2021
ʻOku ʻAonga Ia! Ko e Temipalé Ko ha Tāpuaki Liliu-Moʻui
ʻOkatopa 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

ʻOku ʻAonga Ia! Ko e Temipalé Ko ha Tāpuaki Liliu-Moʻui

ʻI he mahaki fakaʻauha COVID-19, naʻá ku fehangahangai mo hoku kaumeʻa ne ma teu malí mo ha fakafepaki lahi ʻi heʻema feinga ki he temipalé, pea naʻe kamata ke u fifili pe te ma hū koā ki loto.

ʻĪmisi
ongomeʻa mali kei talavou ʻi tuʻa ʻi he temipalé

Laʻitā ne fakatātaaʻi ʻe ha ongo mōtolo

Naʻe faingataʻa kiate au mo hoku husepānití ke ma mali ʻi he temipalé—ʻo ʻikai koeʻuhí naʻe ʻikai ke ma loto ki ai! Naʻe lahi ha ngaahi meʻa naʻá ne taʻofi kimaua mei hono fakahoko e fuakava toputapu ko ʻení.

Ka ʻi he fononga ko ʻeni ʻo e faingataʻá, tupulakí, mo e ʻofá, kuó u maʻu ai ha fakamoʻoni lahi ange ki he temipalé mo e ngaahi tāpuaki ʻe lava ke ʻomi ʻe he feituʻu toputapu ko iá ki heʻema moʻuí.

Ngaahi Fakafeʻātungia Lahi

Naʻe faingataʻa e meʻa kotoa ʻi he hili pē ʻema fakamaʻú. Naʻe hanga ʻe ha ngaahi tūkunga taʻeʻamanekina lahi ʻo taʻofi kimaua ʻi ha vahaʻataimi, mei heʻema laka ki muʻa ʻo mali ʻi he temipalé. Ko ia ʻi he hili ha taimi fuoloa, ne faifai peá ma fokotuʻu homa ʻaho ʻenitaumení mo e silá ki Mē ʻo e 2020. Naʻe meimei ke palaniʻi e meʻa kotoa pē. Ne faifai pea hokosia ʻa e taimí!

Ka naʻe tō ʻa e mahaki fakaʻauha COVID-19 ʻi he māmaní, pea tāpuni kotoa homau fonua ko Saute ʻAfiliká.

Naʻe toe toloi ai ʻa e temipalé mo ʻema malí.

Naʻe kamata ke u fakakaukau he ʻikai ke u toe lava ʻo hū ‘i he temipalé. Pea naʻá ku fifili pe naʻe ʻaonga nai ʻa e feinga kotoa pē. Naʻe teʻeki ai ke u maʻu mo hoku husepānití homa ʻenitaumení, pea naʻá ku ongoʻi loto-foʻi koeʻuhí ko e hili ʻeku teuteu he konga lahi ʻo ʻeku moʻuí ke u moʻui taau ke hū aí, naʻe teʻeki pē ke hoko ia.

Ka naʻá ku fakakaukau ki he meʻa kotoa pē naʻe akoʻi ʻe he kau palōfitá fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ʻalu ki he temipalé pea mo e ngaahi tāpuaki lahi ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau fakahoko ʻa e ngaahi fuakava mo e ʻEikí. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē “ko e ngaahi lelei taupotu taha ʻo e mēmipa ʻi he Siasí ʻe toki lava pē ʻo ʻilo ia fakafou ʻi he ngaahi ouau hakeakiʻi ʻo e temipalé.”1

Ko ia ne u kei fakapapauʻi pē te u ʻalu ʻi he taimi totonú.

ʻAonga ʻa e Tatalí

ʻI he ngaahi māhina siʻi hono hokó, naʻá ku ʻaukai mo hoku husepānití, lotu, mo fakaʻaongaʻi ʻa e tuí te ma kei moʻui taau pē pea lava ʻo mali ʻi he temipalé. Pea ko e meʻa fakaofo ʻi Sepitema 2020, naʻe ʻi ai ha taimi fakangatangata ne ava ai e Temipale Johannesburg South Africa ʻa ia ne u lava ai mo hoku husepānití ʻo maʻu homa ʻenitaumení.

