Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 9: Ko Hono Ikunaʻi ʻo e Fakatauelé


Vahe 9

Ko Hono Ikunaʻi ʻo e Fakatauelé

Tekeʻi ʻa e tēvoló, pea ʻe hola ia meiate koe. Fakalatalataʻi ia, pea ʻe ʻikai hano taimi kuó ne haʻi sēini koe, ʻo ʻikai ʻi ho fasiʻanimá, ka ʻi hoʻo moʻuí.1

Talateú

ʻI he hoko ʻa Tēvita O. Makei ko e faifekau kei talavou ʻi Sikotilaní, naʻá ne ʻalu ai ki ha fakataha naʻe tataki ʻe Sēmisi L. Mekimālini (James L. McMurrin), ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī fakamisiona ʻo ʻIulopé. ʻI he lolotonga ʻo e fakatahá, naʻe siotonu ʻa kinautolu naʻe kau aí ki ha ngaahi hāsino ʻo e ngaahi meʻa-foaki ʻo e Laumālié. ʻI ha ʻosi mei ai ha taʻu nai ʻe 70, ne fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Makei ʻi ha fakataha lakanga fakataulaʻeiki ʻo pehē: “ ʻOku ou manatuʻi ʻa hono mālohi ʻo e tataki fakalaumālie ʻi he fakataha ne faí, ʻo hangē ne toki hoko pē ʻaneafí. Naʻe ongoʻi ʻe he taha kotoa ʻa e lilingi mai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. Ko e taha kotoa pē naʻe ʻi ai naʻa nau loto taha mo fakakaukau taha moʻoni. Naʻe teʻeki ke u aʻusia ha faʻahinga ongo pehē ki muʻa. …

“Naʻe pehē ʻa e faʻahinga ʻātakai ko ia naʻe fai ai ʻe Sēmisi L. Mekimālini ha lea ʻo toki fakamoʻoniʻi ki mui ko e kikité. Naʻá ku ʻilo ʻi heʻeku feohi vāofi mo Sēmisi L. Mekimāliní ko ha tangata lelei moʻoni ia. Ko ʻene tui ki he ongoongoleleí naʻe pau. Kuo teʻeki ha tangata moʻoni ange, kuo teʻeki ai ha tangata kuo faifaiangé pea moʻui, te ne mateakiʻi lahi ange ʻa e meʻa naʻá ne pehē naʻe moʻoní. Ko ia, ʻi he taimi naʻe tafoki mai ai kiate au ʻo ne tala mai e meʻa naʻá ku fakakaukau ko ha fakatokanga ka ʻoku ʻikai ko ha talaʻofá, naʻe tō-kakano ʻa ʻene ngaahi leá kiate au. Naʻe toe fakalea ʻe Misa Mekimālini ʻa e folofola ʻa e Fakamoʻuí kia Pitá ʻo peheni: ‘Tuku muʻa ke u tala atu kiate koe Tēvita, ʻoku feinga ʻa Sētane ke maʻu koe, koeʻuhí ke ne lava ʻo sivisiviʻi koe ʻo hangē ha uité, ka ʻoku ʻafioʻi koe ʻe he ʻOtuá.’ [Vakai, Luke 22:31.] …

“Naʻe haʻu ki heʻeku fakakaukaú he taimi ko iá ʻa e ngaahi fakatauele kuo nau fakafeʻātungiaʻi hoku halá, pea naʻe mahino ai kiate au ʻo laka ange ʻia Palesiteni Mekimālini, pe ko ha toe tangata, ʻa e moʻoni ʻo ʻene leá ʻi heʻene pehē, ‘ʻOku feinga ʻa Sētane ke maʻu koe.’ Naʻá ku tukupā he taimi pē ko iá ke u tauhi ʻa e tuí, pea naʻe tupu ʻiate au ha loto holi ke tokoni ki hoku kāingá; pea naʻe haʻu fakataha ia mo haʻaku fakatokangaʻi, ʻo kiʻi ʻata mai pē hoku moʻua naʻá ne fuofua ʻomi ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí ki heʻeku kui tangatá mo ʻeku kui fefiné, ʻa ē naʻá na tali ʻa e pōpoakí ʻi ha ngaahi taʻu lahi ki muʻa ʻi he fakatokelau ʻo Sikotilaní mo e Tonga ʻo Uēlesí.”

