Ngaahi Ouaú mo e Ngaahi Fanongonongó
Ko e ʻAʻahi Mai ʻa Molonaí


Ko e ʻAʻahi Mai ʻa Molonaí

Pea ʻi he efiafi ʻo e ʻaho uofulu mā taha ʻo Sepitema ʻoku hā ʻi ʻolungá, ʻi he hili ʻo ʻeku foki ki hoku mohengá ke mohé, ne u kamata ke fai haʻaku lotu ʻi he loto fakamātoato ʻo kole ki he ʻOtua Māfimafí ke fakamolemoleʻi ʻa ʻeku ngaahi angahalá pea mo ʻeku ngaahi tōʻonga valé, pea ke fakahā mai foki kiate au, koeʻuhí ke u ʻiloʻi hoku tuʻunga ʻi hono ʻaó; he naʻá ku falala kakato te u maʻu ha fakahā fakalangi, ʻo hangē ko ia ne u maʻu ki muʻá.

ʻĪmisi
The Prophet Joseph Smith sitting on his bed in the Smith farm house. Joseph has a patchwork quilt over his knees. He is looking up at the angel Moroni who has appeared before him. Moroni is depicted wearing a white robe. The painting depicts the event wherein the angel Moroni appeared to the Prophet Joseph Smith three times in the Prophet's bedroom during the night of September 21, 1823 to inform him of the existence and location of the gold plates, and to instruct him as to his responsibility concerning the plates.

Hili ha taʻu ʻe tolu mei he ʻUluaki Mata-meʻa-hã-mai ʻa Siosefa Sãmitá, ne fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻãngelo ko Molonaí ke ne fakahinohinoʻi ʻa Siosefa fekauʻaki mo hono fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo SΠs° Kalaisí.

Ka ʻi he lolotonga ʻo ʻeku fakahoko ʻa ʻeku tautapa ki he ʻOtuá ne u fakatokangaʻi ha maama ʻoku kamata ke hā ʻi hoku lokí, ʻa ia naʻe ʻāsili ai pē kae ʻoua kuo maama lahi ange ʻa e lokí ʻi he hoʻatā mālie, pea ʻiloange kuo hā ha tangata ʻi hoku veʻe mohengá, ʻo tuʻu pē ʻi he ʻataá, he naʻe ʻikai ke pā ʻa hono vaʻé ki he falikí.

Naʻá ne tui ha kofu tōtōlofa naʻe ʻataʻatā mo hinehina ekiaki. Naʻe mahulu hake hono hinehiná ʻi ha toe meʻa he māmaní kuó u mamata ai; pea ʻoku ʻikai ke u tui ʻe ʻi ai ha meʻa ʻi he māmaní ʻe lava ʻo ngaohi ke hinehina mo ngingila pehē fau. Naʻe ʻikai ke kofukofuʻi hono louhiʻi nimá, pea pehē ki hono kauʻi nimá, ʻo laka siʻi hake ʻi hono ongo fasiʻa nimá; pea naʻe pehē foki mo hono ongo louhiʻi vaʻé, pea mo hono ongo kauvaʻé, ʻo fakalaka siʻi hake pē mei hono ongo tungaʻi vaʻé. Naʻe ʻikai foki kofukofuʻi hono ʻulú pea mo hono kiá. Naʻá ku lava ʻo sio naʻe ʻikai ke ne toe tui mo ha kofu kehe ka ko hono kofu tōtōlofá pē, he naʻe ava pē ia, pea naʻá ku lava ai ke mamata ki hono fatafatá.

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he hinehina fau ʻo hono kofu tōtōlofá, ka naʻe maamangia lahi ange hono sinó ʻo laka ange ia ʻi ha meʻa te te lava ke fakamatalaʻi, pea naʻe tatau moʻoni hono fofongá mo ha ʻuhila. Naʻe fuʻu maama fau ʻa e lokí, ka naʻe ʻikai ke fuʻu maama tatau ia mo e maama naʻá ne takatakiʻi hono sinó. ʻI heʻeku fuofua mamata kiate iá, ne u ilifia; ka naʻe vave pē ʻene mahuʻi meiate au ʻa e ilifiá.

Naʻá ne ui leva au ʻaki hoku hingoá, mo ne tala mai kiate au ko ha talafeakau ia kuo fekau mai mei he ʻao ʻo e ʻOtuá, pea ko hono hingoá ko Molonai; pea ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke u fakahoko; pea ʻe ʻilo hoku hingoá ʻi he leleí mo e koví ʻi he ngaahi puleʻanga, faʻahinga, pea mo e lea, kae kehe ʻe fakatou lauʻikoviʻi mo fakaongoongoleleiʻi au ʻi he kakai kotoa pē.

