2022
Pusiakí mo e Hisitōlia Fakafāmilí—Ngaahi Haʻi Taʻengatá, Ngaahi Fetuʻutaki Taʻengatá
Māʻasi 2022


Fakaʻilekitulōnika Pē

Pusiakí mo e Hisitōlia Fakafāmilí—Ngaahi Haʻi Taʻengatá, Ngaahi Fetuʻutaki Taʻengatá

Te tau ʻiloʻi fēfē pe ʻoku totonu ke tau fai ʻa e ngāue hisitōlia fakafāmilí ki heʻetau ngaahi laine totonú pe pusiakí?

ʻĪmisi
fokotuʻunga ʻo ha ʻū laʻitā motuʻá

ʻOku tau monūʻia ke tau lava ʻo kau ʻi he ngaahi ouau fakatemipale ʻokú ne silaʻi fakataha kitautolu ko e ngaahi fāmili ki he nofo taimí pea mo e taʻengatá kotoa. Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “Ko e hakeakiʻí ko ha meʻa fakafāmili. ʻOku toki makatuʻunga pē ʻi he ngaahi ouau fakamoʻui ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e lava ke hakeakiʻi ʻa e fāmilí. Ko e ikuʻanga māʻolunga taha ʻoku tau feinga ki aí ke tau hoko ko ha fāmili fiefia—ʻosi maʻu ʻenitaumeni, silaʻi, mo mateuteu ki he moʻui taʻengata ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.” 1 ʻOku aʻu atu ʻa e faingamālie ko ʻení kiate kinautolu ʻoku fanauʻi ʻi he fuakavá pea mo kinautolu kuo pusiakiʻi mo silaʻi ki honau ngaahi fāmilí ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé.

“ʻE lava ke faʻu ʻa e ngaahi fāmili ʻofa mo taʻengatá ʻo fakafou ʻi he ohí. Tatau ai pē pe ʻoku omi e fānaú ki ha fāmili ʻo fakafou ʻi he pusiakí pe fāʻeleʻí, ʻoku nau hoko ko ha tāpuaki mahuʻinga tatau. ʻE lava ke maʻu ʻe he fānau ʻoku sila ʻi he temipalé ki heʻenau mātuʻa pusakí, ʻa e tāpuaki kotoa pē ʻo ʻenau kau ki honau fāmili taʻengatá.” 2

ʻI he taimi ʻoku kamata ai ha ngāue hisitōlia fakafāmili ʻe ha pusiaki, ʻoku ʻi ai ha tohi hohoko ʻe ua ʻe lava ke muimui ki ai, fakatotoloʻi, mo fakakaukauʻi e ngāue fakatemipale ki aí.

Pe ʻe fie maʻu ke muimui ʻi he laine kuo fakamaʻú (ʻi hoʻo hoko ko e fāmili pusiaki ʻo ha taha) pe ko e laine totonú—pe fakatouʻosi—kuo pau ke fakafou ʻi he ngaahi fakataha alēlea fakafāmilí mo e fakahaá. ʻOku ʻikai ha tali tonu pe ʻe taha, pea ʻoku totonu ke fakahoko ia ʻe he tokotaha kotoa pē ʻoku fehangahangai mo e fili ko ʻení ʻi ha lotu.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko ha taimi ʻaonga moʻoni haʻo fai ha ngāue ʻi he temipalé, ka ʻi hono fai ko ia ʻo e ngaahi ouau fakafofongá ki ha taha hoʻo ngaahi kuí, ʻe toe toputapu ange ai e taimi ʻi he temipalé mo ke maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi ange. Naʻe fakahā ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻKo hotau tefitoʻi fatongiá ke kumi mo ʻiloʻi ʻetau ngaahi kui totonú’ [Tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, 29 Fēpueli 2012].” 3