Naʻe fakaʻosi ʻe Palesiteni Makei ʻa e talanoa ko ʻení maʻá e kau talavou ʻo e Siasí, fakataha mo ha faleʻi ʻoku kaungatonu ki he taha kotoa: “ ʻOku ou kole ki he ʻOtuá ke ne kei tāpuakiʻi kimoutolu. … ʻOua naʻa tuku ʻa e fakatauelé ke ne taki halaʻi kimoutolu.”2

Ngaahi Akonaki ʻa Tēvita O. Makeí

Kuo pau ke tau maluʻi kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí mei he ivi takiekina ʻo e filí.

ʻOku faʻa moʻulaloa ʻa e ngaahi ʻulu-ʻakau lalahi ʻoku nau matuʻuaki ʻa e ngaahi afaá ki he fanga ʻinisēkite fakaʻauha ʻoku ʻikai faʻa malava ke tau sio ki ai ʻaki ha meʻa fakaʻatalahí. ʻOku pehē tofu pē mo e fili ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá he ʻahó ni, ʻoku nau faʻa heliaki mo hoko ko ha ngaahi ivi takiekina ʻoku ʻikai fai ha sio ki ai–ʻoku ngāue ʻi he sosaieti ko ia ʻokú ne tukuhifo ʻa e tuʻunga fakaetangatá mo fakaefefiné he ʻaho ní. Ko e siví leva, ʻi he hili ʻo e faivelenga mo e ngāue lelei ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá, ʻoku fakafoʻitui-tui. Ko e hā ʻoku fakahoko ʻe he fakafoʻituituí?

Ko e fakatauele kotoa pē ʻoku hoko kiate koe mo au, ʻoku hoko mai ia ʻi ha taha ʻo e ngaahi tuʻunga ko ʻení ʻe tolu:

  1. Ko ha fakatauele ki he uʻá pe lotó;

  2. Ko ha moʻulaloa ʻi he hīkisiá, ākengá, pe meʻa muná;

  3. Ko ha holi ki he tuʻumālie fakamāmaní pe mālohi mo e pule ki he fonuá pe ngaahi koloa fakamāmani ʻa e tangatá.

ʻOku hoko mai ʻa e ngaahi fakatauele peheé kiate kitautolu ʻi heʻetau ngaahi fakatahaʻanga fakasōsialé; ʻoku nau hū mai ʻi heʻetau ngaahi feinga fakapolitikalé; ʻoku nau hū mai ʻi heʻetau ngaahi fengāueʻaki fakapisinisí, ʻi he fāmá, ʻi he fokotuʻu falekoloá; ʻi heʻetau kau atu ki he ngaahi meʻa ʻo e moʻui ní, ʻoku tau fakatokangaʻi ai ʻa e ʻaonga ʻo e ngaahi ivi ko ʻení. Ko e taimi ʻoku nau fakahā ai kinautolu ki he fakakaukau ʻa e kakaí fakafoʻituitui, ko e taimi ia ʻoku totonu ke ʻasi mai ai ʻa hono maluʻi ʻo e moʻoní.

ʻOku akoʻi ʻe he Siasí ko e moʻuí ko ha kuonga siviʻi ʻanga. Ko e fatongia ia ʻo e tangatá ke ne hoko ko ha pule (master), kae ʻikai ko ha pōpula ki natula. Kuo pau ke mapuleʻi hono uʻá mo fakaʻaongaʻi ia ke lelei pea mo fakalōloaʻi ai ʻene moʻuí—kuo pau ke puleʻi mo mapukepuke ʻa ʻene ngaahi holí ke fiefia mo tāpuekina ai ʻa e kakaí. …

Kapau kuó ke moʻui ʻo fai pau ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea hokohoko fai pehē atu ai pē, ʻe fakafonu hoʻo moʻuí ʻe he fiefiá. Kapau te ke toe fai kehe mei ai peá ke toki fakatokangaʻi kuó ke tō nounou mei he meʻa ʻokú ke ʻilo ʻoku totonú, te ke mamahi ʻo tatau ai pē [kapau] te ke maʻu ʻa e koloa ʻo māmaní …

ʻI he fie maʻu ʻe he toʻu kei talavoú ha taimi fiefiá, ʻoku faʻa fakatauveleʻi ai kinautolu ke nau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hā matamata lelei ki he tafaʻaki māʻulalo ange ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ko e meʻa anga maheni lahi tahá ʻeni ʻe nima: ʻuluaki, lea ʻulí mo e kapekapé; uá, inu kava mālohí mo e ala ki he ngaahi konga toputapu ʻo e sinó; tolú, anga-ʻulí; faá, taʻe anganofó; mo e, nimá, taʻe ʻapasiá.

