá,” Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí

ʻĪmisi
Joseph Smith Seeks Wisdom in the Bible [Naʻe Kumi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Potó ʻi he Tohi Tapú], tā fakatātā ʻa Dale Kilbourn

Vahe 2

Fekumi ʻi he Ngaahi Folofolá pea Tui ʻa e Teunga Tau ʻo e ʻOtuá

Fakakaukau‘i ‘Eni

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ako maʻu pē e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi folofolá?

  • Te u lava fēfē ʻo ʻai ʻeku ako folofolá ke ola lelei ange?

  • Te u lava fēfē ʻo fakaʻaongaʻi māʻoniʻoni ʻa e tekinolosiá ke tokoni ke u fakahoko ʻeku taumuʻá?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke tui ʻa e teunga tau ʻo e ʻOtuá?

Fekumi ʻi he Ngaahi Folofolá

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e “moʻui mo e maama ʻo e māmaní. Vakai, ko e folofola ia ʻo e moʻoní mo e māʻoniʻoní” (ʻAlamā 38:9; vakai foki, Sione 1). ʻE hanga ʻe he ako ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi folofola māʻoniʻoní ʻo ʻomai ha ngaahi meʻa lahi fau ki hoʻo moʻuí (vakai, Sione 10:10). ʻE fakafonu koe ʻe Heʻene ngaahi folofolá—mo kinautolu ʻokú ke akoʻí—ʻaki ʻa e māmá mo e moʻoní. Te nau tokoniʻi koe—mo kinautolu ʻokú ke akoʻí—ke moʻui māʻoniʻoni mo maʻu ha maluʻi mo ha ivi fakalangi. Te nau tokoni ke ke ʻiloʻi Ia mo aʻusia ʻa ʻEne ʻofá, ʻa ia ʻoku huʻamelie ange ʻi he huʻamelie kotoa. ʻE fakafonu ʻe heʻene ngaahi folofolá ho laumālié ʻaki ʻa e nēkeneká (1 Nīfai 8:11–12; vakai, veesi 1–34).

Ko e ngaahi folofolá ko ha meʻaʻofa fakalangi. Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻo hoʻo ngāue fakafaifekaú ko e maʻu ha taimi kuo fakataimi-tēpileʻi ke ako ai kinautolu ʻi he ʻaho kotoa peé.

Ko e ako folofolá ko e taha ia ʻo e ngaahi faʻahinga fakapale taupotu taha ʻo e ngāue fakalaumālie te ke lava ʻo fakahoko. ʻOku fakatou fakaivia fakaʻatamai mo fakalaumālie. Hangē ko hono akoʻi ʻe ʻAlamaá, ko e taimi ʻokú ke “tō” ai e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi ho lotó, te ne “fakamaama [ho] ʻatamaí” mo ifo kiate koe (ʻAlamā 32:28; vakai foki, ʻĪnosi 1:3–4). ʻI hoʻo hoko atu ke ako mo fakaʻaongaʻi e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻe “aka; mo hoko … [ko ha] fuʻu akau ʻoku tāhuli hake ki he moʻui taʻengatá” (ʻAlamā 32:41; vakai foki, veesi 42–43). Ko hoʻo ʻilo mo e fakamoʻoni ki he ongoongoleleí ʻe tupulaki. Ko hoʻo holi mo e malava ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻe tupulaki mo ia foki.

Ko e ako mei ha faiako leleí ʻoku mahuʻinga, ka ʻoku toe mahuʻinga foki kiate koe ke ke maʻu ha ngaahi aʻusia ako mahuʻinga mei hoʻo ako pē ʻe koe ʻo e ngaahi folofolá. ʻOku toe hoko pē ʻeni foki ki he kakai ʻokú ke akoʻí.

ʻE ala ʻuluaki faingataʻa ke mahino ʻa e folofolá ʻi he kamataʻangá. Neongo ia, ʻi hoʻo vilitaki ʻi he faʻa kātaki ʻi he ako ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻe tupulaki hoʻo mahinó. Te ke iku mataʻikoloaʻaki ho taimi mo e folofolá. Te ke nofo ʻamanaki fiefia ki he meʻa te ke ako mo aʻusiá.

