Faigalotu o le 2023
Mauaina o Faaaliga Patino


Mauaina o Faaaliga Patino

Faigalotu i le Lalolagi Atoa mo Talavou Matutua

Aso Sa, 19 Novema, 2023

Faafetai, Elder ma Sister Gilbert, mo la oulua fautuaga manaia tele.

O le fesili faaiu e faaleaoaoga faavae ma e maoae foi. E faapefea ona faamanuiaina a’u e ala i faaaliga patino ma le taitaiga faaperofeta?

O le faaaliga tomua sili i le Tusi a Mamona o le miti lea a Liae i le laau o le ola.1 Ua faamatala manino mai i lenei faaaliga ia luitau i le faatuatua lea e tupu i o tatou aso ma le vaeluaina tele i le va o i latou e alolofa, tapuai, ma lagonaina le tali atu i le Atua ma i latou e le usiusitai. Ua faamalamalama mai e Liae nisi o amioga ia e faaumatia ai le faatuatua. O nisi o le mimita, faamaualuga, ma le faavalevalea. Ua na o le pau le mea latou te fiafia i ai o le mea ua ta’ua “o le poto faalelalolagi.”2 O isi o loo i ai se naunau i le Atua ae ua leiloloa i ao pogisa faalelalolagi ma le agasala.3 O nisi na tofo i le alofa o le Atua ma Lana afioga ae sa lagona le maasiasi ona o ē sa faatauemu mai ma pauu ese ai i ala faasaina.4

Matou te faailoa atu o loo i ai tagata o le ekalesia e itiiti le fiafia ma itiiti le faamaoni i nisi o aoaoga a le Faaola. O lo matou manao, e mo nei tagata ina ia ala mai atoatoa i le faatuatua ma faateleina lo latou toaaga, tuuto, ma taumafaiga ia maua faaaliga patino. E alofa le Atua i Ana fanau uma. Ua finagalo o Ia ia toe foi uma atu i latou ia te Ia. Ua finagalo o Ia i tagata uma ia ogatasi ma musika paia o le faatuatua. O le Togiola a le Faaola o se meaalofa mo tagata uma. O faaaliga patino e avanoa mo tagata uma.

O le savali, galuega, ma le Togiola a Iesu Keriso, lo tatou Faaola, o a tatou mataupu aoaoina ia e tatau ai mo le mauaina o faaaliga patino. E leai se isi mau e sili atu ona faavasegaina ai se taumafaiga mo le faatuatua nai lo le 2 Nifae 25:26: “Ma ua matou tautalatala e uiga ia Keriso, ua matou olioli ia Keriso, ua matou talai atu Keriso, ua matou vavalo e uiga ia Keriso, ma ua matou tusitusi foi e tusa ma a matou valoaga, ina ia mafai ona iloa e a matou fanau po o le a le puna e mafai ona latou tepa taulai i ai mo se faamagaloga o a latou agasala.”

E matuai silisili lava le taua o le Tusi a Mamona.5 O loo i ai se matafaioi maoa’e i le mauaina o faaaliga patino. Ioe, o le a i ai pea i latou e manatu faatauvaa i le taua o le tusi e oo lava i le faitioina o lenei tusi paia. O nisi ua talasua ai. Ae ou te le i auauna atu faamisiona, sa sii mai e se polofesa o le iunivesite se faamatalaga a Mark Twain e faapea, afai e te aveese le faaupuga “ma sa oo ina” mai le Tusi a Mamona, “semanu ua na o se lautusi.”6

I nai masina mulimuli ane, a o ou auauna ai i se misiona i Lonetona, Egelani, sa faitau ai se faiaoga iloga sa aoaoina i Oxford i le Iunivesite o Lonetona, o se tagata tomai faapitoa i le Tele o gagana faa-Aikupito, i le Tusi a Mamona, na fetusiai ma le Peresitene o le Ekalesia i lena taimi, o Tavita O. MaKei, ma sa feiloai atu i faifeautalai. Sa ia faailoa atu ia i latou ua ia talitonu o le Tusi a Mamona o se faaliliuga moni o le aoaoina o Iutaia ma le gagana faa-Aikupito mo vaitaimi o loo faamatalaina i le Tusi a Mamona.7 O se tasi o le mau faataitaiga sa ia faaaogaina o le fasifuaitau soofuaiupu o le “ma sa oo ina,” lea sa ia fai mai sa atagia ai le auala na te faaliliuina ai ia fasifuaitau o loo faaaogaina i tusitusiga o gagana e Tele faaanamua.8 Sa faailoa atu i le polofesa e ui sa fesoasoani atu ia te ia lana suesuega faaleatamai e faavae i lona tulaga faapolofesa, ae sa tatau pea ona i ai sana molimau faaleagaga. E ala i le suesue ma le tatalo, sa ia maua ai se molimau faaleagaga ma sa papatisoina ai. O lea la, o le mea sa vaai i ai le tasi tagata faaluma lauiloa o se mea e tausuai i ai, sa iloa e se tagata atamai o se faamaoniga a’ia’i o le moni o le Tusi a Mamona, lea na faamautinoa atu ia te ia e le Agaga.

O le aoaoga faavae taua o le faitalia e manaomia ai e se molimau o le talalelei toefuataiina ona faavae i le faatuatua nai lo le na o se faamaoniga faaletino pe faasaienitisi. O le mea sili, o le fautuaga a Moronae ia faitau ma mafaufau loloto ona ole atu ai lea i le Atua i le faamaoni atoa o le loto, ma le manatu moni i ai, ia faamautu mai ia upumoni faatusitusiga paia e ala i le molimau a le Agaga, o le tali lea.9 E manino lava, o le eseesega i le va o i latou e faalogoina le musika o le faatuatua ma i latou e le lagonaina se faatuatua pe ua leai atoa se faatuatua, o le suesuega mataalia lea o tusitusiga paia ma le mulimuli i fautuaga a le perofeta a le Alii.

O faaaliga faaletagata lava ia o le faamanuiaga loloto lea e maua pe a maea le papatisoga i le taimi e “faapaiaina [ai tatou] i le taliaina o le Agaga Paia.”10 O le Agaga Paia o ia lea na te faaali mai ma molimau mai i upumoni uma, aemaise le moni o le Faaola. Mo o tatou taimi, o lena taitaiga faafaaaliga o se mea e tatau ai. Na aoao mai Peresitene Nelson, “I aso a sau, o le a lē mafai ona ola ai faaleagaga e aunoa ma le taiala, taitaiga, faamafanafanaga, ma le faatosinaga faifai pea a le Agaga Paia.”11

Faamolemole ia malamalama o le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso ma le tausiaina o Ana poloaiga e avea ma o le a avea pea ma tofotofoga taua o le olaga faaletino. E sili atu i lo mea uma, e tatau ia i tatou taitoatasi ona iloa pe a le lagonaina e le tasi le musika o le faatuatua, o lona uiga ua le maua e ia le Agaga. E pei ona aoao mai le perofeta o Nifae, “Sa oulua faalogo i lona siufofoga … ; ma sa fetalai mai foi o ia ia te oulua i se leo filemu itiiti, peitai ua oulua te’a atu ma le toe lagonaina, na oulua le mafafai ai ona lagona ana fetalaiga.”12 Ua faamanino mai e tusitusiga paia e faapea, e mafai e le Agaga Paia ona fesootai mai i le tele o auala. O nisi taimi e tautala mai e Ia le filemu i lou mafaufau.13 O nisi taimi Na te uunaia ai mafaufauga po o manatu e faatumulia ai lou mafaufau.14 O nisi taimi efaamalamalamina e Ia lou mafaufau.15 O nisi taimi e faamatua’ia e Ia lou loto ia faatumulia i le olioli.16

Ou te talisapaia tali faaagafesootai o ala o faasalalauga ua ou mauaina i lo’u tulaga o le auala e te maua ai faaaliga. Sa matau mai e se tasi e tatau ona tatou lotomaualalo ma talia uunaiga faaleagaga tatou te maua. Ona manaomia lea ona tatou faalogo i uunaiga nai lo le lalolagi.