ʻOku ʻikai lava ʻo mafakamatalaʻi ʻeku ongoʻi ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ʻi loto ʻi he ngaahi holisi ʻo e temipalé. Ko ha mōmeniti vāofi loloto fakalaumālie ia he ʻikai toe ngalo ʻiate au. Pea naʻe ʻaonga ʻaupito ʻa e tatalí.

Ne ʻikai fuoloa mei ai, ne faifai pea lava ʻo silaʻi au mo hoku husepānití ʻi he fale ʻo e ʻEikí ki he nofo taimí mo hono kotoa ʻo e nofo taʻengatá.

Naʻe mātuʻaki toputapu homa ʻaho silá. Ko kimaua pē ʻa e ongomeʻa mali ʻi he temipalé he taimi ko iá, naʻá ma fefakahokoʻaki e fuakava taʻengata ko iá ʻiate kimaua pea mo e ʻEikí. Naʻe mahulu atu ʻa ʻeku fiefiá. Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē naʻe tangutu ʻa e Fakamoʻuí ʻi homa tafaʻakí, ʻo pehē mai, “ʻOku ou hoifua ki hoʻomo tuí—kuo faifai peá mo aʻu ki ai!”

Pea ʻokú ma fiefia ke kamata fakataha ha fononga foʻou, ʻa ia ʻe lava ke ma toutou foki ai ki he temipalé.

Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé

Neongo ʻoku ʻikai ʻatā e ngaahi temipalé kiate kitautolu hono kotoa, ka ʻi heʻetau fakamuʻomuʻa ʻa e ʻalu ki he fale ʻo e ʻEikí mo faifeinga ke moʻui taau ke maʻu ha lekomeni temipalé, te tau lava ʻo fakaafeʻi mai e ngaahi tāpuakí ki he tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí.

Hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku ou fakatauange ke tau takitaha fakaʻapaʻapaʻi e Fakamoʻuí mo fai ha liliu pē ʻoku fie maʻu ke tau sio ai kiate kitautolu ʻi Hono ngaahi temipale toputapú. ʻI heʻetau fai iá, te tau lava leva ʻo fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻa māʻoniʻoní mo teuteuʻi kitautolu mo hotau fāmilí ki he ngaahi tāpuaki kotoa ʻe lava ke Ne foaki mai mo Hono Siasí ʻi he moʻuí ni pea mo ʻitāniti foki.”2

ʻI heʻeku fakakaukau pē ki heʻeku ngaahi fuakava ʻi he temipalé pe ʻalu ki he temipalé, ʻoku ou ongoʻi ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea ʻoku ou lava ʻo tukuange ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní mo fakaafeʻi mai ʻa e melinó ki heʻeku moʻuí. Koeʻuhí ko e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, kuó u lava ai mo hoku husepānití ʻo sio ki mui pea vakai ki hono tataki ʻe he toʻukupu ʻo e Tamai Hēvaní ʻema moʻuí pea kuo fakatupulaki ʻema tui ʻokú Ne tataki fakaʻaho kitautolú.

ʻOku ou houngaʻia ʻi he ʻenitaumeni fakatemipalé, ʻa ia ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau ʻiloʻi e founga ke foki ai ki he Tamai Hēvaní, pea mo e faingamālie ke silaʻi kitautolu ʻo taʻengata kiate kinautolu ʻoku tau ʻofa aí—ko ha tāpuaki ʻoku ʻikai mafakamatalaʻi ʻoku tau maʻu koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Te tau lava kotoa ʻo moʻui taau mo e ngaahi tāpuaki ko iá ʻi heʻetau teuteuʻi kitautolu mo muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí—neongo pe ko e hā e ngaahi faingataʻa pe fakafeʻātungia te tau fehangahangai mo iá.

ʻOku mahuʻinga e feinga kotoa pē ke aʻu ki aí. Tui mai kiate au.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Endure and Be Lifted Up,” Ensign, May 1997, 72.

  2. Quentin L. Cook, “Sio Kiate Koe ʻi he Loto Temipalé,” Liahona, Mē 2016, 100.

Paaki