Ngaahi Fakataha Lotu 2024
Ko e Teuteu ke Hū mo Moihū ʻi he Temipalé


Ko e Teuteu ke Hū mo Moihū ʻi he Temipalé

Fakataha Lotu Fakaemāmani Lahi maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú

Sāpate, 18 Fēpueli, 2024

ʻEletā Ulisses Soares: Kuo tau maʻu ha ngaahi fehuʻi lelei lahi fekauʻaki mo e taha ʻo e ngaahi kaveinga manakoa taha ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “ko e teuteu ke hū mo moihū ʻi he temipalé.”

Brother mo Sisitā Uepi, mo kātaki muʻa ʻo vahevahe hoʻomo fakakaukau ki he tefitó ni, ʻi he hili hoʻomo fanongo ki he ngaahi fehuʻi kuo lekooti ko ʻení?

KĀNATA ʻETIMONITONI—FEHUʻI 1

ʻEletā Soares, ko ʻeku fehuʻí, te u teuteu fēfē ke u fuofua ʻalu ki he temipalé mo maʻu hoku ʻenitaumení?

KĀNATA ʻETIMONITONI—FEHUʻI 2

ʻEletā Soares, te u ʻilo fēfē ʻa e taimi kuó u mateuteu ai ke maʻu hoku ʻenitaumení?

SILEI KONISEPASIANO—FEHUʻI 2

Mālō e lelei, ʻEletā Soares. ʻOku ʻi ai haʻaku fehuʻi. Te u lava fēfē ʻo ʻai ʻa e ʻalu ki he temipalé ke hoko ko ha konga mahuʻinga ange ʻo ʻeku moʻuí?

Brother Chad H. Webb: Ko ha fehuʻi fakaʻofoʻofa mo mahuʻinga ʻeni.

Ko e ʻuluaki meʻa te u fokotuʻu atú ko e mateuteu fakalaumālié. Ako ke ke fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí mo fakahoko ʻa e ngaahi ueʻí. Feinga ke ke moʻui maʻa pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa te ne taʻofi ʻa e Laumālié ʻi hoʻo moʻuí. Kapau kuó ke fai ha ngaahi fehālaaki, fakatomala pea toe moʻui taau ke ke ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Tatau ai pē pe ko e fē ʻa e tuʻunga naʻe ʻi ai hoʻo moʻuí, ʻoku ʻaonga ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí kiate koe. Koeʻuhí ko Ia, te ke lava ʻo taau. Te Ne tokoniʻi koe.

Sisitā Kristi Webb: Ko ha fokotuʻu ʻe taha, ke talanoa kau ki he temipalé mo ha kau mēmipa falalaʻanga ʻo e fāmilí, kau takí, pe ngaahi kaungāmeʻá. Ko e temipalé ʻoku toputapu, ka ʻoku ʻikai ke maluʻi ʻa e meʻa kotoa pē, pea te tau lava ʻo talanoa lahi ange kau ki he temipalé ʻi he meʻa kuo tau faʻa fakahokó. Pea te u pehē ʻe lava ke ʻaonga lahi ia kimuʻa pea ʻi he hili hoʻo fuofua hū ʻi he temipalé. Ko ha meʻa lelei ke ʻi ai ha ngaahi fehuʻi; ko e founga ia ʻo ʻetau akó, ko ia, ʻave hoʻo ngaahi fehuʻí ki he kakai ʻokú ke falala ki aí, ʻa kinautolu ʻoku nau ʻofa ʻi he temipalé mo tauhi ke toputapú. Ko e taupotu tahá, ʻave hoʻo ngaahi fehuʻí ki he ʻEikí. Ko e ʻi ai ʻa e ngaahi fehuʻí ko e founga lelei taha ia ke akoʻi ai kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he fakahaá. Pea ko e lahi ange hoʻo ʻalu ki he temipalé, ko e lahi ange ia ʻEne akoʻi koé.