Naʻá ne pehē ʻoku ʻi ai ha tohi kuo tanu, ʻa ia kuo tongitongi ʻi ha ʻū lauʻitohi koula, pea ʻoku hā ai ʻa e fakamatala ki he kakai naʻa nau fuofua nofoʻi ʻa e fonuá ni, kae ʻumaʻā honau tupuʻangá. Naʻá ne toe pehē foki ʻoku tuʻu ai ʻa e kakato ʻo e Ongoongolelei taʻengatá, ʻo hangē ko ia ne ʻoange ʻe he Fakamoʻuí ki he kakai ʻo e fonuá he kuonga muʻá;

ʻIkai ngata ai, ʻoku ʻi ai mo ha ongo maka ʻoku tuʻu ʻi ha ʻesia siliva ʻoku ngaofe—pea ko e ongo maká ni, ʻoku fakamaʻu ia ki ha sifafatafata, ʻo maʻu ai ʻa e meʻa ko ia ʻoku ui ko e ʻUlimi mo e Tumemi—pea ʻoku tanu fakataha ia mo e ʻū lauʻi tohi koulá; pea ko hono maʻu mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e ongo maká ni ʻi onoʻaho pe ʻi he kuonga ki muʻá ʻoku hoko ai ha taha ko e “tangata kikite”; pea naʻe teuteuʻi ia ʻe he ʻOtuá ʻi he taumuʻa ki hono liliu ʻo e tohí.

Hili ʻene fakamatala mai ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko ʻení kiate aú, naʻá ne kamata leva ke fakalau mai ʻa e ngaahi kikite ʻo e Fuakava Motuá. Naʻá ne fuofua lau mai ʻa e vahe hono tolu ʻo e tohi ʻa Malakaí; peá ne toe lau mai mo e vahe hono faá pe ko e vahe fakaʻosi ʻo e kikite tatau pē, ka naʻe ʻi ai ha kiʻi faikehekehe siʻisiʻi mei he meʻa ʻoku hā ʻi he Tohi Tapú. Naʻe ʻikai ke ne lau mai ʻa e veesi ʻuluakí ʻo hangē ko ʻene hā ʻi heʻetau ngaahi Tohi Tapú, ka naʻe peheni ʻene lau maí:

“He vakai, ʻoku haʻu ʻa e ʻaho ʻe vela ʻo hangē ko e ngotoʻumú, pea ko e kau fielahi kotoa pē, ʻio, pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku faiangahalá, te nau vela ʻo hangē ko e vevé; he ko kinautolu ʻe haʻú te nau tutu ʻa kinautolu, ʻoku folofola ʻe he ʻEiki ʻo e Ngaahi Kau Tau, pea ʻe ʻikai toe hanau aka pe vaʻa.”

Pea mo e taha, naʻá ne lau mai ʻa e veesi hono nimá ʻo peheni: “Vakai, te u fakahā kiate kimoutolu ʻa e Lakanga Taulaʻeikí ʻi he nima ʻo ʻIlaisiā ko e palōfitá, ʻi he teʻeki ai hoko ʻa e fuʻu ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí.”

Naʻá ne toe lau mai foki mo e veesi hono hokó ʻo kehe: “Pea te ne tō ʻi he loto ʻo e fānaú ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe fai ki he ngaahi tamaí, pea ʻe liliu ʻa e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaaí. Ka ne ʻikai ke pehē, ʻe fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie ʻa māmani kotoa ʻi heʻene haʻú.”

Naʻe ʻikai ke ngata ai, ka naʻá ne lau mai mo e vahe hono hongofulu mā taha ʻo e tohi ʻa ʻĪsaiá, ʻo pehē kuo vave pē hono fakahokó. Naʻá ne toe lau mai foki mo e vahe hono tolu ʻo e tohi Ngāué, ʻa hono veesi uofulu mā uá mo e uofulu mā tolú, ʻo tatau tofu pē mo e meʻa ʻoku tuʻu ʻi heʻetau tohi Fuakava Foʻoú. Naʻá ne pehē ko e palōfita ko iá ko Kalaisi ia; ka ʻoku teʻeki ai hoko ʻa e ʻaho “ʻe motuhi ai mei he kakaí ʻa kinautolu ʻe ʻikai te nau tokanga ki Hono leʻó,” ka ʻe vavé ni pē haʻane hoko.

Naʻá ne toe lau mai foki mo e vahe hono ua ʻo e tohi ʻa Sioelí, ʻo kamata mei he veesi hono uofulu mā valú ʻo aʻu ki he veesi fakaʻosí. Naʻá ne pehē foki kuo teʻeki ke fakahoko ʻeni, ka ʻe vave hono fakahokó. Pea naʻá ne toe pehē foki kuo vave hono maʻu ʻe he kau Senitailé ʻa e kakato ʻo e Ongoongoleleí. Naʻá ne toe lau mo ha ngaahi kupuʻi folofola kehe, mo fai ha ngaahi fakamatala lahi he ʻikai ke lava ʻo fai ha lau ki ai ʻi heni.