ʻOku faʻa hoko ʻa e lea ʻulí koe ʻuluaki sitepu ia ki he hala ʻo e fakafiefiamālié. ʻOku ʻuhinga ʻa e lea ʻulí ke te fakakoviʻi ʻa e meʻa ʻoku leleí pe loto ʻoku haohaoá.

ʻOku sitepu pē ʻe taha mei he lea ʻulí ki he kapekapé. ʻOku totonu, pea ʻoku mahuʻinga ki he fiefia ʻa e toʻu kei talavoú ke nau feohi ʻi ha ngaahi fakafiefiaʻanga fakasōsiale, ka ko ha fakaʻilonga ia ʻo e tō lalo ʻo e moʻui fakaeangamaʻá ʻa e taimi ʻoku nau tafoki ai ʻi he taimi ʻo e fakafiefiá ki ha ngaahi meʻa fakaetuʻasino ʻoku fakaʻaiʻai pea mo fakamaá. ʻOku hanga ʻe he ngaahi fakafiefia inu kava mālohi mo fai ai ʻa e ala ki he ngaahi konga toputapu ʻo e sinó, ʻo fokotuʻu ha faʻahinga ʻātakai ʻoku ongonoa ai ʻa e ongo fakaeangamaʻá, pea tō ki tuʻa mo e ngaahi ongo fakaekakano ʻoku ʻikai mapuleʻí. ʻOku hoko leva ai ʻo faingofua ke fakahoko ʻa e sitepu fakaʻosi hifo ki he anga-ʻuli ʻoku fakamaá.

Ko e taimi ʻoku ʻikai fili ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻolunga ʻo e moʻui maʻá, kae fili ʻa e moʻui fakahōhōloto ʻoku taʻe faʻa maté, pea faai hifo ai ʻa e tangatá pe fefiné ʻo mamaʻo ʻaupito hifo ʻi heʻene hoholó, ʻoku hoko leva ʻa e taʻe anganofó ko ha konga mahino ʻo hono ʻulungāangá. ʻOku mate leva ʻa e anga nofo ki he mātuʻá; liʻaki mo e talangofua ki heʻena ngaahi akonakí mo ʻena ngaahi fakakaukau leleí; lōmekina mo e anganofo ki he uaifí mo e fānaú ʻe he fakahōhōloto ʻi he ngaahi meʻa ʻoku koví; ʻikai toe lava ha anganofo ki he Siasí, pea aʻu ʻo faʻa fetongi ʻaki ha manuki ki heʻene ngaahi akonakí.3

ʻOku faʻa hoko mai ʻa e fakatauelé ʻi [ha] founga pulipulia. Mahalo he ʻikai ʻilo ʻe ha taha ia ʻete moʻulaloa ki aí ka ko e toko taha pē ko iá pea mo hono ʻOtuá, ka ʻo kapau te te moʻulaloa ki ai, ʻokú te vaivaiange ʻi he tuʻunga ko iá, pea fakameleʻi kita ʻe he kovi ʻo māmaní.4

Naʻe kapusi hifo ʻa Sētane koeʻuhí ko ʻene feinga ke fetongi ʻa e Tupuʻangá. Ka ʻoku kei ʻasi pē hono mālohí. ʻOku kei ngāue pē, pea ʻi he momeniti ko ʻení ʻokú ne lolotonga ueʻi ke fakaʻikaiʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, ʻa e moʻui ʻa hono ʻAlo ʻOfaʻangá, pea mo fakaʻikaiʻi hono lelei ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.5

ʻOku mālohi ʻa e filí. ʻOku kākā mo olo poto, pea feinga ʻi he faingamālie kotoa pē ke ne holoki ʻa e fakavaʻe ʻo e Siasí, pea mo ʻohofi ha feituʻu pē ʻe lavá ke ne fakavaivaiʻi ai pea mo fakaʻauha. … Kuo ʻosi foaki ʻe he ʻOtuá ʻa e tauʻatāina ke filí. ʻE fakafuofua leva ʻetau fakalakalaka totonu mo fakalaumālié ʻi heʻetau ngāueʻaki ʻa e tauʻatāina ko iá.6