Ua aoao mai e Peresitene Russell M. Nelson: “E te le tau mafaufau po o le a le mea e moni. E te le tau mafaufau po o ai e mafai ona e faatuatuaina ma le saogalemu. E ala mai i faaaliga faaletagata lava ia, e mafai ai ona e mauaina lau oe lava ia molimau o le Tusi a Mamona o le afioga a le Atua, o Iosefa Samita o se perofeta, ma o le Ekalesia lenei a le Alii.”17

Ua manino lava a tatou aoaoga faavae; e ao ona tatou manatu tonu ma ia fiafia. Ua ou fiafia lava ina ua faamamafaina e Peresitene Dallin H. Oaks ma Sister Kristen M. Oaks le ia fiafia i la laua faigalotu tulagaese i le lalolagi atoa ia Me na te’a atu nei. Tatou te faamamafa i taimi uma lo tatou faatuatua, ae le o lo tatou fefefe. Tatou te fiafia i le faamautinoaga a le Alii o le a tu o Ia i tafatafa o i tatou ma tuu mai ia i tatou le taiala ma le taitaiga.18 Ua molimau mai le Agaga Paia i o tatou loto o loo i ai so tatou Tama i le Lagi, lē ana le fuafuaga mutimutivale mo lo tatou togiola o le a faataunuu i tulaga uma ona o le taulaga togiola a Iesu Keriso.

Faamatalaga

  1. Tagai i le 1 Nifae 8.

  2. Tagai i le 1 Nifae 8:27; 11:35.

  3. Tagai i le 1 Nifae 8:23; 1:17.

  4. Tagai i le 1 Nifae 8:28.

  5. Tagai Ezra Taft Benson, “O Le Tusi a Mamona—o le Maa‘au’au o Lo Tatou Tapuaiga,” Ensign, Nov. 1986, 4.

  6. Tagai Mark Twain, Roughing It (1913). O tupulaga fou taitasi e tuuina atu i ai manatu faaalia o Twain e peiseai o se mea fou taua ua faatoa maua. E masani lava e itiiti le ta’ua o le mea moni e faapea, sa tutusa lava le le fiafia o Mark Twain i le faaKerisiano ma tapuaiga i tulaga aoao. Pe a oo ina fai lea ituaiga o faamatalaga ma le talasua, atonu e sili ai ona auai i le talieega.

  7. Tagai i le 1 Nifae 1:2.

  8. Dr. Ebeid Sarofim. Sa ou feiloai i ai i Lonetona a o aoaoina o ia e alii faifeautalai. Tagai foi i le N. Eldon Tanner, i le Conference Report, Apr. 1962, 53. E tele tagata atamamai o tusitusiga o Gagana e Tele faaanamua ma faa-Aikupito na matauina le faaaogaina soo o le fasifuaitau soofuaiupu o le “Ma sa oo ina …” i le amataga o fuaiupu; Tagai “It Came to Pass…” i le Hugh Nibley, Since Cumorah, 2nd ed., 150.

  9. Tagai i le Moronae 10:4. E toaitiiti lava ni au faitio na tofotofoina ma le faamaoni lenei mea ma le manatu tonu i ai.

  10. 3 Nifae 27:20.

  11. Russell M. Nelson, “Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga,” Liahona, Me 2018, 96.

  12. 1 Nifae 17:45; tagai foi ia Ezra Taft Benson, “Seek the Spirit of the Lord,” Ensign, Apr. 1988, 2. Na saunoa mai Peresitene Ezra Taft Benson: “E tele ina tatou faalogoina soo afioga a le Alii e ala i lagona. A tatou lotomaualalo ma nofouta, o le a uunaia i tatou e le Alii e ala i o tatou lagona.”

  13. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:23.

  14. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:1.

  15. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:13.

  16. Tagai i le Mosaea 4:20.

  17. Russell M. Nelson, “Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga,” 95.

  18. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:6.

Lolomi