2021
Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Hoko ko ha Tokotaha Ngāue Temipalé
ʻOkatopa 2021


Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Hoko ko ha Tokotaha Ngāue Temipalé

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Naʻe hoko ʻa e ngāue ʻi he temipalé ke toe makehe ange ai kiate au ʻa e ngaahi ouaú mo e ngaahi tāpuakí.

ʻĪmisi
hand opening a door

Laʻitā mei he Getty Images

ʻI heʻeku fuofua ʻalu ki he temipalé, naʻá ku ofo ʻi he fakaʻeiʻeiki ʻo e fale ʻo e ʻEikí. Naʻá ku ongoʻi naʻe mahino pē pe ko hai au, ʻuhinga naʻá ku ʻi he māmaní aí, pea mo e feituʻu ʻe lava ke tataki ai au ʻe hoku halá ʻi heʻeku tokanga taha kia Kalaisí.

Naʻe toki uiuiʻi pē au ke u ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilani, pea naʻá ku fiefia ke hū ʻi he temipalé kimuʻa peá u ʻalú. Naʻá ku teuteu kimuʻa ʻaki ʻeku ako fekauʻaki mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé mo teuteuʻi au ke fakahoko ha ngaahi fuakava mo e ʻEikí.

Hili iá, naʻá ku ʻiloʻi naʻá ku fie ʻalu maʻu pē ki ai ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí. Pea naʻe tākiekina ʻe he fili ko iá ʻeku holi ke u hoko ko ha tokotaha ngāue ouau foki.

Feilaulau ke Ngāué

Hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Ronald A. Rasband ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻI heʻetau ʻalu ki he temipalé, ʻoku toe lahi ange ai ʻa e mahino ʻoku tau maʻu ki he Toluʻi ʻOtuá mo e ongoongolelei taʻengatá, mo ʻetau tukupā ke moʻui ʻaki mo akoʻi ʻa e moʻoní, pea mo ʻetau loto moʻoni ke muimui ki he sīpinga ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.”1

Naʻá ku fie fakaafeʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá ki heʻeku moʻuí, ko ia ʻi heʻeku foki ki ʻapi mei heʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻá ku talanoa ki heʻeku pīsopé fekauʻaki mo e hoko ko ha tokotaha ngāue temipalé. Naʻe fāifai pea ui au ke u ngāue ʻi he Temipale Washington D.C. ʻi ha ngaahi māhina siʻi lolotonga ʻeku ngāue ke tānaki ha paʻanga ki he akó.

Naʻá ku ngāue ʻi he temipalé lolotonga e taimi 6 efiafi ʻo e pō Falaite kotoa pē. Naʻe fie maʻu ʻe he taimi-tēpile ko ʻení ke u mavahe teʻeki ʻosi ʻeku ngāué ka u fononga ʻi ha houa ʻe ua. Ko ha tukupā lahi mo faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke tauhi he uike kotoa pē.

ʻI he taimi ko iá, naʻá ku ngāue ʻi ha ngaahi houa lahi ʻo fakahoko ha ngāue fakatuʻasino lahi, ko ia naʻá ku faʻa helaʻia ʻaupito ʻi heʻeku taimi ngāue ʻi he temipalé. Naʻá ku ongosia fakaʻatamai foki ʻi he taimi lahi ʻi he teuteu ke foki ki he kolisí mo fakakaukauʻi e meʻa te u fakahoko ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻuí.

Ka ʻi he lolotonga ʻo ʻeku taimi ngāué, naʻá ku vēkeveke maʻu pē ke ako lahi ange ki he ngaahi ouaú. Pea neongo ʻeku ongosia mo ʻikai hano ngataʻanga ʻo ʻeku lisí, ka naʻá ku maʻu ha nonga ʻi he temipalé. Naʻá ku mavahe maʻu pē mo e ongoʻi houngaʻia ʻi he faingamālie ke ngāue ai maʻá e ʻEikí, pea naʻá ku ongoʻi kuo fakafoʻou fakalaumālie au ʻi he fakaʻosinga ʻo e taimi ngāue takitaha ʻi heʻeku tokanga taha ki he Fakamoʻuí. Naʻe tokoniʻi foki au ʻe he nonga naʻá ku ongoʻí ke u maʻu ha fakahinohino mo ha tali ki heʻeku moʻuí.

Fakaʻaongaʻi ha Taimi

Naʻe ngata ʻeku ngāue fakatemipalé ʻi heʻeku hiki ʻo hū ki he kolisí. Pea naʻá ku fuʻu femoʻuekina mo lōmekina ʻi heʻeku akó ʻo ʻikai ke u faʻa ʻalu ki he temipalé. Naʻe kamata ke u fakatokangaʻi ha ongo vivili naʻe fie maʻu ke u toe ngāue ai, ko ia ne u talanoa mo ʻeku pīsopé ke ʻeke pe ko e hā e meʻa ʻe hokó.

Naʻá ku maʻu ha uiuiʻi ke u ngāue ʻi he temipalé ʻi he hoʻatā Tokonakí.

ʻIo, naʻá ku fuʻu femoʻuekina, ka naʻá ku fiefia ke tuku ha taimi ke ngāue ai ʻi he fale ʻo e ʻEikí ʻi he uike kotoa pē. Naʻá ku toe ofi ange ki he Fakamoʻuí mo e Tamai Hēvaní ʻi he taimi ngāue kotoa pē, pea naʻe lava ke u fiefia ʻi he nonga ʻoku makehe ki Hono falé.

Fiefia ʻi he Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé

Kuo kiʻi nounou pē ʻeku ngāue fakatemipalé, ka ʻoku ou fakamoʻoni kuo liliu ʻe hoku taimi ngāué ʻeku moʻuí ke u toe lelei ange.

Koeʻuhí ko e ngaahi feilaulau naʻá ku fakahoko ke ngāué pea koeʻuhí ko e lelei ʻa e ʻEikí, ʻoku ou ongoʻi moʻoni ʻo hangē ne u maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Russell M. Nelson: “ʻOku ou palōmesi atu ʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi mana ʻokú Ne ʻafioʻi ʻokú ke fie maʻú ʻi hoʻo feilaulau ke ngāue mo moihū ʻi Hono ngaahi temipalé.”2

Kuó u aʻusia ʻa e ngaahi mana ko iá. Pea ʻoku ou ʻilo te ke lava foki mo koe ʻi hoʻo ʻai ke hoko ʻa e ngāue fakatemipalé ko ha konga mahuʻinga ʻo hoʻo moʻuí.

He ʻikai ke tau maʻu kotoa ha faingamālie ke hoko ko ha tokotaha ngāue temipale. Ka ʻi heʻetau kau ki he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, tauhi mo fakaʻapaʻapaʻi ʻetau ngaahi fuakavá, mo ʻalu ki he temipalé ʻi he taimi ʻoku tau lava aí, ʻe lava ke tau toe ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea fakaafeʻi ʻEna fakahinohinó mo e leleí ki heʻetau moʻuí. Pea ʻi he taimi ʻoku tau tokanga taha aí, te tau lava maʻu pē ʻo maʻu ha nonga ʻi hotau lotó, tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ronald A. Rasband, “Taau ki he ʻEikí,” Liahona, Nōvema 2020, 23.

  2. Russell M. Nelson, “Ko e Hoko ko ha Kāingalotu Faʻifaʻitakiʻanga,” Liahona, Nōvema 2018, 114.

Paaki