2022
ʻOkú ke Fekumi Nai kia Kalaisi ʻi he ʻAho Takitaha?
Māʻasi 2022


“ʻOkú ke Fekumi Nai kia Kalaisi ʻi he ʻAho Takitaha?,” Liahona, Māʻasi 2022.

Kakai Lalahi Kei Talavoú

ʻOkú ke Fekumi Nai kia Kalaisi ʻi he ʻAho Takitaha?

Naʻe tokoni ʻeku aʻusia ʻi he temipalé ke u fakatokangaʻi ai ʻoku fie maʻu ke u fekumi ke maʻu ʻa Kalaisi ʻi he ʻaho kotoa pē.

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Kuatemala.

ʻĪmisi
ko ha tangata lahi kei talavou ʻokú ne lau ʻa e folofolá ʻi he tafaʻaki ʻo ha matapā sioʻata ʻoku ava

ʻI heʻeku kei siʻí, ne u faʻa fakahoko pē kiate au ha ngaahi fehuʻi hangē ko e “ʻOku lea nai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?” “Te u mamata nai ki he ʻOtuá ʻi he taimi te u ʻalu ai ki hēvaní?”

ʻI heʻeku kiʻi matuʻotuʻa angé, ʻoku ou lava ʻo sio ki mui ʻo vakai naʻe tataki maʻu pē au ʻe he Tamai Hēvaní mo fakahaaʻi mai ha fakamoʻoni ʻokú Ne moʻui, ka naʻe ʻikai ke u lava maʻu pē ʻo fakatokangaʻi Hono toʻukupú ʻi heʻeku moʻuí. Naʻá ku monūʻia ke ohi hake au ʻi ha ʻapi ne kau ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, ka naʻá ku moʻui ʻi ha fakamoʻoni ʻa ha taha kehe ʻi ha taimi lōloa. Naʻe faingataʻa kiate au ke u tui ʻoku moʻoni ʻa e ʻOtuá.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, ʻi hoku taʻu 15 nai, naʻe fanongonongo ʻe heʻeku pīsopé ha ʻaʻahi fakauooti ki he temipalé. Naʻá ku ʻosi anga pē ki he ʻalu mo hoku fāmilí ki he temipalé, ko ia naʻe ʻikai ke u tui ko ha meʻa lahi ʻeni. Naʻe teʻeki ke u ongoʻi ha meʻa fēfē pea naʻe ʻikai mahino kiate au e mahuʻinga ʻo e ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau naʻe fakahoko ʻi he temipalé.

ʻI he aʻu ki he ʻaho ko iá, naʻá ku hū ki he temipalé peá u fetongi ki hoku teunga hinehiná. ʻI heʻeku fakalaka atu ʻi ha sioʻata, naʻá ku sio ki ha konga ʻo ʻeku moʻuí ʻoku ou teunga hina mo malimali fiefia ai. ʻI heʻeku tatali ki he toenga ʻo e kāingalotu hoku uōtí, naʻá ku ofoofo. Naʻá ku fakakaukau ki he fakaʻofoʻofa ʻo e faiʻanga papitaisó mo e ngaahi tā valivalí pea fakaʻohovale, naʻá ku ongoʻi ʻa e lave fakanonga mai ʻa e Laumālie ki hoku lotó.

He ʻikai toe ngalo ʻiate au ʻa e ngaahi lea naʻe haʻu ki heʻeku fakakaukaú: “ʻOasoni, ko e fale ʻeni ʻo e ʻEikí. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe. ʻOkú Ne finangalo ke liliu hoʻo moʻuí pea feinga ke ke hoko ko ha taha lelei ange.

Naʻá ku ongoʻi ha ʻofa lahi fau ʻi he ngaahi lea ko iá ka naʻe fakafokifā pē hono lōmekina au ʻe he ongoʻi halaiá. Kuo teʻeki ke u fakakaukau fakamātoato ki he temipalé ʻo aʻu mai ki he taimi ni. Ko ia ne u lotu loto pē ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke fakamolemoleʻi au.

Pea naʻá ku ʻiloʻi naʻá Ne fanongo ki heʻeku lotú koeʻuhí naʻá ku ongoʻi ha nonga lahi ʻi hoku lotó.

ʻI he ʻaho ko iá, naʻe fakaloloto ange ʻeku tuí mo maʻu e fakamoʻoni moʻoni ʻo e ongoongolelei ne u fakaʻānaua ki aí. ʻI he ʻaho ko iá, naʻe lava ke u lea mālohi ʻo hangē ko e ongo ākonga ʻa Sioné: “Kuo mau ʻilo ʻa e Mīsaiá” (vakai, Sione 1:41).

Ngaahi Founga Faingofua ke Fakafehokotaki Aí

Talu mei he aʻusia ko ʻení, mo ʻeku feinga ke fakatokangaʻi lelei ange e ivi tākiekina ʻo e Tamai Hēvaní ʻi heʻeku moʻuí ʻaki ʻeku fekumi kia Sīsū Kalaisi ʻi he ʻaho takitaha. Neongo ʻe lava ʻe he māmaní ʻo ʻai ke faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke fanongo ki he leʻo ʻo e Fakamoʻuí, ka ʻoku ou ʻiloʻi he taimí ni ʻokú Ne moʻoni pea ʻokú Ne feohi mo au.