ʻOku angamaheni ʻaki ke maʻu ʻe he niʻihi fakafoʻituitui pusiakí ha ngaahi ongo ʻoku fepakipaki fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e meʻá ni ki heʻenau ngaahi kuí. Naʻe pehē ʻe Mele (kuo liliu e hingoá) “ʻOku ou puputuʻu he hisitōlia fakafāmilí. ʻOku talamai kiate au ko ʻeku ʻngaahi kuíʼ ʻoku ou sila ki aí, pea ʻoku ou faʻa ongoʻi laukau ʻi he tukufakaholo ko iá, ka ʻoku ou ongoʻi maʻu pē hangē ʻoku ʻikai ke totonu ʻeku fakafofongá koeʻuhí ʻoku ʻikai ko haku toto. Kuo fakahoko ʻe hoku fāmili totonú ha ngāue hisitōlia fakafāmili lahi mo fakaʻaliʻali mai ha ngaahi tohinoa mo ha ʻū tā. Naʻe fakaʻohovale mo fakafiefia ke sio ki he meʻa ne maʻu mei ai ha niʻihi ʻo hoku ngaahi fōtunga fakatuʻasinó … pea mo ongoʻi ha faʻahinga fehokotaki ʻi heʻeku lau e ngaahi lea mei heʻeku ngaahi kui totonú. Ka ʻoku hangē ʻoku ou kole ʻa e ongoʻi fehokotaki ko iá, koeʻuhí ʻoku ʻikai ke u ʻi loto ʻi he ouau fakatemipale ko iá.”

Naʻe ʻi ai ha fieʻilo lahi ʻa Sūsana (kuo liliu e hingoá), hangē ko e tokolahi ʻo e fānau ohí, fekauʻaki mo ʻene ongomātuʻa totonú. Naʻe silaʻi ia ko ha valevale ki hono fāmili pusiakí pea naʻá ne ongoʻi ʻa e mālohi mo e fakapapau ko hono kakaí ʻeni—ʻa e kakai naʻe fakataumuʻa ia ke ne nofo fakataha mo kinautolu ʻo taʻengatá. Naʻá ne ongoʻi kuo tāpuekina ia ʻi heʻene fakahoko e hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipale maʻá e fāmili ko ʻení. Ka neongo ia, naʻe ʻikai toʻo ai ʻene fie ʻiló pe ko ʻene holi ke fakahoko e ngaahi ouau fakahaofí ki he kakai ʻi hono laine totonú. Naʻá ne hohaʻa naʻa ʻokú ne lavakiʻi hono fāmili pusiakí ʻi heʻene maʻu ʻa e faʻahinga holi ko iá. Ka ʻi he hili haʻane fepōtalanoaʻaki ʻofa mo ʻene ongomātuʻá, naʻe fakapapauʻi kiate ia ʻe ʻikai holo e ongoʻi ʻofa mo e mateakí ʻi he tulifua ki he ngāue toputapu maʻa hono laine totonú.

Ko ha Meʻa Fekauʻaki mo e Faleʻí mo e Fakahaá

ʻOku lahi ʻaupito e ngaahi fekauʻaki fakafāmilí, pea ko e meʻa ʻe ngāue lelei ki he taha ko eé mahalo he ʻikai lelei ia ki ha taha kehe. Kapau ʻoku ongoʻi taʻefiemālie hoʻo ongomātuʻa pusiakí ʻi hoʻo tulifua ki hoʻo tohi hohoko totonú, mahalo ko e lelei tahá ke kiʻi taʻofi e ngāue ko iá pea tokanga taha ki he ngaahi kui kehé. Mahalo ʻe hoko ha meʻa peheni ki hoʻo laine totonú ʻamui ange, he ʻe maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻoku fāʻeleʻi mai ki he māmaní ha faingamālie ke maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e temipalé ʻi ha taimi. ʻE ngali puputuʻu kiate kitautolu e ngaahi tūkunga fakafāmili ʻi he moʻui ka hokó koeʻuhi ko e fakangatangata ʻetau vīsoné, ka ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe mahino lelei ai.