ʻOku kei fakapapau pē ʻa Sētane ke ikuna, pea ʻoku maʻu ʻe hono kau fakafofongá ha mālohi he ʻahó ni ʻo ʻikai tatau mo ia ne nau maʻu ʻi he ngaahi senituli ki muʻá. Mou mateuteu ke fehangahangai mo ha ngaahi tūkunga ʻe ala toe kovi ange, ko ha ngaahi fakakaukau fakapoto ʻe hā ngali tonu ka ʻoku kovi. Ka koeʻuhí ke tau malava ʻo matuʻuaki ʻa e ngaahi mālohi ko ʻení, kuo pau ke tau fakafalala ki he fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, he ʻoku tau maʻu ʻa e totonu ki ai. ʻOku hoko moʻoni ia.

ʻOku tataki ʻe he ʻOtuá ʻa e Siasí ni. Nofo maʻu ai; anganofo ki ai. Anga-tonu ki homou ngaahi familí, anganofo ki ai. Maluʻi hoʻomou fānaú. Tataki kinautolu, ʻo ʻikai ʻi ha founga fakamālohi, ka ʻi he founga tā sīpinga lelei ʻa e tamaí, pea te mou tokoni ai ki he mālohi ʻo e Siasí ʻi hoʻomou ngāueʻaki homou lakanga fakataulaʻeikí ʻi homou ʻapí pea mo hoʻomou moʻuí.7

ʻOku ʻa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e fatongia ke ikunaʻi ʻa e fakatauelé, ke fakafepakiʻi ʻa e meʻa ʻoku halá, ke fakaleleiʻi ʻa e ʻatamaí, pea mo fakatupulaki hoto laumālié kae ʻoua ke tau hoko kotoa pē ki he fuofua ʻo hono lahi ʻo e fonu ʻo Kalaisí.8

ʻOku feinga ʻa e filí ke ne ʻohofi ʻa e tafaʻaki ʻoku tau vaivai taha aí, ka ʻoku tau maʻu ha mālohi lahi ange ʻi heʻetau tekeʻi iá.

ʻOku ʻikai totonu ke ke vaʻinga mo e Tokotaha Anga Koví. Tekeʻi ʻa e fakatauelé, tekeʻi ʻa e Tēvoló pea ʻe hola ia meiate koe [Vakai, Sēmisi 4:7.]

Naʻe ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ʻi he Moʻungá ʻa e faʻifaʻitakiʻanga maʻongoʻonga taha ki he māmaní kotoa. … ʻI he hili pē hono papitaiso ʻo e Fakamoʻuí, naʻe tataki hake ia ki he moʻunga ʻa ia ʻoku ui he ʻahó ni ko e Moʻunga ʻo e ʻAhiʻahí. ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻe au pe ko e feituʻu tonu ʻeni naʻá ne tuʻu pe ʻaukai ai ʻi he ʻaho ʻe fāngofulú pe ʻikai. Ka naʻe hāʻele ia ki ha moʻunga, pea hili … ha ʻaho ʻe fāngofulu, naʻe haʻu ʻa e Tokotaha ʻAhiʻahí kiate ia, ʻo hangē ko hono fakamatala maí, pea hangē ko e meʻa ʻoku anga-maheni ʻaki ʻe he Tokotaha ʻAhiʻahí, naʻá ne ʻahiʻahiʻi ia ʻaki ʻa e meʻa naʻá ne pehē ko hono vaivaiʻanga lahi tahá.

ʻI he hili ʻo e ʻaukai ʻa [Sīsuú], naʻe pehē ʻe he Tokotaha ʻAhiʻahí kuo hālofia, pea ko e ʻuluaki fakatauelé leva, ʻoku mou manatuʻi, “Kapau, ” pea naʻá ne leaʻaki ʻeni ʻi he founga taukae, “Kapau ko e ʻAlo koe ʻo e ʻOtuá, ” ʻa ia ko ʻene lau ʻeni ki he fakamoʻoni ne fai ʻe he Tamaí ʻi heʻene folofola, “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻangá ʻení, ”— “Kapau ko e ʻAlo koe ʻo e ʻOtuá, fekau ki he ngaahi maká ni ke liliu ko e mā.” Pea ʻoku ʻi ai ha fuʻu maka ʻi he potu ko iá ʻoku meimei tatau mo e mā uite ʻa e kakai Siú, pea mahalo naʻe toe mālohi ange ai ʻa e fakatauele naʻe faí. Ka ko e tali ʻa Kalaisí: “ ʻE ʻikai moʻui ʻa e tangatá ʻi he maá pē, ka ʻi he folofola kotoa pē ʻoku haʻu mei he ʻOtuá.” (Mātiu 4:3–4.)

Ko e fakatauele hono hokó naʻe toe fakaʻaongaʻi ai pē ʻa e folofolá. Naʻá ne tuʻuaki ʻe ia ʻa e holi ʻo e lotó, ko hano tuʻuaki ke tau māʻolunga ange ʻi hotau kāingá: “Kapau ko e ʻAlo koe ʻo e ʻOtuá, fakatō koe ki lalo …” (mei he tumuʻaki taua ʻo e temipalé) “… he kuo tohi. …” (pea ʻoku lava pē foki ʻe he Tēvoló ke fakaʻaongaʻi ʻa e folofolá ki heʻene taumuʻá) “… he kuo tohi, ʻE fekau ʻe ia ʻene kau ʻāngeló ke nau vakai koe, pea ʻe hapahapai koe, telia naʻa touʻia ho vaʻé ʻi he maká.” Pea ko e talí, “ ʻOua naʻá ke ʻahiʻahi ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá.” (Mātiu 4:6–7.)

Ko e fakatauele hono tolú ko e ʻofa ki he koloá mo e mafaí. Naʻe ʻoatu ʻe he tokotaha ʻahiʻahí ʻa Sīsū ki ha moʻunga māʻolunga ʻo fakaʻaliʻali ange ki ai ʻa e ngaahi meʻa ʻo māmaní pea mo hono mālohí. Naʻe ʻikai toe fakapoto ʻi he fakatauele ko ʻení. Naʻá ne fakakolekole ange, he kuo fakavaivaiʻi ʻa e mālohi ʻo e Tokotaha ʻAhiʻahí ʻi hono taʻe tali ʻe he Fakamoʻuí. Naʻá ne fakaʻaliʻali ange ʻa e ngaahi meʻa ʻo māmaní. “Te u ʻatu ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē [maʻau], ʻo kapau te ke fakatōmapeʻe ʻo hū kiate au.” Ka naʻe tuʻu ʻa Sīsū ʻi hono tuʻunga ngeia fakalangí, peá ne folofola ange: “Ke ke ʻalu ʻi heni Sētane: he kuo tohi, Ke ke hū ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá, pea ko ia pē te ke tauhí.” Pea mōlia atu ai ʻa e Tokotaha ʻAhiʻahí. [Vakai, Mātiu 4:8–11.] …

Ko e talanoa ia kiate kimoutolú. … ʻE hoko homou vaivaiʻanga lahi tahá ko e meʻa ia ʻe feinga ʻa e Tēvoló ke ne fakataueleʻi ai kimoutolú, te ne feinga ke ikunaʻi koe, pea kapau naʻá ke fakavaivaiʻi ia ki muʻa peá ke toki feinga ke tauhi ki he ʻEikí, te ne toe tānaki atu ki ho vaivaiʻanga ko iá. Tekeʻi ia pea te ke maʻu ha mālohi lahi ange. Te ne feinga ke fakataueleʻi koe ʻi ha meʻa kehe. Tekeʻi ia pea ʻe fakaʻau ke toe vaivai ange ka te ke fakaʻau koe ke mālohi ange, kae ʻoua kuó ke lava ke pehē, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻoku ʻātakaiʻi koé, “Ke ke ʻalu ʻi heni Sētane: he kuo tohi, Ke ke hū ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá, pea ko ia pē te ke tauhí.” (Luke 4:8.)9

ʻI he kei nofo [ʻa Sīsū] mo ʻene kau ākongá ki muʻa pea nau aʻu ki Ketisemaní, … naʻá ne folofola ange ai, “Pea ko ʻeni, ʻoku ʻikai te u kei ʻi māmani, ka ʻoku ʻi māmani ʻakinautolú ni, …

“ ʻOku ʻikai te u lotú ke ke ʻave ʻakinautolu mei māmani, ka koeʻuhí ke ke fakamoʻui ʻakinautolu mei he koví.” (Sione 17:11, 15.)

