2022
ʻEke Kiate Kinaua Hoʻo Misí
Māʻasi 2022


Fakaʻilekitulōnika Pē: Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Sēnesi 37–41

ʻEke Kiate Kinautolu Hoʻo Misí

Neongo pe ko e hā e founga fetuʻutaki ʻa e Tamai Hēvaní mo kitautolú, ʻoku mahuʻinga ke manatuʻi ʻokú Ne finangalo ki ai.

ʻĪmisi
Temipale Salt Lake

Tā ʻo e Temipale Sōlekí naʻe fai ʻe Kimberly Willett Hayes

ʻI he taimi naʻe kamata talanoa ai ʻa Sesilia Petanikooti mo e ongo faifekau taimi kakato ʻi Tiuana, Mekisikoú, naʻe ʻikai ke ne fuʻu mahuʻingaʻia ʻi heʻena pōpoakí. Ka naʻá ne loto ke fakamoʻoniʻi ʻokú na hala.

ʻOku pehē ʻe Sesilia, “Naʻá ku loto ke fakamoʻoniʻi ʻeku fakakaukaú—ʻoku ou ʻiloʻi e meʻa naʻá ku tui ki aí pea ko e hā pē ha meʻa te na akoʻi mai kiate aú naʻe hala ia.” Naʻá ne loto-moʻoni ke fakamoʻoniʻi ʻene fakakaukaú naʻe ʻikai ai ke ne ako ha meʻa lahi mei he ngaahi ʻuluaki lēsoni ʻe tolú.

ʻOkú ne pehē, “Ka ko e meʻa ʻoku ou manatuʻí ko e lēsoni hono faá. Ko e lēsoni hono faá naʻá ne liliu hoku lotó.”

Naʻe hanga ʻe he lēsoni ko iá, ʻa ia naʻe fakatefito ʻi hono tauhi e ngaahi fekaú, ʻo fakafeʻiloaki ʻa Sesilia ki he temipalé mo e tokāteline ʻo e mali taʻengatá mo e ngaahi fāmilí. 1

“ʻI he taimi naʻá na fakaʻaliʻali mai ai ha fakatātā ʻo e Temipale Sōlekí, naʻe fanafana mai ʻa e Laumālié ʻo pehē, ʻʻEke kiate kinaua fekauʻaki mo hoʻo misi ʻi ho kei siʻí.’” ʻI he manatu ʻa Sesilia ki ha loki naʻá ne sio ai ʻi heʻene misí, naʻá ne fehuʻi ange ki he ongo faifekaú, “ʻOku ʻi ai nai ha ʻū sea ʻoku fokotuʻutuʻu ʻi ha fakahokohoko pau ʻi he loto temipalé?”

Naʻe tali ange ʻe he ongo sisitaá, “ʻIo.”

“ʻOku ʻi ai nai ha fakamolu pe ko ha meʻa ʻoku tuʻu ha taha ʻi mui ai?” Naʻe fehuʻi ange ʻe Sesilia.

Naʻe fifili e ongo faifekaú pe ko e hā e lahi ʻo e fakamatala ʻoku totonu ke na vahevahé, naʻá na fesioaki peá na pehē ange, “ʻIo.”

“ʻOku teunga hinehina nai ʻa e kakaí ʻi he temipalé?” Naʻe fehuʻi ange ʻe Sesilia.

Naʻe tali ange ʻe he ongo faifekaú, “ʻIo.”

Naʻe fehuʻi ange leva ʻe Sesilia, “ʻI mui ʻi he tokotaha ʻoku tuʻu ʻi lotomālie he lokí, ʻoku ʻi ai nai ha meʻa ngingila mo hinehina ʻoku ʻikai ke u lava ʻo hū ki ai?”

Naʻe toe tali ange ʻe he ongo faifekaú, “ʻIo.”

Naʻe pehē ʻe Sesilia, “ʻI he momeniti ko iá, naʻe talamai ʻe ha meʻa kiate au, ʻKo e feituʻu ʻeni naʻá ke sio ki ai ʻi hoʻo misí.ʼ Naʻe kamata leva ke u tangi. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo taʻofi ia. Naʻe pehē ʻe ha taha ʻo e ongo sisitaá, ʻSesilia, te ke mateuteu nai ke papitaiso?ʼ Naʻe fuʻu mālohi ʻaupito e Laumālié pea naʻá ku talaange ʻio.”

Ngaahi Vīsone Poʻulí

ʻOku mahino, ko e lahi taha ʻo e ngaahi misí, ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga pe liliu moʻui ʻo hangē ko e misi ʻa Sisitā Petanikootí ʻi heʻene kei siʻí. Ka ko e ngaahi misí, hangē ko ia ʻoku fakahā mai ʻe he folofolá, ko e founga ia ʻe taha ʻoku teuteuʻi, fakatokanga, mo fakahā ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi fakamatalá ki Heʻene fānaú.