ʻE lava ke hoko hono ʻilo mo manako ʻi he folofolá ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ʻi he moʻuí kotoa, ʻo hoʻo ngāue fakafaifekaú. Ko e taimi te ke aʻusia ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ako folofola he lolotonga hoʻo ngāue fakafaifekaú, te ke loto ke hokohoko ia ʻi he toenga hoʻo moʻuí.

ʻĪmisi
ʻEletā D. Todd Christofferson

“Ko e taumuʻa mahuʻinga taha ʻo e folofola kotoa pē ko hono fakafonu ʻaki hotau laumālié ʻa e tui ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí—tui ʻokú Na moʻui; tui ki he palani ʻa ʻetau Tamaí ki heʻetau moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá; tui ki he Fakalelei mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ʻa ia ʻoku lava ai ke fakahoko ʻa e palani ko ʻeni ʻo e fiefiá; tui ki hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea mo e tui ki he ʻiloʻi ʻko e ʻOtua moʻoni pē taha, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia [naʻá Ne] fekaú’ (Sione 17:3)” (D. Todd Christofferson, “Ko e Tāpuaki ʻo e Folofolá,” Liahona, Mē 2010, 34).

Ako Fakafoʻituituí

Vakai ki he tā ʻo Siosefa Sāmita ʻi he kamataʻanga ʻo e vahe ko ʻení. Lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:11–13. Tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó.

  • Naʻe taki fēfē ʻe he lau mo e fifili ʻa Siosefa Sāmita ki he Sēmisi 1:5 ke ne maʻu ʻa e fakahaá?

  • Ko e hā ha ivi tākiekina naʻe maʻu ʻe heʻene akó ki he ngaahi toʻutangata ʻo e kahaʻú?

  • Ko e hā haʻane tokoni ʻo ʻene fili ke ako mo fekumí, ki hoʻo moʻuí?

  • Kuo faitokonia fēfē ʻe hoʻo ako ʻo e ongoongoleleí hoʻo moʻuí mo e moʻui ʻa ha niʻihi kehe?

Ako Folofolá

Ko e hā te ke lava ʻo ako mei he ngaahi potufolofola ko ʻení fekauʻaki mo e founga ke fakahoko ai ʻa e ako ʻo e ongoongoleleí?

Fekumi ki he Laumālié

Ko hono ako ʻo e ongoongoleleí ʻoku mahulu hake ia ʻi he maʻu pē ʻo e fakamatalá. ʻOku toe hoko foki ko ha founga fakalaumālie ʻa e fakaʻaongaʻi ʻo e moʻoni taʻengatá ʻi he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Sēkope 4:8; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:19–25). Kumi mo falala ki he Laumālié ke ne akoʻi koe ʻi hoʻo ako ʻa e ngaahi folofolá. ʻE hoko ʻeni ʻo aʻu ki ha tuʻunga te ke fakatatau ai ʻa e folofolá kiate koe ʻi he loto fakamātoato ke fakahoko ʻa e meʻa ʻokú ke akó (vakai, 1 Nīfai 19:23; Molonai 10:4; Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:18).

ʻE hanga ʻe he ako ʻi he faʻa lotu ʻo e folofolá ʻo fakaava ʻa e matapā ʻo e fakahaá ke lea ʻa e Laumālié ki hoʻo fakakaukaú mo ho lotó. Te Ne tāpuakiʻi koe ʻaki e fakahinohino, ueʻi fakalangi, mo e tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí. ʻI hoʻo ako ʻa e folofolá, ʻe fakaivia mo fakafiemālieʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Te ne foaki atu ʻa e ʻilo mo e fakamoʻoni ko ē te ne tāpuakiʻi hoʻo moʻuí mo ʻai ke ke lava ʻo tāpuakiʻi ha niʻihi kehe ʻo taʻengata.

Ako Folofolá

Ko e hā ʻa e fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he tokoniʻi ha taha ke ne ʻilo ʻa e ongoongoleleí?

Kumi ʻa e Tali ki he Ngaahi Fehuʻí

ʻI hoʻo hoko ko e faifekaú, te ke fanongo ki ha ngaahi fehuʻi lahi. Te ke toe maʻu foki ʻe koe haʻo ngaahi fehuʻi pē ʻaʻau. Ko e fekumi ko ia ʻi he folofolá mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe kuo fakangofuá, ki ha ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení, ko ha founga lelei ia ki he akó. Lekooti ʻa e ngaahi fehuʻí mo e meʻa ʻokú ke ako mo ongoʻí, ʻi hoʻo tohinoa akó.

Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni tonu, mo falalaʻanga ʻi hoʻo akó—tautautefito ki he ngaahi folofolá, ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí, mo e Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻi he Gospel Library, hangē ko e Fakahinohino ki he Folofolá, Bible Dictionary, Index to the triple combination, Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, mo e Gospel Topics essays. Ako ke ʻilo pe ko e fē ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku maʻu ʻi he lea fakafonua ʻa e kakai ʻokú ke akoʻí.

ʻĪmisi
Palesiteni M. Russell Ballard

“Ko ha meʻa ʻe taha kuó u ako ʻi he moʻuí ko e lahi hono tali ʻe he ʻEikí ʻetau ngaahi fehuʻí mo ʻomi faleʻi ʻi he folofolá. … Ka pehē, tau ō ā ki he ʻEikí ʻi he lotu, ʻo kole tokoni pe ngaahi tali; pea ʻe hoko mai ʻa e ngaahi tali ko iá ʻi heʻetau fakaava ʻa e ngaahi folofolá mo kamata ako kinautolú. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻe hangē ia ko ha fakamatala kuo taʻu ʻe laungeau pe lauiafe hono motuʻá, naʻe fai fakapatonu ke ne tali ʻetau fehuʻí” (M. Russell Ballard, “Be Strong in the Lord, and in the Power of His Might” [Brigham Young Uversity Fireside, Mar. 3, 2002], 5, speeches.byu.edu).

Moʻui ʻAki ʻa e Meʻa ʻOkú ke Akó

Ko e taimi te ke ongoʻi ai ʻa e fiefia ʻoku maʻu mei he tupulaki ʻi he mahino ʻo e ongoongoleleí, te ke fie fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke akó. Feinga ke ke moʻui ʻo fakatatau mo e meʻa ʻokú ke ʻiló. Ko hono fai iá, te ne fakamālohia hoʻo tuí, ʻiló, mo e fakamoʻoní. ʻE hanga ʻe hoʻo fakaʻaongaʻi ʻo e meʻa ʻokú ke ʻiló ʻo ʻomai ha mahino lahi ange mo tuʻuloa. (Vakai, Sione 7:17.)

ʻĪmisi
Palesiteni Boyd K. Packer

“Ko e tokāteline moʻoni mo mahinó, ʻokú ne liliu ʻa e lotó mo e ʻulungāngá. ʻE vave ange ʻa e liliu ʻo e ʻulungaangá ʻi hono ako ʻo e [tokāteline] ʻo e ongoongoleleí ʻi hano akoʻi fakapoto ʻa e ʻulungaanga ʻo e tangatá” (Boyd K. Packer, “Little Children,” Ensign, Nov. 1986, 17).

Ako Fakafoʻituituí

Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení fekauʻaki mo hono ako ʻo e ongoongoleleí?

Fakaʻaongaʻi ʻa e Gospel Library

Ko e Gospel Library ko ha maʻuʻanga tokoni ia he ʻinitanetí te ne lava ʻo tokoniʻi lahi hoʻo akó mo e faiakó. ʻAi ke ke maheni mo hono ngaahi kongokongá. Ko ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻaonga ʻo e fakaʻaongaʻi e Gospel Library ko e konga ʻo hoʻo akó mo e faiakó ʻoku hiki atu ʻi lalo.

  • ʻOkú ne ʻoatu ha faingamālie ki he ngaahi folofolá, ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí, mo ha ngaahi meʻa kehe ʻa e Siasí ʻi ha ngaahi lea fakafonua lahi ʻi he tohí, ongó, mo e vitioó.

  • Kapau te ke lekooti ʻi he Gospel Library ʻa e meʻa ʻokú ke akó mo e ngaahi ongo kuó ke maʻú, te ke lava ʻo hokohoko atu hono maʻú pea mo fakamālohia ʻe he fakamatala ko iá ʻi he ʻosi hoʻo ngāue fakafaifekaú.

  • ʻOkú ne fakaʻatā koe ke ke vahevahe faingofua ʻa e ngaahi folofolá, mo e ngaahi vitioó pea mo kinautolu ʻokú ke akoʻí.

