2022
Ngaahi Founga Faingofua ʻe 3 (mo ʻIkai Fakamanavahē) ki hono Vahevahe ʻo e Ongoongoleleí mo e Niʻihi Kehé
Māʻasi 2022


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ngaahi Founga Faingofua ʻe 3 (mo ʻIkai Fakamanavahē) ki hono Vahevahe ʻo e Ongoongoleleí mo e Niʻihi Kehé

Naʻá ku faʻa ilifia ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí koeʻuhí ko ʻeku manavasiʻi naʻa fakasītuʻaʻi au, ka kuo tokoniʻi au ʻe ha ngaahi aʻusia ʻe niʻihi ke u ʻilo hono faingofuá.

ʻĪmisi
kulupu ʻo ha kakai lalahi kei talavou ʻoku nau fefāʻofuaʻaki

ʻI heʻeku kei siʻí, naʻá ku manavasiʻi maʻu pē ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí ki hoku ngaahi kaungāmeʻá.

Ka ʻi heʻeku maʻu hoku uiuiʻi ke ngāue fakafaifekaú, naʻe ʻiloʻi ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa kotoa ʻi he akó te u ʻalu ki Sipeini ʻi he ʻosi ʻa e akó, neongo naʻe ʻikai fakapapauʻi ʻe honau tokolahi ʻa e ʻuhingá. Ko ia naʻá ku fakaʻaongaʻi lelei ʻenau ngaahi fehuʻí ke fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná, mo e meʻa te u fai ʻi heʻeku hoko ko ha faifekaú, pea fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi.

Ne u iku ʻo foaki ha tatau ʻe nima ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki hoku ngaahi kaungāmeʻa ofi tahá pea aʻu pē ki ha kau faiako tokosiʻi ʻi he akó kimuʻa he fakaʻosinga ʻo e taʻú, pea neongo e tā vave hoku mafú ʻi he taimi ne u vahevahe ai mo kinautolú, ka naʻe vave pē ʻeku ongoʻi fiefia mo fakaivia mei he Laumālié.

Naʻe fakahā mai ʻe he aʻusia ko iá ʻoku ʻikai fie maʻu ke fakamālohiʻi pe fakailifia pe taʻefakafiemālie hono vahevahe ʻetau fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko hono moʻoní, ʻoku lahi ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo vahevahe fakanatula pē ʻa e meʻa ʻoku ʻi hotau lotó ʻi he taimi ʻoku tau ʻofa ai ʻi he ongoongoleleí, ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau fakahoko tonu ia pe ʻi he tekinolosiá. Pea koeʻuhí “[ko e] ongoongolelei ʻo Kalaisí … ko e mālohi ia ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí,” (Loma 1:16), te ke lava ʻo maʻu ha loto-falala, loto-toʻa, mo anga fakatōkilalo ʻi hoʻo vahevahe iá.

Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi mei he ngaahi meʻa ne u aʻusiá mo e ngaahi potufolofola kuó ne tokoniʻi aú.

1. Ke ke Loto-moʻoni

ʻI heʻeku ngāue fakafaifekau ʻi Pāseloná, naʻá ku lue atu mo hoku hoá ʻi hotau veʻe ʻapisiasí ʻo ma sio ai ki ha finemui ʻoku lue mai. Naʻá ma ongoʻi ke ma talanoa ki ai, ko ia naʻá ma taʻofi ia pea ʻeke ange pe kuó ne sio nai ʻi hotau ʻapisiasí kimuʻa. Naʻá ma ʻilo ko hono hingoá ko Maia (kuo liliu kotoa e ngaahi hingoá), pea naʻá ku fakaafeʻi ia ke haʻu ki ha pō vaʻinga naʻa mau palani mo e kakai lalahi kei talavou kehé ʻi he Falaite hono hokó. Naʻá ne tali lelei ia.

ʻI he pō vaʻingá, ʻoku ou kei manatuʻi pē ʻa e kakata fakataha ʻa Maia mo ʻAlisá, ko hamau kaungāmeʻa ne toki papi ului mai. Naʻe hoko ʻa ʻAlisa ko ha kaungāmeʻa lelei kia Maia. Naʻá ne fehuʻi kia Maia fekauʻaki mo hono fāmilí, ngaahi meʻa ʻoku saiʻia aí, pea mo ʻene ngaahi tui fakalotú mo fokotuʻu ha vā fakakaungāmeʻa lelei mo Maia. Naʻá ma ʻilo lahi ange ki he puipuituʻa fakalotu ʻo Maiá mo ʻene mateakiʻi e ʻOtuá, pea naʻá ne fakahaaʻi ʻene fie ʻilo lahi ange ki he anga ʻetau fetuʻutaki mo e ʻOtuá.