ʻIkai ngata ai, ka naʻá ne toe tala mai kiate au, ʻo kau ka maʻu leva ʻa e ngaahi lauʻitohi koula kuó ne lau ki aí—he kuo teʻeki hokosia ʻa e taimi totonu ke maʻu ai iá—ʻoku totonu ke ʻoua naʻá ku fakahā ia ki ha taha; pea pehē pē foki ki he sifafatafatá mo e ʻUlimí pea mo e Tumemí; ka kiate kinautolu pē ʻe fekauʻi au ke u fakahā ki aí; kapau leva te u fai pehē ʻo fakahā ia, ʻe fakaʻauha au. ʻI he lolotonga ʻo ʻema talanoa fekauʻaki mo e ʻū lauʻitohi koulá, kuo fakahā ki hoku ʻatamaí ha meʻa-hā-mai ʻo u lava ai ʻo mamata ki he potu ʻoku tanu ai ʻa e ʻū lauʻi tohí, pea naʻe pehē fau ʻene mahinongofua mo ʻilongofuá, naʻá ku ʻiloʻi ai ʻa e potú ni ʻi heʻeku ʻalu ki aí.

Hili ʻa e fetuʻutakí ni, ne u fakatokangaʻi leva ʻa e maama ʻi he lokí ʻoku kamata ke fakatahataha hifo ki he sino ʻo e tokotaha ne lea mai kiate aú, pea naʻe hoko pehē ai pē kae ʻoua kuo toe fakapoʻuli ʻa e lokí, tuku kehe pē ʻa e feituʻu naʻe ofi ki hono sinó; pea tuai-e-kemo, kuó u mamata kuo fakaava ha hala ʻoku fakahangatonu hake ki he langí, pea naʻe ʻalu hake ai kae ʻoua kuó ne pulia ʻaupito, kae toe fakapoʻuli pē ʻa e lokí ʻo hangē ko hono anga ki muʻa pea toki hā mai ʻa e maama fakalangí ni.

Naʻá ku tokoto ai ʻo fifili ki hono makehe ʻo e meʻá ni, pea mo ofo moʻoni ʻi he meʻa kuo fakamatala mai kia au ʻe he talafekau nāunauʻiá ni; ka ʻi he lolotonga ʻo ʻeku fifilí, ne fakafokifā kuó u toe fakatokangaʻi kuo toe fakaʻau ke maama hoku lokí, pea ʻi he taimi pē ko iá, kuo toe hā mai ʻa e talafekau fakalangi tatau pē ʻi hoku veʻe mohengá.

Naʻá ne kamata, ʻo ne toe fakamatalaʻi mai ʻa e ngaahi meʻa pē ko ia naʻá ne fakahā mai ʻi heʻene ʻuluaki ʻaʻahi maí, ʻo ʻikai ha momoʻi liliu ʻe taha; pea hili ʻene fai ʻení, naʻá ne toe fakahā mai kiate au ʻa e ngaahi tautea mamafa ʻe hoko mai ki māmani, pea mo e fakaʻauha lahi ʻo e honge, heletā, mo e mahaki fakaʻauha; pea ʻe hoko mai ki māmani ʻa e ngaahi tautea fakamamahi ko iá ʻi he toʻutangatá ni. ʻI he hili ʻo ʻene fakamatala mai ʻa e ngaahi meʻá ni, ne toe kamata leva ke foki hake ʻo hangē ko ia ne ne fakahoko ki muʻá.

ʻĪmisi
The Book of Mormon prophet Moroni kneeling on snow covered ground as he prays. Moroni's hands are resting on the gold plates. There is a hole in the ground prepared for the burial of the plates. There are large trees growing in the background.

ʻI he 421 A.D. naʻe tanu ʻe he palõfita ko Molonaí ʻa e ngaahi lekooti toputapu ʻo hono kakaí ʻi he Moʻunga ko Komolá. ʻI heʻene foki ki mui mai ko ha tangata kuo ʻosi toetuʻú, naʻá ne talaange kia Siosefa Sãmita fekauʻaki mo e lekooti fakakuonga muʻa ko ʻení, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻo hangå ko ia ne ʻave ʻe he Fakamoʻuí ki he kakai ʻo e kuonga muʻá ʻi he konitinåniti ko ʻAmeliká. Ko e lekooti ko iá ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

ʻI he taimi ko ʻení, ne pehē fau hono mamafa ki hoku lotó ʻa e ngaahi meʻa ko iá, pea mole ai mei hoku matá ʻa e fiemoheá, kau tokoto ai pē ʻo fakatumutumu ʻi he meʻa kuó u mamata mo fanongo ki aí. Ka hono ʻikai fakaʻohovale ʻeku toe mamata ki he talafekau tatau pē ʻi he tafaʻaki ʻo hoku veʻe mohengá, peá u toe fanongo ki heʻene toe fakamatalaʻi pe to e leaʻaki ʻa e meʻa tatau pē ko ia ne ne tomuʻa fakamatala maí; peá ne fakalahi mai ʻaki ha fakatokanga kiate au, ʻo ne tala mai ʻe feinga ʻa Sētane ke fakataueleʻi au (koeʻuhí ko e tuʻunga masiva naʻe ʻi ai ʻa e fāmili ʻeku tamaí), ke u maʻu ʻa e ʻū lauʻitohi koulá koeʻuhí ke u hoko ai ʻo koloaʻia. Naʻá ne fekau ke ʻoua naʻá ku fai ia, ʻo ne pehē ʻoku ʻikai totonu ke u maʻu ha toe fakakaukau kehe ʻi hono maʻu ʻo e ʻū lauʻitohí ka ke fakalāngilangiʻi pē ʻa e ʻOtuá, pea ke ʻoua naʻa toe ueʻi au ʻe ha faʻahinga holi ka ke langa Hono puleʻangá; ka ʻikai, pea he ʻikai ke u lava ʻo maʻu ia.

ʻI he hili ʻo ʻene ʻaʻahi mai hono tolú, naʻá e toe ʻalu hake ia ki he langí ʻo hangē ko ia ʻi muʻá, kae toe tuku ai au keu fifili ki hono ngali kehe ʻo e meʻa ne hokó; ka ʻi he meimei taimi tatau pē naʻe ʻalu hake ai ʻa e talafekau fakalangí meiate aú ʻi hono tuʻo tolú, kuo ʻuʻua ʻa e moá, peá u fakatokangaʻi kuo mei hoko mai ʻa e ʻahó, pea ko ia ʻoku ngalingali naʻe feʻunga ʻema ngaahi pōtalanoá mo e poó kakato.

Ne fuofuoloa siʻi pē mei ai peá u tuʻu hake mei hoku mohengá, pea hangē ko ʻeku tōʻonga mahení, ne u hoko atu ki he ngāue naʻe pau ke u fakahoko he ʻaho ko iá, ka, ʻi heʻeku feinga ke u ngāue ʻo hangē ko ʻeku faʻa faí, ne u fakatokangaʻi kuo pehē fau hono mole hoku mālohí ʻo ʻikai ai ke u toe lava ʻo fai ha meʻa ʻe taha. Naʻe ʻilo ʻe heʻeku tamaí, he naʻá ma ngāue fakataha pē, ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku fehālaaki, peá ne fekau ai au ke u foki ki ʻapi. Ne u kamata leva ʻo u fakataumuʻa ke u foki ki homau falé; ka ʻi heʻeku feinga ke kaka he ʻaá mei he ngoueʻanga ne ma ʻi aí, ne ʻosi moʻoni hoku iví peá u tō ai ʻo ʻikai toe lava ha meʻa ki he kelekelé, pea naʻe kiʻi fuoloa mo e ʻikai ke u toe lava ʻo ʻilo ha meʻa.

Ko e ʻuluaki meʻa pē ʻoku ou lava ke manatuʻí ko ha leʻo naʻe ongo mai , ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá. Ne u hanga hake, ʻo mamata ki he talafekau tatau pē ʻoku ʻi ʻolunga ʻi hoku ʻulú, pea ʻoku takatakaiʻi ia ʻe ha maama ʻo hangē ko ia ʻi muʻá. Naʻá ne hanga leva ʻo toe fakamatalaʻi mai kiate au ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē naʻá ne fakamatalaʻi mai kiate au ʻanepoó., mo ne fekau au ke u ʻalu ʻo fakamatala ki heʻeku tamaí ʻa e meʻa-hā-maí pea mo e ngaahi fekau kuó u maʻú.

Naʻá ku talangofua; peá u foki ai ki heʻeku tamaí ʻi he ngoueʻangá, ʻo fakamatalaʻi ʻa e meʻa kotoa pē ki ai. Naʻá ne tala mai ko e meʻa ia mei he ʻOtuá, peá ne fekau ke u ʻalu pea fai ʻo fakatatau ki hono fekauʻi au ʻe he talafekaú. Ne u mavahe ai mei he ngoué, ʻo u ʻalu ki he potu naʻe fakahā mai ʻe he talafekaú ʻoku tanu ai ʻa e ʻū lauʻitohi koulá; pea tuʻunga ʻi he mahinongofua ʻo e meʻa-hā-mai naʻá ku maʻu ʻo fekauʻaki mo iá, naʻá ku ʻiloʻi ʻa e feituʻú ni ʻi heʻeku aʻu atu pē ki aí.

Paaki