Brother Webb: Ko e fokotuʻu fakaʻosí ke ako. Ako ʻa e lahi taha te ke lavá fekauʻaki mo e temipalé. Ko ha feituʻu lelei ʻe taha ke ke fai ai ʻení ko e ChurchofJesusChrist.org/temples, te ke lava ʻo ako lahi ange ai ki he ʻenitaumení, kāmeni ʻo e temipalé, pea tautautefito ke ako ai ki he ngaahi fuakava takitaha te ke fakahoko ʻi he temipalé. ʻOku fuʻu tokoni ʻaupito ʻa e uepisaiti ko iá.

Ko ha konga hoʻo akó, ako ʻa e meʻa kotoa te ke lavá fekauʻaki mo e fakataipe ʻo e temipalé. Kiate au, ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ke teuteu ai ke mahino ʻa e temipalé ko e ako ki he tāpanekale ʻo e kuonga muʻá, ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Fuakava Motuʻá. Ko e ngaahi fakataipe ʻi he ngaahi temipale ʻo onopōní ʻoku kehe ia mei he kuonga muʻá, ka ko e ngaahi tefitoʻi moʻoní mo e ngaahi taumuʻá ʻoku fuʻu faitatau ʻaupito pea ʻe lava ia ʻo tokoni ʻi heʻetau teuteu ki heʻetau aʻusia tonu ʻi he temipalé.

Ko kinautolu naʻe hū ki he tāpanekale ʻo e kuonga muʻá naʻa nau fuofua ōmai ki ha ʻōlita, ʻo fakahoko ai ha ngaahi feilaulau ko e tatau ʻo e feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe fufulu kinautolu ʻi ha ʻaiʻanga vai mo tākai ʻaki ha lolo pea foaki ange ha vala toputapu. Naʻe ʻi he loto temipalé foki ha tēniti naʻe ui ko e Potu Māʻoniʻoní ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e maama teʻelango, naʻá ne fakataipe ʻa e nofo mo e Laumālié pe ko e maama ʻa e ʻOtuá. Ko e tēpile ʻo e mā taʻe-fakatupú mo e uainé, ko ha fakataipe tatau ia ki he sākalamēnití. Naʻe ʻi ai foki mo e ʻōlita ʻo e meʻa namukakalá, ʻo fakafofongaʻi ʻa e lotú. Ko e potu fakaʻosi ʻo e tāpanekalé ko e Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoní, naʻe tauhi ai ʻa e Puha ʻo e Fuakavá mo e Nofoʻanga ʻo e ʻAloʻofá. Ko e taulaʻeiki lahí pē naʻe lava ke hū atu ʻi he veilí ʻo hū ki he Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoní, pea naʻe tuʻo taha pē ia ʻi he taʻu, ʻi he ʻaho ʻo e Fakaleleí. Naʻe fakafofongaʻi ʻe he tafaʻaki ʻataʻatā ki tuʻá ʻa e nāunau fakatilesitialé; Potu Māʻoniʻoní, nāunau fakatelesitialé; pea ko e Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoní, nāunau fakasilesitialé. Naʻe akoʻi ʻa e fakahokohoko ko ʻeni ʻi he tāpanekalé ʻa e kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ki heʻenau fononga ʻi he matelié ʻo taumuʻa taupotu ki he ʻao ʻo e ʻOtuá.

ʻI he meʻa ʻoku ou pehē ko e taha ʻo e ngaahi fakataipe maʻongoʻonga taha ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní, ko e taimi naʻe tutuki ai ʻa Sīsuú, naʻe ʻi ai ha mofuike pea mavaeua ʻa e veili ʻi he temipale ʻo Hēlotá, ʻo fakataipe kuo kakato ʻa e Fakaleleí ʻi he taimí ni, naʻe maʻu leva ʻe he taha kotoa ʻa e faingamālie ke hū ki he nāunau fakasilesitialé, pe ko e ʻao ʻo e ʻOtuá.

Naʻa mo e ngaahi lanu ʻi he loto tāpanekalé—ʻa e lanu puluú, vaioletí, kulokulá, mo e hinehiná—ʻe lava ke ʻi ai hanau ʻuhinga fakataipe. Naʻe faʻa lau ʻa e lanu puluú ko e fakafofonga ʻo e langí, lanu vaioletí ko e fakataipe ʻi he kuonga muʻá ʻo e haