2021
Ko ʻEmau Fiefia ko ha Temipale Foʻou ʻi Vanuatú
ʻOkatopa 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko ʻEmau Fiefia ko ha Temipale Foʻou ʻi Vanuatú

Ko e vahevahe ʻe he kakai lalahi kei talavou ʻi he motú ni ʻenau fiefia ʻi hono fanongonongo ha temipale ʻi honau fonuá.

ʻĪmisi
finemui sei matalaʻiʻakau ʻoku tuʻu ʻi tuʻa

Louisette Desire Waiane ʻo Vanuatú

Faitā ʻe Emmalee Bazar

ʻOkú Ne Manatuʻi Koe, mo Au, mo e Ngaahi ʻOtu Motu Kotoa ʻo e Tahí

“ʻOku ou manatuʻi ʻeku fuofua fanongo ʻi he foʻi lea temipalé ʻi hoku taʻu valú pea mo hono akoʻi au ʻe he kau faifekaú. Naʻe ohi hake au ʻi ha ngaahi tui kehekehe, pea neongo naʻe ʻikai mahino kiate au e ʻuhinga kakato ʻo e foʻi lea temipalé ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ka naʻá ku ako ʻo ʻilo kimui ange ʻa e temipalé, ʻuhinga ʻoku mātuʻaki mahuʻinga aí, mo e founga te tau lava ai ʻo teuteu ke fakahoko e ngaahi ouau ʻi lotó.

“Kuó u saiʻia maʻu pē ʻi hono lau e ngaahi makasini ʻa e Siasí kau ki ha ngaahi aʻusia fakaʻofoʻofa mo fakaofo lahi mei he kāingalotu ʻo e Siasí kuo nau lava ʻo ō ki he temipalé. Kuo fakamālohia ʻe heʻenau ngaahi aʻusiá ʻa ʻeku loto-holi ke moʻui tāú, neongo ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha temipale ʻi hoku motú. ʻOku ou toe ongoʻi ʻofa foki ki he niʻihi kehe hangē ko aú, ʻoku ʻikai ke nau ofi ki ha temipalé. Ka ʻoku fuʻu mahuʻinga ia kiate au ʻo tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻokú ke nofo aí, ʻe hoko mai maʻu pē e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ʻi he taimi pē ʻa e ʻEikí.

“Kuó u ʻiloʻi maʻu pē he ʻikai tuku hono lilingi mai ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi tāpuakí kiate kitautolu ʻi heʻetau faivelenga kiate Iá, tatau ai pē pe ʻoku ʻi ai ha temipale ofi mai pe ʻikai. Pea ʻoku ou houngaʻia lahi ʻi he faingofua ʻo ha kiʻi laka ʻo e tuí—te tau lava ʻo ako faivelenga mo tatali ʻi he faʻa kātaki ki he ʻEikí ʻi he ‘ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki’ (2 Nīfai 28:30). ʻOku ou fakahaaʻi mo fakahīkihikiʻi e taimi ʻa e ʻEikí mo ʻEne ngāue maʻongoʻonga ʻokú Ne finangalo ke u kau ki aí.

“ʻI he taimi naʻe fanongonongo ai ʻe hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2020 ʻe ʻi ai ha temipale ʻi Pooti Vila, Vanuatú, naʻá ku ongoʻi ha nonga lahi.

“He ʻikai ngalo ʻiate au ʻa e loʻimata ʻo e fiefiá. Koeʻuhí ʻokú Ne ʻofa mo ʻafioʻi ʻa ʻEne fānaú, ʻokú Ne kei ʻmanatuʻi pē ʻa kinautolu ʻoku ʻi he ngaahi motu ʻo e tahíʼ (2 Nīfai 29:7).

“ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha ngaahi taumuʻa mo e palani makehe ʻa e ʻEikí maʻá e ngaahi fonua kotoa pē ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi holi ʻa ʻEne fānaú ke nau maʻu kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí, kau ai ʻa kinautolu ʻoku maʻu mei he temipalé. Kiate kinautolu ʻoku teʻeki ai ke ʻi ai haʻanau temipalé, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou tatali ʻi he faʻa kātaki, faivelenga, pea hanganaki atu ki he ngaahi tāpuaki ʻoku ʻamanaki ke mou maʻú. ʻOku ou ʻofa lahi ʻaupito ʻi he ongoongolelei ko ʻení koeʻuhí ko hono kakato ʻo e māʻoniʻoní mo e māmá.”

Louisette Desire Waiane, Siteiki Pooti Vilá, Vanuatu

ʻOku Fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻEne Ngāué, pea ʻOku ou ʻi Hení ke Tokoni

“Ko ha ongo ia ʻoku ʻikai mafakamatalaʻi pea ko ha momeniti ia te u mataʻikoloa ʻaki ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí ʻi he taimi naʻe fanongonongo ai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻe langa ha temipale ʻi Vanuatú. Ko ha ongoongo taʻeʻamanekina ia, ka ʻoku ou falala ki he ʻEikí, ʻEne taimí, mo ʻEne ngāué.

“Naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngāué ʻi Hono poto pē ʻOʻoná.

ʻI he taimi naʻe fakahoko ai e fanongonongó, ko e meʻa pē naʻá ku fakakaukau ki aí ko hoku fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá, kau takí, mo e tokotaha kotoa pē kuo feilaulau ke tokoni ki hono langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi Vanuatú. Naʻá ku maʻu ha loto-houngaʻia lahi ange ki heʻetau kau paionia ne nau tā e ʻuluafí. ʻOku ou ʻiloʻi kuo mavahe honau niʻihi mei he moʻui fakamatelié ni pea ʻoku nau fiefia he taimí ni ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. ʻOku ou fakamālō kiate kinautolu!

“ʻOku ou ongoʻi loto-fakatōkilalo ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻe lava ke maʻu ʻe hoku fāmilí he taimí ni ʻa e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé. ʻI he taimi ní, ʻoku feilaulau lahi e kāingalotu ʻo e Siasi ʻi Vanuatú ke nau aʻu ki he temipale ʻi Fisí pe Nuʻu Silá. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau ʻalu tuʻo taha pē ʻi he kotoa ʻenau moʻuí. ʻOku mau monūʻia he taimí ni ke langa e fale ʻo e ʻEikí ʻi homau fonuá. ʻOku ou houngaʻia ai ʻo taʻengata.

“ʻOku ou fie fakaafeʻi kitautolu kotoa ke tau teuteu fakalaumālie ki he taimi te tau talitali lelei ai e ngaahi fale ʻo e ʻEikí ki hotau fonuá. Te tau fakahoko ha ngaahi fuakava taʻengata mo kau ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻi heʻetau feinga ke taau mo e takaua maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te tau mateuteu lelei ange ai ke hū ki he fale māʻoniʻoni ʻo e ʻEikí.

“ʻOku ou hoko he taimí ni ko ha kalake fakavahefonua. ʻOku fakalotoa au ke u tokoni ki homau palesiteni fakavahefonuá mo e fānau ʻa e ʻOtuá kuo fakafalala mai ʻe he Tamai Hēvaní ke mau tokangaʻí ke teuteu ki he ʻaho maʻongoʻonga ko ia ʻe fakaava ai ʻa e Temipale Vanuatú. Pea ʻoku ou lotua ʻe hoko ʻa e Laumālie tatau ko ia ne u ongoʻi ʻi he momeniti naʻe fakahoko ai ʻa e fanongonongó ko ha fakaʻaiʻai ke tokoni ke u laka ki muʻa.

“ʻOku hounga kiate au ʻa e faingamālie ke fakahaaʻi ai ʻeku ngaahi fakakaukau mo e ongo fekauʻaki mo e fanongonongo fakahisitōlia maʻongoʻongá ni. Ko e meʻa pē te u lava ʻo lea ʻakí ko e fakamālō ki he Tamai Hēvaní, pea kia Palesiteni Nalesoni ʻi heʻene hoko ko e tokotaha lea ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní he ʻaho ní.”

Dack Tivles, Vahefonua Lukanivilá, Vanuatu

ʻOku ʻOmi ʻe he Temipalé ha ʻAta ʻo Hēvani

“ʻOku fekumi ʻa e tokotaha kotoa pē ki ha meʻa ke ne ueʻi fakalaumālie pe fakamoʻui kinautolu, fakalaumālie mo fakatuʻasino fakatouʻosi, ʻi he moʻui fakamatelié ni. Kiate aú, ko e hoko ia ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Talu ʻeku kau ki he Siasí he taʻu ʻe 12 kuohilí, kuo teʻeki ke u teitei fakaʻiseʻisa ʻi heʻeku filí. Kuo faitāpuekina ai ʻeku moʻuí ʻi ha ngaahi founga lahi.

“ʻI he taimi ne u papitaiso aí, naʻe kamata ke u fanongo lahi fekauʻaki mo e temipalé. Ne talanoa maʻu pē ʻa e kau mēmipa kehé fekauʻaki mo hono mahuʻinga kiate kinautolú. Ko ha meʻa ia naʻá ne ʻomi maʻu pē ha nonga ki hoku lotó mo fakaʻaiʻai au ke u laka ki muʻa. Naʻá ku ʻiloʻi naʻá ku fie ʻalu ki ai ʻi ha ʻaho ʻo aʻusia ʻa e fiefia ne nau ongoʻí.

“Naʻá ku fili kimui ange ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau pea naʻe uiuiʻi au ki he Misiona Australia Brisbane. Ko e ongo lelei taha kuó u maʻú ʻa ʻeku fuofua hū ʻi he Temipale Hamilton New Zealand. He ʻikai teitei ngalo ʻa e aʻusia ko iá. Ko e ngaahi lea te u fakaʻaongaʻi ke fakamatalaʻi ʻaki e ongo naʻá ku maʻú ko e fiefia, nonga, mo e nēkeneka. Naʻá ku ongoʻi moʻoni e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní kiate aú, pea naʻe ongo mālohi ʻa e Laumālié. Naʻe fakaʻaiʻai ai au ke u kei mālohi maʻu pē ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú pea ʻi he hili iá.

“ʻI heʻemau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Vanuatú, ne mau faʻa fakaʻānaua maʻu pē ke ʻi ai ha temipale ʻi homau fonuá, ka ʻi he taimi naʻe fanongonongo ai ia ʻe Palesiteni Nalesoní, naʻe hangē kuo hoko ʻo moʻoni ʻemau fakaʻānauá.

“ʻOku ʻuhinga e ʻi ai ha temipale ʻi Vanuatu ní ʻe femoʻuekina ange ʻemau moʻuí, ka ʻi ha founga lelei, koeʻuhí te mau lava ʻo fakahoko ha ngāue fakatemipale mo ha hisitōlia fakafāmili lahi ange.

“ʻOku ou manatuʻi ʻeku fanongo ʻi ha lea he konifelenisi lahí fekauʻaki mo e fakakaukau maʻu pē ki he temipalé.1 ʻI hoʻo fai iá, ʻokú ke maʻu ai ʻa e fuka ko iá—ʻe ʻi ai maʻu pē ha meʻa te ke hanganaki atu ki ai.

“ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he temipalé ke tau maʻu ʻa e fakakaukau ko ia ʻoku ʻikai fakangatangata ʻa e moʻuí ʻe he ngaahi palopalemá. ʻE lava ke ʻomi ʻe he fakakaukau taʻengata ʻoku ʻi aí ha fakaʻaiʻai ke hokohoko atu ʻetau feingá, tui maʻu pē, hokohoko atu hono ngāue ʻaki e tuí, pea hokohoko atu e falalá. Kiate aú, ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ia ke ʻi ai ha temipale ʻi Vanuatú ni—ko ha ʻata ia ʻo hēvani.”

Eunice Hoiesi James, Siteiki Pooti Vilá, Vanuatu

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai Thomas S. Monson, “Ko e Temipale Māʻoniʻoní—Ko ha Maama ki he Māmaní,” Liahona, Mē 2011, 90–94.

Paaki