  • Ko e tokolahi taha ʻo e kakai ʻokú ke akoʻi mo papitaisó te nau fakaʻaongaʻi ʻa e Gospel Library ke maʻu ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻa e Siasí. ʻAi ke ke maheni mo e ngaahi konga ʻo e Gospel Library ka ke lava ʻo tokoni ke nau ako ke fakaʻaongaʻi ia.

Ako Fakatāutahá

Toe vakaiʻi ʻa e “Gospel Library User Guide.” Fili ha konga ʻo e Gospel Library ke ke ʻahiʻahiʻi ʻi hoʻo ako fakataautaha mo e ako mo e hoá hokó. Naʻe tokoni fēfē ʻa e konga ko ʻení ʻi hoʻo akó? Ko e hā te ke ʻahiʻahi ʻi he taimi ka hoko maí? Akoʻi ʻa e kau faifekau kehé ʻi he meʻa ʻokú ke ʻiló.

Fakaʻaongaʻi ʻa e Tekinolosiá ʻi he Māʻoniʻoni.

Kuo fakafalala atu ʻe he ʻEikí mo ʻEne kau palōfitá ʻa e tekinolosiá ke tokoni ʻi he fakahoko ʻo ʻEne ngāué. ʻE lava ʻe he tekinolosiá ʻo fakaleleiʻi hoʻo ako ʻa e folofolá mo e Malanga ʻAki ‘Eku Ongoongoleleí. ʻE lava foki mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni fakaʻilekitulōniká ʻo tokoni ʻi hoʻo palaní. Te nau lava ʻo tokoni ʻi hoʻo faiakó pea ʻi hoʻo feinga ke maʻu ha kakai ke akoʻí.

Ko hono fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻo e tekinolosiá te ne lava ʻo tokoniʻi koe ke fakahoko hoʻo taumuʻa fakafaifekaú mo fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻa e taimí. Te ne toe lava foki ʻo tokoniʻi koe ke ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi nāunau ʻoku taʻetāú.

Muimui ʻi he Laumālié fekauʻaki mo e taimi pea mo e anga hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá ʻi ha ngaahi founga te ne fakamālohia ai hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí pea mo e tui ʻa kinautolu ʻokú ke tokoniʻi mo akoʻí.

Muimui ʻi he Ngaahi Founga Maluʻi ki hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Tekinolosiá

ʻE tokoni atu ʻa e ngaahi founga maluʻi ʻe fā ʻoku fakamatalaʻi ʻi laló ke ke fakaʻaongaʻi totonu ʻa e tekinolosiá. Ko ha founga mahuʻinga ke muimui ʻi he ngaahi founga maluʻí ni ʻe fā ke ke “tui ai ʻa e teunga tau ʻo e ʻOtuá, koeʻuhí ke mou lava ʻo matuʻuaki e kākā ʻa e tēvoló” (ʻEfesō 6:11).

Moʻui Taau ke Maʻu e Ngaahi Ueʻi Fakalaumalié

Naʻe palōmesi ʻa Nīfai, “Kapau te mou hū ʻi he halá, pea maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te ne fakahā kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí” (2 Nīfai 32:5). Kuo ʻosi foaki atu ʻe hoʻo Tamai Hēvaní ha meʻafoaki makehe mo mālohi ʻe ua te na tokoniʻi koe: ko hoʻo tauʻatāina ke fili ki he totonú mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOkú ke maʻu ʻa e mālohi ke fili ke muimui ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻene fakahinohinó ʻi hono tokoniʻi koe ke ke fai lelei he lolotonga hoʻo fakaʻaongaʻi e tekinolosiá. ʻOku tokoni ʻo maluʻi koe mei he koví.

Tukutaha Hoʻo Tokangá ki he Taumuʻa Hoʻo Ngāue Fakafaifekaú

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Pea kapau ʻe hanga taha ʻa homou matá ki hoku nāunaú, ʻe fakafonu ʻa homou sinó kotoa ʻaki ʻa e maama, pea ʻe ʻikai ke ʻiate kimoutolu ha fakapoʻuli; pea ko e sino ko ia ʻa ia ʻoku fonu ʻi he māmá ʻoku ʻiloʻi ʻe ia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:67). ʻOku ʻuhinga ʻa e maʻu ha mata ʻoku hanga taha pē ki he nāunau ʻo e ʻOtuá ke ke tokanga taha kakato ki he taumuʻa ʻa e ʻOtuá—ʻa ia ʻoku toe hoko ko hoʻo taumuʻa ko ha faifekaú.