Ko ha meʻa ia ke mou ako. … ʻOku mou ʻi he lotolotonga ʻo e fakatauelé, ka ʻoku mou hangē ko Kalaisi ʻi he Moʻunga ʻo e ʻAhiʻahí, te mou lava ke ikunaʻi ia.10

ʻI heʻetau moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí mo mapuleʻi kitautolú, ʻoku tau maʻu ai ʻa e fiefiá mo e nongá.

ʻI he lolotonga hono kei maʻu ʻe he Fili ʻo e moʻoní ha tauʻatāina ke pule ʻi he māmaní, kuo pau ke tau fetaulaki mo ha ngaahi palopalema, pea ko e founga pē ʻe taha ke tau matuʻuaki ai ʻa e ngaahi palopalema ko ʻení ke tau moʻui ʻaki ʻa e Ongoongoleleí.11

ʻOku ʻomi ʻe he ongoongoleleí ha faingamālie ke tau moʻui makehe ange ai ʻi he maama motuʻá ni pea mo hono ngaahi fakatauelé, pea ke tau mapuleʻi kitautolu mo hotau lotó, ʻo moʻui ʻi he laumālié, he ko e moʻui moʻoní ia ʻi he lolotongá ni pea mo e moʻui ka hoko maí.12

ʻOfa ke tau fakatokangaʻi ʻo lahi ange he taimí ni ʻi ha toe taimi ki muʻa, ko hono mapuleʻi ʻo ʻete ngaahi holi fakafoʻituituí ko e uho ia ʻo e tui faka-Kalisitiané pea moe tui fakalotu kotoa pē. ʻOku fakanatula pē ʻa e siokita mo fakahehema ʻa e fakafoʻituituí ke muimui ki heʻene ngaahi holí. ʻOku fie maʻu ai ʻa e tui fakalotú, pe ko ha faʻahinga meʻa māʻolunga ange ʻi he fakafoʻituituí pea naʻa mo hano fakatahatahaʻi ʻo ha niʻihi fakafoʻituitui, ke nau ikunaʻi ʻa e holi siokita ʻi he tangata fakakakanó. … ʻOku maʻu ʻa e mapuleʻi kitá tuʻunga ʻi heʻete fakasītuʻaʻi meiate kita ʻa e fanga kiʻi meʻa īkí. Naʻe folofola ʻaki ʻe Kalaisi ʻa e fanga kiʻi lea mahinongofua ko ʻení: “… he ko ia ʻe kalofaki ʻene moʻuí ʻe mole ia: pea ko ia ia ʻe mole ʻene moʻuí koeʻuhí ko aú, te ne maʻu ia.” (Mātiu 16:25.)

Ko hoʻo fakangaloki pē koe ka ke feinga ke lelei ange ʻa e tuʻunga ʻo e kakai kehé, pea ki ha meʻa ʻoku māʻolunga pe lelei ange, ʻokú ke kaka hake ai ki ha tuʻunga fakalaumālie lelei ange. Kapau te tau fakangaloki ʻiate kitautolu ʻetau siokitá koeʻuhí ko e lelei ʻa e Siasi ʻoku tau kau aí, koeʻuhí ko e lelei ʻa hotau koló, pea tautautefito ki he fakalakalaka ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi he taimi ko ē ʻo e keé, mo e taimi ʻo e fakatauele ke tau fefakamaauʻakí, ʻe tāpuekina fakalaumālie kitautolu, pea ʻe hoko ʻa e fiefiá ko hotau pale.

“He ko e hā, kapau te u ikunaʻi hoku ngaahi filí,

Pea tānaki ai ha koloa mo ha ngaahi meʻa fakamāmani!

Ko ha toki taha ikuna masiva moʻoni au

Kae ʻoua kuó u ikunaʻi au.”