ʻOku aʻusia ʻe hatau tokolahi ha ngaahi ʻaho ʻoku tau ongoʻi ofi ange ai ki he langí ʻi he angamahení. ʻOku ʻi ai foki ha ngaahi ʻaho faingataʻa ʻoku tau faifeinga ai ke ongoʻi Hono ivi tākiekiná neongo pe ko e hā e lahi ʻetau feinga pe femoʻuekina he taimi ʻoku ʻikai ke tau maʻu ai ha taimi feʻunga ke fekumi kiate Iá. Ka ʻoku ou ʻilo kapau te tau maʻu ha holi moʻoni ke fekumi kiate Ia, te tau mamata ki Hono toʻukupú ʻi heʻetau moʻuí.

ʻI he taimi ʻokú ke ongoʻi mavahe ai mei he Fakamoʻuí, fehuʻi pē kiate koe, ʻOku ou feinga nai ke fekumi fakaʻaho ki he Mīsaiá?

ʻI heʻetau faifeinga ke hangē ko e kau ʻAposetolo ʻo e kuonga muʻá, ʻo siʻaki ʻetau kupengá (vakai, Mātiu 4:20) mo e ngaahi fatongia kehé mo hotau ngaahi manakó ʻi ha kiʻi taimi ke tafoki kiate Ia, te tau maʻu Ia.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi maʻuʻanga mālohi fakalaumālie te nau lava ʻo tokoniʻi kitautolu. Naʻe fakamanatu mai ʻe he palōfita ko ʻAlamaá, “ʻoku fakahoko ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí” (ʻAlamā 37:6). ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he fanga kiʻi ngāue iiki ʻo e tuí mo e ngaahi ngāue fakalaumālie ʻoku tau fakahoko ʻi he ʻaho takitahá, ke fakatupulaki ʻetau malava ke fakatokangaʻi ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí.

Mahalo ko e niʻihi ʻo e ngaahi meʻangāue fakalaumālie ko ʻení ko e:

  • Lotu ʻi he tui

  • Ako e folofolá ʻi he fakamātoato pea ke ʻuhingamālie

  • Tokoniʻi taʻesiokita e niʻihi kehé

  • Vahevahe hoʻo fakamoʻoní mo ha kaungāmeʻa

  • Fanongo ki he ngaahi himí pe mūsika fakalaumālié

  • Kau atu ki he ʻinisititiutí

  • Ko Hono Tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní

  • ʻAukaí

  • ʻAlu maʻu pē ki he temipalé

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe ha ngaahi meʻa lahi ke tau ʻilo ʻa Sīsū Kalaisi, ka ko e kií ko e hokohoko e fekumi kiate Iá. Hangē ko ia ne akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “ʻI heʻetau feinga ke hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku fie maʻu ke lahi ange e taumuʻa ʻo ʻetau feinga ke fanongo kiate Iá. ʻOku fie maʻu ha ngāue ʻiloʻi pau mo hokohoko ke fakafonu ʻetau moʻui fakaʻahó ʻaki ʻEne folofolá, ʻEne ngaahi akonakí, mo ʻEne ngaahi moʻoní.”1

Kuó ke ‘Ilo Ia he ʻAhó ni?

Tatau ai pē kapau ʻoku ʻikai ke ke maʻu kotoa e ngaahi tali ʻokú ke fekumi ki aí he taimí ni, hokohoko atu pē! Fekumi pē kia Kalaisi pea fili ke tui kiate Ia. Kapau te ke feinga ke kumi Ia ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi ha fanga kiʻi ngāue iiki, ʻoku ou ʻilo te ke ongoʻi ʻEne ʻofa mei he langí. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻeni he kuó u ongoʻi ia.

ʻOku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi feingá. ʻOku ʻikai ke Ne fuʻu tokanga ki he mafatukituki ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau fakahoko ke fakamaama hotau laumālié kapau te tau lava ʻo lea ʻaki ʻi he ʻaho takitaha ʻi he loto-toʻa mo e ʻiloʻilo pau: “Kuó u ‘ilo ‘a e Mīsaiá he ahó ni!”

ʻOku ou lotua ke tau ʻiloʻi mo ʻofa fakaʻaho ʻi hotau Fakamoʻuí. Ke tau fakahoko ʻo hangē ko e fokotuʻu ʻa Molonaí ʻo “fekumi ki he Sīsū ko iá” (ʻEta 12:41). ʻOfa ke ta ʻiloʻi, ʻi he fakaʻosinga ʻo e ʻaho kotoa pē, ʻa e tokotaha naʻe tohi ʻe Mōsese mo e kau palōfita kehé: Ko e Sīsū ʻo Nāsaletí. ʻI heʻetau fekumi kia Kalaisí, te tau mamata ai ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí. Pea ko e lahi ange ʻetau fekumi fakaʻaho kia Kalaisí, ko e lahi ange ia ʻetau maʻu Iá mo lava ke ʻiloʻi Hono leʻó, tataki mo fakahinohinoʻi kitautolu ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Fanongo Kiate IaLiahonaMē 2020, 89.

Paaki