ʻOku totonu ke nofo-taha hoʻo fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá ki hoʻo taumuʻá. Toki fakamoʻui pē hoʻo meʻangāué, hili haʻo fakapapauʻi ʻa e taumuʻa fakafaifekau te ke fakaʻaongaʻí. Pea toe tāmateʻi ia ʻi he taimi kuo kakato ai ʻa e taumuʻa ko iá.

ʻOku ngalingali te ke fehangahangai mo ha ngaahi meʻa ʻoku taʻe-taau ʻi he ʻinitanetí ʻi he taimi te ke vakaiʻi tavale ai ʻa e uepisaití kae ʻikai ha taumuʻa paú.

ʻĪmisi
kau faifekau ʻoku nau vakai ki ha telefoni

Mapuleʻi Koe

Naʻe tohi ʻe Molomona: “Ko ha ākonga au ʻa Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Kuó ne ui au ke u malanga ʻaki ʻa ʻene folofolá ʻi he lotolotonga ʻo hono kakaí, koeʻuhí ke nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (3 Nīfai 5:13). Hangē ko Molomoná, ko ha ākonga koe ʻa Kalaisi. Ko e hoko ko ia ko ha faifekau taimi kakató ko ha faingamālie makehe ia ke fakaloloto ai ho tuʻunga fakaākongá.

Ko e ongo foʻi lea ākongá (disciple) mo e mapuleʻí (discipline) ʻoku maʻu mei he tefitoʻi lea ʻoku ʻuhinga ko e “taha ako” (learner) pe “fānau ako” (pupil). Ke te hoko ko ha ākonga ʻa Kalaisi, ʻoku ʻuhinga ia te ke feinga ke muimui kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku ʻuhinga ia te ke ako maʻu pē mo faiako kau kia Kalaisi.

Mapuleʻi koe mo fai e ngaahi fili ʻoku māʻoniʻoní ʻi he anga hoʻo fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá. Fili ke muimui ʻi he ngaahi founga maluʻí. Ko e taimi ʻokú ke talanoa mata-ki-he-mata ai mo e niʻihi kehé, ʻoua naʻá ke vakaiʻi hoʻo meilí pe tali hoʻo telefoní. Mapuleʻi ʻa e anga hoʻo fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi meʻangāue ko ʻení. ʻOua naʻa tuku ke nau puleʻi koe.

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí, “Ko ia ia ʻokú ne tali ʻeku fonó ʻo fai ki aí, ko ʻeku ākongá ia; pea ko ia ia ʻokú ne pehē ʻokú ne maʻu ia kae ʻikai fai ki aí, ʻoku ʻikai ko ʻeku ākonga ia” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 41:5). Neongo ʻoku ʻikai ha taha ʻe haohaoa, ka ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻEikí ʻa e feinga maʻu pē mo e vilitaki ke muimui ʻiate Iá.

Ko e fakaʻofoʻofa ʻo e ongoongoleleí ʻa e lava ke fakamolemoleʻi kitautolu ʻi heʻetau fakatomalá—pea ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau fakatomala ʻo ʻikai toe toloi (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:21). Kapau ʻokú ke fai ha fehālaaki, kau ai e fakaʻaongaʻi taʻe-totonu ʻo e tekinolosiá, fakatomala ʻi he mōmēniti pē ko iá pea feinga taʻe-tuku ke moʻui ʻaki ʻEne fonó. Ko e konga ʻeni ʻo e hoko ko ha ākonga ʻa Kalaisí.

Hoko ʻo Taha

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ke mou taha pē; pea kapau ʻoku ʻikai ke mou taha, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ʻa kimoutolu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:27). Tokoniʻi ho misioná ke fakatupulaki ha tukufakaholo ʻo e uouangataha, falalaʻia, haʻisia, mo e loto-ʻofa koeʻuhí ke mou lava ʻo fefakamālohiaʻaki mo fepoupouaki.