[ʻIkai ʻilo ʻa e taha naʻá ne faʻú]13

Ko e taha ʻokú ne fakahōhōlotoʻi hono uʻá, ʻo tatau ai pē pe ʻoku fakapulipuli pe ʻi ha toe founga, ʻokú ne maʻu ha tōʻonga he ʻikai ke ne tokoniʻi ia ʻi ha taimi ʻe fakataueleʻi ai ia ke ne fakatōliaʻi ʻene ngaahi holi fakakakanó.14

ʻOku hanga ʻe he meʻa ʻoku hokohoko fakakaukauʻi ʻe ha tangata ʻo fakapapauʻi ʻa ʻene angafaí ʻi he taimi ʻo e faingamālié mo e puputuʻú. Ko e meʻa ʻoku fai ʻe ha tangata ki hono uʻá mo ʻene holí–ʻi he taimi ʻoku nau ake mai aí–ʻoku fakafuofua mei ai ʻa hono ʻulungāangá. ʻOku hāsino ʻi heʻene ngaahi angafai ko ʻení ʻa e mālohi ʻo e tangatá ke pulé pe ko hono fakamālohiʻi ia ke moʻulaloá.15

ʻE hanga ʻe he ngaahi tōʻonga ʻoku fenāpasi mo e fono fakalangí pea mo e ngaahi fono ʻo natulá ʻo ʻomi ʻa e fiefiá, pea kiate kinautolu ʻoku nau fakafepaki ki he moʻoni fakalangí, ko e mamahi. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he haʻisia ʻa e tangatá ki heʻene angafai kotoa peé, ka ki heʻene lea mo e fakakaukau fakavaʻivaʻinga kotoa pē foki. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí:

“… ko e lea kovi kotoa pē ʻoku lea ʻaki ʻe he kakaí, ʻe [fakamāuʻi] ai ʻakinautolu ʻi he ʻaho fakamāú.” (Mātiu 12:36.)16

Ko e ngaahi meʻa lelei kotoa pē ʻoku fie maʻu ke ngāueʻi. Ko ia ko ē ʻoku mahuʻinga ke maʻú kuo pau ke totongi ʻaki ha konga ʻo ʻetau moʻuí, ʻaki ho mālohi fakaʻatamaí, pea ʻaki ʻa e mālohi ho lotó—“Kole, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu.” (Mātiu 7:7.) Ka kuo pau ke ke fekumi, kuo pau ke ke tukituki. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku huhuʻi mai ʻa e angahalá kiate koe. ʻOku fononga ʻi ho tafaʻakí, ʻokú ne fakataueleʻi koe, ʻokú ne fakaolooloʻi koe, pea ʻokú ne ʻahiʻahiʻi koe. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ai ke ke toe fai ha meʻa.… ʻOku hangē ia ha fuʻu papa tuʻuaki ʻokú ne taki hoʻo tokangá ke ke inu mo ifí. ʻOku hangē ia ko ha pōpoaki ʻoku haʻu ki ho ʻapí ʻi he televīsoné mo e letioó. … ʻOku kumia koe ʻe he koví, pea ʻoku fie maʻu heni ha ngāue mo ha loto tukupā ke fakafepakiʻi ia. Ka ko e moʻoní mo e potó ʻoku toki maʻu pē ia ʻi he fekumí, lotú, pea mo e ngāué.17

Tuku muʻa ke tau manatuʻi maʻu pē ko e moʻuí, ko hono konga lahi ʻoku tau fakatupu ia, pea kuo ʻosi fakaʻilongaʻi lelei mo mahino ʻe he Fakamoʻui ʻo e tangatá ʻa e founga ʻe lava ke maʻu ai ʻa e fiefiá mo e nongá. ʻOku maʻu ia ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo e talangofua ki aí.18

Fakatauange ke hanga ʻe he ʻOtuá ʻo tuku mai, ʻi heʻetau feinga ke fokotuʻu maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ke tau lava ʻo fakahinohinoʻi hotau kakai kei talavoú, pea mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he potu kotoa pē, ke nau tekeʻi ʻa e ngaahi fakatauele ʻokú ne fakavaivaiʻi ʻa e sinó, ʻa ē ʻokú ne fakaʻauha ʻa e laumālié, ka tau lava ʻo tuʻu kuo tau fakatomala moʻoni ʻo hangē ko e taimi ne tau hifo ai ʻi he vai ʻo e papitaisó; koeʻuhí ke lava ʻo fakafoʻou kitautolu ʻo fakatatau mo e ʻuhinga totonu ʻo e leá, ke lava ʻo fanauʻi foʻou kitautolu; ke lava ai ʻetau moʻuí ʻo fiefia ʻi he maama ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea hoko atu ko e kāingalotu moʻoni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí kae ʻoua kuo kakato hotau misiona ʻi he māmaní.19