Naʻe fai ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e talanoa ko ʻeni naʻe vahevahe ange ʻe hano kaungāmeʻa kiate ia:

“Hili e mālōlō hono uaifi mo e faʻē ʻofeina ʻo ʻene fānaú, ne toe mali ha tamai. Naʻe mālohi ʻaupito e ʻikai loto ha niʻihi ʻo e fānau lalahí ke toe malí pea nau kumi faleʻi ai ki ha kāinga ofi, ko ha taki ʻi he Siasí naʻe fakaʻapaʻapaʻi. Hili ʻene fanongo ki he ngaahi ʻuhinga ʻo ʻenau taʻelotó, ʻa ia ne nofotaha ʻi he ngaahi tuʻunga mo e fehokotaki ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié pe ʻi he ngaahi nāunau ʻi he ʻosi ʻa e Fakamaau Fakaʻosí, naʻe pehē ange leva ʻe he takí ni: ʻʻOku mou hohaʻa ki he ngaahi meʻa hala. Oku totonu ke mou hohaʻa pe te mou aʻu koā ki he ngaahi feituʻu ko iá. Tokanga taha pē ki he meʻa ko iá. Kapau te mou aʻu ki ai, ʻe fakaʻofoʻofa ange e meʻa kotoa ʻi he meʻa ʻoku mou fakakaukauloto atu ki aí.ʼ

“He toki akonaki fakanonga moʻoni ia! Falala ki he ʻEikí!” 4

Ngaahi Meʻa ke Fili mei ai ʻi he FamilySearch

Lolotonga iá, ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa pau ʻi he FamilySearch ʻoku nau fakafaingamālieʻi hoʻo ngaahi filí. ʻOku faingofua ke muimuiʻi fakatouʻosi ha laine sila mo ha laine totonu ʻi hoʻo mape tohi hohokó kapau te ke fili ke fai ia. Te ke lava ʻi loto ʻi he Fuʻu ʻAkau Fakafāmilí ʻi he FamilySearch.org, ʻo fili ʻa e meʻa ke fili mei ai ke “Tānaki Atu ha Mātuʻa” ki hoʻo lekōtí. ʻE faʻu heni ha laine mo ha ongomātuʻa kehe te ke lava ʻo fakatotoloʻi pea fakafonu ki he fuoloa taha te ke fie maʻú. Te ke lava ʻo vaheʻi ʻa e ngaahi mātuʻa ʻokú ke loto ke fakaʻaliʻalí, ka ʻe faingofua pē haʻo feʻunuʻaki holo. ʻI hoʻo lekooti fakafoʻituituí, te ke lava foki ʻo fakamahinoʻi pe ko e vā fetuʻutaki ʻo e mātuʻá ʻoku totonu pe ko e pusiaki kapau ko ho lotó ia.

ʻOku fie maʻu ʻe he tuʻutuʻuni ʻa e Siasí ke ke fakahū pē ʻa e ngaahi hingoa ʻo kinautolu ʻokú ke kāinga mo iá, ko ia ʻoku lava ai heni ke ke fakahū ha ngaahi hingoa fakatemipale ki he ngaahi laine totonu, pusiaki, mo tānaki mai e ngaahi laine fāmili ʻoku fehokotaki mo hoʻo fāmilí.