ʻOku totonu ke ongoʻi fiemālie ʻa e kau faifekaú kātoa ke kole tokoni ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu aí. ʻE lava ha faifekau ʻoku mālohi ʻi he Laumālié ke tokoniʻi ha taha ʻoku ongoʻi vaivai (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:106). Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku fakataueleʻi koe, kole ki ho hoá pe taki fakafaifekaú ke tokoni.

ʻOku meimei ko e ngaahi pole kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo e ʻinitanetí pe ponokalafí ʻoku hoko ia ʻi he nofo toko tahá. Toki fakaʻaongaʻi pē ʻa e ngaahi meʻangāué ʻi he taimi te mo lava ai ʻo fesioʻaki ki hoʻomo ongo monitoá. Loto-toʻa mo fehaʻisiaʻaki ʻiate kimoua.

ʻOku falala ʻa e ʻEikí ki he faifekau kotoa kuó ne ui, kau ai koe. Kuó Ne ʻomai ha ngaahi hoa mo ha kau taki ke tokoni ʻo maluʻi mo poupouʻi koe. Hangē ko hono poupouʻi ʻe ʻAlamā hono hoa ko ʻAmulekí, feinga ke mo fefakamālohiʻaki (vakai, ʻAlamā 15:18).

Ko e Hā ʻOku Totonu Ke Ke Faí Kapau ʻOkú Ke Ongoʻi Vaivai pe Tākiekinangofua?

Ko e ako ko ia ke muimui ki he ngaahi founga maluʻi ʻe fā ko ʻení ʻoku fiemaʻu ai ʻa e ngāué, mapuleʻi kitá, mo e akoako fakahokó. Naʻa mo e ʻosi hoko ʻa e ngaahi founga maluʻí ni ko ha konga fakanatula ʻo e anga ʻetau fakakaukaú mo e tōʻongá, ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi te ke kei ongoʻi vaivai ai mo fakahehema. Mahalo naʻe ʻi ai haʻo ngaahi tōʻonga naʻe ʻikai sai ʻi he tekinolosiá kimuʻa ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú naʻe faingataʻa ke ikunaʻi. Naʻe fefaʻuhi ha kau faifekau ʻe niʻihi mo e ponokalafí kimuʻa ʻi honau uí pea mahalo ʻe fakataueleʻi kinautolu ke nau toe foki ki he tōʻonga ʻulungaanga ki muʻá.

ʻE tokoni atu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi laló ke ke moʻui ʻaki ʻa e ngaahi founga maluʻí mo fakamālohia koe ʻi he ʻahiʻahí:

  • Tokanga telia hoʻo ngaahi fakakaukaú, ongó, mo e ʻulungāngá. Maʻu ha mahino ki he founga te nau lava ʻo ʻai ai koe ke ke vaivai ʻo fakaʻaongaʻi hala ʻa e tekinolosiá.

  • Fili ke ke ngāue. Ngāue ʻi he māʻoniʻoni, ʻi ha ngaahi founga lelei ki he meʻa ʻokú ke ongoʻí.

  • Ako, fakatomala, mo fakalakalaka. Fakaʻaongaʻi hoʻo ngaahi aʻusiá ke hokohoko atu hoʻo akó mo e fakalakalaká.

ʻOku ʻikai ko ha meʻa pau ke ke ikunaʻi ʻiate koe pē ʻa e ngaahi faingataʻá. Falala ki he ivi ʻoku maʻu ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí mo e ngaahi fuakava kuó ke fai mo Iá. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo iá, pea te Ne tokoniʻi koe ʻi he ngāue maʻongoʻongá ni.

ʻE lava ʻo tokoni atu hono manatuʻi maʻu pē ʻa e Fakamoʻuí ke ke fakaʻaongaʻi totonu ʻa e tekinolosiá. Tauhi pau ki he falala kuó Ne fai kiate koé. Fakapapauʻi ke ke “ʻaʻeva angatonu ʻi hono ʻaó” (ʻAlamā 53:21; vakai foki, veesi 20). Ko e ongoʻi houngaʻia ko ia ʻi he kotoa ʻo e ngaahi meʻa kuó Ne fakahoko mo e Tamaí maʻaú, ʻe tokoni ia ke ke fai ai ha ngaahi fili lelei fekauʻaki mo e founga fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni fakaʻuhilá.