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Akó mo Hono Aleaʻí

  • Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Palesiteni Makei ʻa e tala fakatātā ʻo e ngaahi fuʻu ʻakau mālohi naʻa nau matuʻuaki ʻa e ngaahi matangi mālohí ka naʻe fakaʻauha kinautolu ʻe he fanga kiʻi manu iiki naʻa nau hū ki aí (vakai, peesi 99). Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e tala fakatātaá ni ki heʻetau fekuki mo e fakatauelé? (Vakai, peesi 101–102.) Ko e hā te tau lava ʻo fai ke fakaʻehiʻehi ai mei hono fakaafeʻi ʻo e fakatauelé ki heʻetau moʻuí? Te tau lava fēfē ke fakamālohia ʻa e fānaú mo e toʻu tupú ke nau matuʻuaki ʻa e fakautuutu ʻo e fakatauelé he māmaní?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku kehekehe ai ʻa e ngaahi fakatauelé, ʻo fakatatau mo hotau ngaahi tūkunga fakafoʻituituí? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tau fetokoniʻaki ai ʻi hono tekeʻi ʻo e fakatauelé?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he fakamatala ki hono matuʻuaki ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi fakatauele ʻa Sētané? (Vakai, Mātiu 4:1–11 mo e Luke 4:1–13; vakai foki, T&F 20:22.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku kehe ai ʻa e fiemālie ʻoku maʻu he moʻulaloa ki he fakatauelé, mei he fiefia ʻoku maʻu he muimui ki he Fakamoʻuí?

  • ʻOku feinga fēfē ʻa Sētane ke ngāueʻaki hotau ngaahi vaivaí? (Vakai, peesi 101–102.) ʻE founga fēfē haʻatau lava ke ikunaʻi hotau ngaahi vaivaí, ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi? (Vakai foki, ʻEta 12:27.)

  • Ko e hā te ke lava ʻo fai ke tekeʻi mo ikunaʻi ʻaki e ngaahi fakatauele ʻoku faʻa hoko atu kiate koé? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau tomuʻa fokotuʻu ʻetau ngaahi taumuʻá ʻi he teʻeki ai ke tau aʻu ki ha ngaahi tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa e fakatauelé?

  • ʻI heʻetau feinga ko ia ke muimui ki he Fakamoʻuí mo tekeʻi ʻa e fakatauelé, ʻe anga fēfē haʻane tokoni mai ʻo ka tau ka manatuʻi “ ʻoku ʻikai faʻa tauhi ʻe ha tangata ʻa e ʻeiki ʻe toko ua?” (Mātiu 6:24).

  • ʻOku tokoni fēfē ʻa e ngaahi fakakaukau māʻoniʻoni mo langaki moʻuí ke tau ikunaʻi ai ʻa e fakatauelé? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke fakatupulekina ai ʻa ʻetau mapukepuke mo mapuleʻi kitautolú, ʻa ē naʻe lea ki ai ʻa Palesiteni Makeí? (Vakai, peesi 103–105.)

Ngaahi Potu-folofola Fekauʻakí:1 Kolinitō 10:13; Sēmisi 1:12–17; 2 Pita 2:9; 1 Nīfai 12:17; 15:23–24; Hilamani 5:12; 3 Nīfai 18:18–19; T&F 10:5

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gospel Ideals (1953), 352.

  2. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1968, 86.

  3. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1963, 7–8.

  4. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1911, 59.

  5. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1965, 9.

  6. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1967, 6.

  7. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1969, 97.

  8. Gospel Ideals, 503.

  9. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1959, 88.

  10. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1953, 11.

  11. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1955, 90.

  12. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1969, 153.

  13. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1967, 133; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  14. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1968, 8.

  15. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1967, 8.

  16. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1950, 33.

  17. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1965, 144–45.

  18. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1963, 9.

  19. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1960, 29.

ʻĪmisi
Christ overcoming temptation

“ ʻOku mou ʻi he lotolotonga ʻo e fakatauelé, ka ʻoku mou hangē ko Kalaisi ʻi he Moʻunga ʻo e ʻAhiʻahí, te mou lava ke ikunaʻi ia.”

Paaki