Pusiaki ʻi he Fale ʻo ʻIsilelí

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e fakakaukau ki hono fakahoko ʻo e pusiakí ki he meimei tokotaha kotoa pē kuo fāʻeleʻí. Naʻe akoʻi ʻe Maʻake A. Pitasoni, ko ha palōfesa ki muʻa ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi ʻo pehē:

“ʻOku ʻikai fakangatangata ʻa e pusiakí ki he ngaahi meʻa makehe ʻoku tau ui ko e ʻpusiakí.ʼ ʻOku fekauʻaki ia mo kitautolu kotoa. Naʻe lea ʻa e ʻAposetolo ko Paulá … fekauʻaki mo e pusiakí ko e founga ia ʻoku tau hoko ai ko e kau mēmipa ʻo e fuakavá, ko ha konga ʻo e fāmili ʻo ʻĒpalahamé. … Kia Paulá, ko e foʻi lea pusiakí naʻe fakaʻaongaʻi ke fakahā ko kinautolu ʻoku tui kia Sīsuú ʻoku nau hoko ko ha konga ʻo ha fāmili makehe ʻaupito. ʻOku moʻoni ʻeni kiate kitautolu kotoa ʻoku papitaiso ki he Siasí he ʻaho ní. ʻOku tau hoko ko e ngaahi tokoua mo e ngaahi tuofāfine.

“Mahalo ʻoku mahino ʻaupito ʻi he tohi Kalētiá:

“He ko kimoutolu kotoa pē kuo papitaiso kia Kalaisí, kuo mou ʻai ʻa Kalaisi.

“Pea ʻoku ʻikai ai ha Siu pe Kiliki, ʻoku ʻikai ha pōpula pe ha tauʻatāina, ʻoku ʻikai ha tangata pe ha fefine: ka ʻoku mou taha kotoa pē ʻia Kalaisi Sīsū.

“ʻPea kapau ʻoku ʻa Kalaisi ʻa kimoutolu, pea ta ko e hako ʻo ʻĒpalahamé ʻa kimoutolu, pea ko e fānau hoko ʻo fakatatau mo e talaʻofá.ʼ [Kalētia 3:27–29] …

“ʻOku fakahaaʻi mai kiate kitautolu ʻi ha ngaahi lea pau ʻa ʻetau hoko ko ha konga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai hotau ngaahi tāpuaki fakapēteliaké. ʻOku talamai ai pe ko e hako fē ʻoku tau tupu mei aí. ʻI he ngaahi meʻa lahi, ʻoku fakahaaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e faʻu ʻo e fāmilí ʻo fakafou ʻi he founga ʻo e pusiakí. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻi loto ʻi ha fāmili pē ʻe taha ʻoku ʻi ai ha niʻihi mei he hako ʻo ʻIfalemí pea ko e tokotaha ia mei he hako ʻo Siutá pe Tení pe Manasé. ʻOku faʻa hoko ʻa e mēmipasipi ʻi he ngaahi hako takitaha ko ʻení ko e konga ʻo e founga pusiaki naʻe lea ki ai ʻa Paulá. ʻI he taimi ʻoku tau fili ai ʻa e talangofuá mo e fakatomalá pea maʻu ʻa e tāpuaki ʻo e fuakavá, ʻoku talitali lelei leva kitautolu ki he fale ʻo e tuí, ko e Siasí. ʻOku ʻikai ko ha kau muli mo e kau ʻaunofo kitautolu ka ko e kaungātangataʻifonua, ngaahi tokoua, mo e tuofāfine fakataha mo e Kāingalotú.” 5

Ko e Palani Lahi ʻo e Fiefiá

Ko e palani lahi ʻa e Tamai Hēvaní ko ha palani ia ʻo e fiefiá. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻe lava ke maʻu mei he silaʻi ʻi he ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmili taʻengatá ʻa e fiefiá ʻo ʻomi kiate kitautolu ha fiefia ʻi he fetuʻutaki vāofí mo e ngaahi ongoʻi ʻofa ʻo e ngaahi haʻi fakafāmilí. Te ke lava ʻi he lotú, ʻo ʻiloʻi ʻa e hala ʻoku totonu ke fai ai hoʻo fononga fakatāutahá fekauʻaki mo e ngaahi laine totonu mo pusiaki ʻo e fāmilí ʻi hoʻo kau atu ki he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ʻi hono kotoa hoʻo moʻuí.

Paaki