Ko hoʻo ngāue fakafaifekaú ko ha faingamālie maʻongoʻonga ia ke ke ako ai ke fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻa e tekinolosiá. Ko e tukupā mo e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻokú ke fakatupulaki ʻi he lolotonga hoʻo ngāue fakafaifekaú ʻe ʻaonga ia kiate koe ʻi he toenga hoʻo moʻuí.

Tui ʻa e Teunga Tau ʻo e ʻOtuá

ʻE tupulekina hoʻo malava ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí, ʻi hoʻo ako mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi folofolá, ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí, Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí; Ngaahi Tuʻunga Moʻui Fakafaifekau ʻa e Kau Ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, mo e ngaahi founga maluʻi ʻoku fakamatalaʻi ʻi he vahe ko ʻení.

ʻĪmisi
ongo faifekau ʻoku fakafeʻiloaki ki ha tangata

ʻI he tui ko ia ʻo e “teunga tau kakato ʻo e ʻOtuá” te ke lava ai ʻo ʻilo ʻa e moʻoní mei he halá. Kuo maluʻi ho vaʻé ʻaki e “ongoongolelei ʻo e melinó.” ʻE maluʻi koe ʻe he “ʻai ʻo e sīfatafata ʻo e māʻoniʻoní.” Pea ʻi he “pā ʻo e tuí,” te ke lava ai ʻo paleʻi ʻa e ngaahi ngahau vela ʻa e filí. Te ke ʻave ʻa e “heletā ʻo [Hono] Laumālié” ke akoʻi ʻa e moʻoní ʻi he mālohi mo e mafai. ʻE maluʻi koe mei he ngaahi ivi tākiekina ʻo e māmaní ʻa ē naʻá ne mei takihalaʻi koe ke ke ʻauhia, mavahe pea mo tuēnoá. (Vakai, Ephesians 6:10–18; vakai foki 1 Nīfai 8:20, 30; 15:24–25; Hilamani 3:29–30; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:15–18; Siosefa Sāmita—Mātiu 1:37; 2 Tīmote 3:15–17.)

Ako Fakafoʻituituí

Fakaʻilongaʻi ʻi he faʻalotu ha taha ʻo e ngaahi founga maluʻí ke ke tokanga ki ai ʻi he uiké ni. Kolea e tokoni ʻa e ʻEikí Lekooti hoʻo ngaahi ongó mo e meʻa ʻokú ke akó.


Ngaahi Fakakaukau ki he Akó mo e Moʻui ʻAkí

Ako Fakataautaha

  • ʻAhiʻahiʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi fokotuʻu ko ʻení ke fakatupulaki hoʻo akó.

    • Lau ʻa e folofolá mo ke fakakaukau ki ha ngaahi fehuʻi pe meʻa ʻokú ke hohaʻa ki ai.

    • Vahevahe ʻa e meʻa ʻokú ke akó mo e kau faifekau kehé pea mo kinautolu ʻokú ke akoʻí. Ko hono akoʻi ha tokāteline pe tefitoʻi moʻoní, ʻe tokoni ia ke ke manatuʻi mo mahino ange.

    • Ako fakafoʻitefito. Tokanga ki he ngaahi tefito te ne tokoniʻi koe mo e kakai ʻokú ke akoʻí.

    • Fehuʻi pē kiate koe, “Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻe he tokotaha naʻá ne hikí? Ko e hā ʻa e tefitoʻi pōpoakí? ʻOku kaunga fēfē ʻeni kiate au? ʻE ala tokoniʻi fēfē nai ʻeni ki ha taha ʻokú ma akoʻi?”

    • Fakakaukau loto pe tā fakatātaaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke akó. Hangē ko ʻení, fakakaukauloto angé pe naʻe anga fēfē ʻa e tuʻu ʻa ʻĀmoni ʻi he ʻao ʻo e tuʻi Leimaná?

    • Hiki ʻa e tefitoʻi fakakaukau ʻo ha potufolofola ʻi ha foʻi sētesi pē taha pe ʻi ha kiʻi palakalafi nounou.

    • Ako maʻuloto ʻa e ngaahi potu folofola ʻoku nau fakamatalaʻi mo poupouʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ke akoʻí.

  • Fakamaaka koe ʻaki (1=halaʻatā, 3=taimi pē ʻe niʻihi, mo e 5=meimei taimi kotoa pē).