ʻI he fakaʻau ke u maheni mo toutou fakaafeʻi mo ʻofaʻi mo hoku hoá mo ʻAlisa, pea pehē ki he toenga ʻo e uōtí ʻa Maiá, naʻá ne ongoʻi ʻa e Laumālie ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki mai ʻo Sīsū Kalaisí peá ne loto ke papitaiso. ʻI heʻemau manatuʻi ʻa e faʻa kātakí mo e angaʻofa fakatokouá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:6)), ʻoku ou ʻilo naʻe tākiekina e fili ʻa Maiá ʻe he feohi fakakaungāmeʻa totonu naʻá ne aʻusiá.

2. Lotu ke ʻIloʻi e Ngaahi Faingamālie Ngāue Fakafaifekaú

Hili ʻeku foki mai mei heʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻá ku hiki mei hoku ʻapi ʻi Kuatemalá ʻo kamata ako ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi ʻIutā, USA. Ne u kiʻi ongoʻi loto-mamahi mo loto-foʻi ke hiki ki ha feituʻu naʻe hangē he ʻikai ke u maʻu ai ha ngaahi faingamālie lahi ke vahevahe ai e ongoongoleleí. Ko ia naʻá ku lotu fakamātoato ke maʻu ha taha naʻá ne fie maʻu ke fanongo ki he moʻoní.

Hili ha ngaahi uike siʻi, naʻá ku luelue ʻi he tuku ʻa e lotú ʻo sio ki ha tangata lōloa ʻoku sio ki ha ngaahi pousitā ʻi ʻapiako. Naʻá ku ongoʻi he taimi pē ko iá ʻoku totonu ke u talanoa ki ai. Naʻá ku manavasiʻi koeʻuhí naʻá ku kei feinga ke fakaleleiʻi ʻeku lea faka-Pilitāniá pea ʻikai fuʻu ʻiloʻi pe ko e hā e meʻa ke u lea ʻakí. Naʻá ku fakalaka hake ʻiate ia peá u toe tafoki ʻo fakafeʻiloaki au, mo falala ki he Tamai Hēvaní ke ne tokoniʻi au (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 100:5–6).

Naʻá ma talanoa lelei, pea naʻá ne talamai ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí ka ko ha tokotaha ako ia pea naʻá ne ofo ʻi he tokoni ʻoku fai ʻe he Siasí maʻá e kakaí. Naʻe ʻikai ke u tui naʻá ku talanoa ki ha taha teʻeki Siasi ʻi he ʻapiako BYU! Naʻá ma fakafetongi fika telefoni, pea faifai peá u fakafeʻiloaki ia ki ha kāingalotu tokolahi ange ʻo e Siasí mo tokoni ke ne ako lahi ange ki he ongoongoleleí.

Naʻe ʻikai kau ʻa e tangatá ki he Siasí, ka naʻá ku ʻilo ʻi he aʻusia ko iá kapau ʻoku tau loto ke tāpuakiʻi e moʻui ʻa e kakai kehé, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau fakaʻaongaʻi e ngaahi faingamālie ʻoku tau maʻú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:3). Ko ia ʻoku ʻikai ke u lotua he taimí ni ki ha ngaahi faingamālie ngāue fakafaifekau—ʻoku ou lotua ke u ʻiloʻi e ngaahi faingamālie ngāue fakafaifekau ʻoku ou fetaulaki mo iá.

3. Fakahaaʻi e ʻOfa Haohaoa ʻa Kalaisí ki he Niʻihi Kehé

ʻI he taimi naʻá ku mali aí, naʻe ʻaʻahi ange kiate au ʻa Malia, ko haʻaku kāinga ofi. Naʻe fakakaukau ʻa Malia ke ne mavahe mei he Siasí ke hoko atu ʻene feohi mo ha fefine ʻe taha. ʻOku ʻikai ke u tui tatau mo ʻene ngaahi filí kotoa, ka ʻoku ou ʻofa ʻia Malia mo fakaʻapaʻapaʻi ʻene tauʻatāina ke filí, ko ia kuó u feinga ai ke tauhi ha vā fetuʻutaki lelei mo ia.

ʻI he taimi naʻe ʻaʻahi mai ai ʻa Malia mo Kilisitení, naʻá ku maʻu ʻa e faingamālie ke foaki kiate kinaua fakatouʻosi ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki, ʻi heʻena fekumi ki ha fakahinohino ʻi ha ngaahi faingataʻa ʻe niʻihi ʻi heʻena moʻuí. Naʻe faʻa tali ʻe he Fakamoʻuí e tui ʻa kinautolu naʻe ʻi tuʻa ʻi he fuakavá pe ʻikai ke nau tauhi ʻEne ngaahi fekaú (vakai, Mātiu 8:5–13; Maʻake 7:24–30; Luke 7:36–50). Neongo naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi ʻa e meʻa te u lea ʻakí, ka naʻá ku maau mo mateuteu ke fakatafe mai e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻiate au.