Hangē ko ʻení, ʻi he kei talavou ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité, naʻá ne misi naʻe punou ʻo hū kiate [ia] ʻa ʻene ongomātuʻá pea mo hono ngaahi tokouá (Sēnesi 37:9). Naʻe fakahoko e misi ko iá ʻi ha founga fakaofo hili e hanga ʻe Siosefa, fakafou “[ʻi he] Laumālie ʻo e ʻOtuá” (Sēnesi 41:38), ʻo fakaʻuhingaʻi e misi ʻa Feló ki he mahú mo e hongé (vakai, Sēnesi 41), hoko ko ha pule ʻi ʻIsipite (vakai, Sēnesi 41:40–43), pea fakahaofi e fāmili ʻo ʻene tamaí (vakai, Sēnesi 45).

ʻOku kau ʻi he ngaahi sīpinga fakafolofola kehé ʻa hono fakaʻuhingaʻi ʻe Taniela ʻa e misi ʻa Nepukanesá, ʻa ia naʻe hoko mai kia Taniela “ʻi he meʻa-hā-mai ʻi he pō” (Taniela 2:19). Naʻe talaange ʻe Taniela ki he tuʻí, “Ka ‘oku ‘i ai ha ‘Otua ‘i he langí, ʻa ia ʻoku fakahā ʻa e ngaahi meʻa fufū, pea ʻokú ne fakahā ki he tuʻi ko Nepukanesá, ʻa ia ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻamuí” (Taniela 2:28).

Naʻe hā ʻa e ʻāngelo ʻa e ʻEikí kia Siosefa ʻi ha misi ʻi he Fuakava Foʻoú ʻo fakahā ange, “ʻOua te ke manavahē ke maʻu ʻa Mele ko ho ʻunoho: he ko ia kuo fakatupu ʻiate iá ʻoku mei he Laumālie Māʻoniʻoní” (Mātiu 1:20). Naʻe fakahā ʻe he ʻāngeló kia Siosefa ʻi ha misi kimui ange, “Tuʻu hake ʻo ʻave ʻa e tamasiʻí mo ʻene faʻeé, peá ke holatakiʻi ki ʻIsipite, peá ke nofo ai ke ʻoua ke u fakahā kiate koe: koeʻuhí ʻe kumi ʻe Hēlota ʻa e tamasiʻí ke tāmateʻi ia” (Mātiu 2:13).

Hili e hū ʻa e Kau Tangata Potó ki he tamasiʻi ko Kalaisí, naʻe “valokia ʻakinautolu ʻe he ʻOtuá ʻi he misi ke ʻoua te nau toe ʻalu kia Hēlota” (Mātiu 2:12).

Naʻe talaange ʻe Līhai ki hono fāmilí ʻi he Tohi ʻa Molomoná, “Kuó u misi ʻi ha misi; pe ko hono fakalea ʻe tahá, kuó u mamata ki ha meʻa-hā-mai” (1 Nīfai 8:2; vakai foki, 1 Nīfai 1:16).

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “ʻOku fakahoko mai e ngaahi fakahaá ʻi ha ngaahi founga kehekehe, hangē ko ʻení, ʻoku kau ai e meʻa-hā-maí, fepōtalanoaʻaki mo ha kau talafekau fakalangí, mo e ueʻi fakalaumālié.” 2

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko e ngaahi misi ʻoku kau ai ha fetuʻutaki fakalaumālié ʻoku ʻalu fakataha mo ha ongo toputapu.

Ne pehē ʻe ʻEletā Sikoti, “ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ha niʻihi ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi lahi ke nau akoʻi mai e moʻoní ʻi ha misi koeʻuhí ʻoku tau falala kiate kinautolu mo fanongo ki heʻenau faleʻí. Ko e ʻEikí Ia ʻokú Ne fai mai e akó ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Neongo iá, te Ne ʻai ke faingofua ha misi ke lava ʻo mahino pea ongo ki hotau lotó ʻaki hono akonakiʻi kitautolu ʻo fou ʻi ha taha ʻoku tau ʻofa ai mo fakaʻapaʻapaʻi.” 3

Neongo pe ko e hā e founga fetuʻutaki ʻa e Tamai Hēvaní mo kitautolú, ʻoku mahuʻinga ke manatuʻi ʻokú Ne finangalo ki ai.

Naʻe fakamanatu mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni kiate kitautolu: ʻKo e meʻa ʻe taha kuo toutou ʻomi ʻe he Laumālié ki heʻeku fakakaukaú talu mei hoku uiuiʻi foʻou ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ko e hōifua ko ia ʻa e ʻEikí ke fakahā ʻEne fakakaukaú mo Hono finangaló. Ko e faingamālie ke maʻu e fakahaá, ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻaʻofa lelei taha ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú.” 4

Paaki