    • ʻOku tupulaki ʻeku tuí mo e fakaʻau ke u ʻilo lelei ange ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

    • ʻOku ou fakakaukauʻi e kakai ʻoku ou akoʻí ʻi he taimi ʻoku ou ako aí.

    • ʻI he ʻahó kakato, ʻoku ou fakakaukau ki he meʻa naʻá ku ako ʻi he pongipongí.

    • ʻI heʻeku akó, ʻoku haʻu ki hoku ʻatamaí ha ngaahi fakakaukau naʻe teʻeki ai ke u maʻu kimu‘a.

    • ʻOku ou hiki ʻa e ngaahi ongo fakalaumālié mo e ngaahi fakakaukaú ʻi ha feituʻu ʻoku feʻunga ke hiki ai.

    • ʻOku ou ʻāʻā ʻi heʻeku akó.

    • ʻOku ou nofo ʻamanaki ke ako fakafoʻituitui.

    • ʻOku ou nofo ʻamanaki ki he ako mo e hoá.

    To e vakaiʻi hoʻo ngaahi talí. Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke fakahoko leleí? Te ke fakaleleiʻi fēfē leva? Fokotuʻu ha taumuʻa ʻe taha pe ua ke fakaleleiʻi ai hoʻo akó.

Ako Fakahoá mo e Vilo Hoá

Fakataha Alēlea Fakavahé, Ngaahi Konifelenisi Fakasouní, mo e Fakataha Alēlea Fakatakimuʻa ʻo e Misioná

  • Kole ki he kau faifekaú ke nau hiki ha fehuʻi ʻe taha pe ua fekauʻaki mo e ongoongoleleí mei ha lēsoni ʻi he vahe 3. ʻE lava pē ko ha fehuʻi fakafoʻituitui pe mei he kakai ʻokú nau akoʻí. Fakaafeʻi ʻa e kau faifekaú ke nau vahevahe mo e kulupú ʻa ʻenau ngaahi fehuʻí. Aleaʻi e ngaahi meʻa koʻení ʻi he foʻi fehuʻi takitaha:

    • ʻE tāpuekina fēfē ʻe hono tali ʻo e fehuʻi ko ʻení ʻa e moʻui ʻa e faifekaú?

    • Te ne tāpuekina fēfē ʻa e moʻui ʻa e kakai ʻokú ne akoʻí?

    • ʻE ʻiloʻi fēfē ʻe ha faifekau ʻa e talí?

  • Vahevahe ʻa e kau faifekaú ki ha ngaahi kulupu, pea vahe ki he kulupú takitaha ke nau ako ha taha ʻo e ngaahi founga maluʻi ʻe faá mo honau ngaahi potu-folofolá. Fakaafeʻi ʻa e kau faifekaú ke nau vahevahe ʻa e meʻa kuo nau akó mo e founga kuo tokoniʻi ai kinautolu ʻe he ngaahi founga maluʻí.

Kau Taki Misioná mo e Kau Tokoni Misioná

  • Faʻa kau fakataha mo e kau faifekaú ʻi heʻenau ako fakahoá.

  • ʻI he lolotonga ʻo e ngaahi ʻinitaviú pe pōtalanoá, fai ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

    • Ko e hā ha ngaahi ongo kuó ke maʻu kimuí ni mai ʻi hoʻo ako folofolá?

    • Ko e fē vahe pe konga ʻo e Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí kuó ne tokoniʻi lahi taha koe ʻi he uike ʻe ua kuo maliu atú? Kuó ne faitokonia fēfeeʻi nai koe?

    • Ko e hā ʻokú ke fai ʻi hoʻo ako fakafoʻituituí kuo tokoni ke ke akó?

  • ʻI he ngaahi ʻinitaviú, fakakaukau ke toe fakamanatu ʻa e ngaahi founga maluʻi ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá mo ʻeke ki he kau faifekaú pe ko e hā ʻoku nau ako ʻi heʻenau fakaʻaongaʻi kinautolú.

  • Vahevahe ʻa e ngaahi ʻilo mei hoʻo ako fakafoʻituituí. Vahevahe mei hoʻo tohinoa akó pea mo hoʻo fakamoʻoní hono mahuʻinga ʻo e ako ʻo e ongoongoleleí.

Paaki