Lolotonga e ongo tāpuakí, naʻá ku ongoʻi naʻe ueʻi au ke u vahevahe ha faleʻi mo ha talaʻofa pau kia Malia mo Kilisiteni. He ʻikai teitei ngalo ʻiate au ʻa e Laumālie mālohi naʻa mau ongoʻí. ʻOku ou tui naʻá ne liliu kotoa kimautolu ke mau lelei ange.

Koeʻuhi ko ʻema feʻofaʻakí, te u lava ʻo vahevahe ʻeku ngaahi ongo fekauʻaki mo e ongoongoleleí kia Malia ʻi ha founga he ʻikai sai ia kiate ia kapau ko ha niʻihi kehe. ʻOku fakafeʻungaʻi kitautolu ʻe he ʻofá ke fai ʻEne ngāué ʻaki hono fakaava ha matapā ke vahevahe ʻEne ongoongoleleí mo fakaafeʻi ʻEne tokoní ki heʻetau ngaahi ngāué (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:5). ʻI he ʻofa haohaoá, naʻe vahevahe ai ʻe he Fakamoʻuí ha ngaahi moʻoni mo e fefine ʻi he vaitupú, neongo ʻene faiangahalá mo ʻene Samēliá (vakai, Sione 4). Naʻá ne ongoʻi ʻa e ʻofa mo e ngaahi moʻoni naʻá Ne vahevahe mo iá pea naʻe liliu ia Heʻene pōpoakí ʻo tuʻuloa.

Pea neongo ka ʻikai tali ʻetau ngaahi fakaafe ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, ʻe kei lava pē ʻe hono vahevahe e ʻofa ʻa e ʻOtuá mo e niʻihi kehé ʻo fakahoko ha liliu tuʻuloa ʻi heʻenau moʻuí.

Te Tau Lava ʻo Maʻu ʻa e Loto-toʻá ʻi he Taimi ʻOku Tau Tokoniʻi ai e Niʻihi Kehé ke nau ʻUnu kia Kalaisí.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he ngāue fakafaifekaú:

“Falala ki he ʻEikí, ke fakahoko ʻEne ngaahi maná. ʻIloʻi ʻoku ʻikai ko ho fatongiá ke fakaului e kakaí. Ko e fatongia ia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko ho fatongiá ke vahevahe e meʻa ʻokú ke tui mo ongoʻí pea moʻui ʻaki maʻu pē hoʻo tuí.

“Ko ia ai, ʻoua te ke ongoʻi loto-foʻi kapau ʻe ʻikai tali ʻe ha taha e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí he taimi ko iá. …

“ʻOku ʻi he vā ia ʻo e tokotaha fakafoʻituituí pea mo e Tamai Hēvaní.

“Ko ho fatongiá ke ʻofa ki he ʻOtuá pea mo ho kaungāʻapí, ko ʻEne fānau.

“Tui, ʻofa, ngāue.

“ʻI hoʻo muimui he hala ko ʻení, ʻe fai ʻe he ʻOtuá ha mana ʻiate koe ke tāpuekina ʻaki ʻEne fānau pelepelengesí.” 1

ʻI he taimi ʻoku lahi ange ai ʻetau ʻofa ki he niʻihi kehé ʻi heʻetau manavahē ki he fakasītuʻaʻí, ʻoku tau mamata ai ki he hoko mai ʻa e ngaahi tāpuaki fakaʻofoʻofa ʻo Kalaisí ʻi heʻetau feinga ke tānaki fakataha ʻa ʻIsilelí. Kuo tokoniʻi au ʻe heʻeku veteki ʻa e ngaahi ʻā vahevahe ko ia ne u maʻu ʻi hoku taʻu hongofulu tupú ke u fokotuʻu ha fakamoʻoni mālohi ki hono mahuʻinga ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻi heʻeku moʻuí. Te tau lava ʻo fakaafeʻi e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisi ʻo fakafou ʻi he ngaahi founga fakanatula, iiki, mo faingofuá, tautautefito ʻi hono ʻiloʻi kinautolú, fai ha tokoní, mo ʻofa ʻiate kinautolú.

ʻOku ʻikai ko ʻeku ngaahi feinga kotoa pē ke vahevahe ʻa e meʻa ʻi hoku lotó naʻá ne tataki ki he uluí, ka ʻoku ou ʻiloʻi ko e taimi ʻoku ou loto-toʻa ai ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí, ʻoku ou tokoniʻi e niʻihi kehé ke fakahoko ha foʻi laka atu kia Kalaisi, pea ʻoku ou tupulaki foki ʻi heʻeku fononga ʻi he halafononga ʻo e fuakavá. Ko hono moʻoní, te tau lava ʻo maʻu ha fiefia mo ha ngaahi tāpuaki lahi ange ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ke hangē ko Sīsuú pea ʻomi e niʻihi kehé kiate Iá.

Paaki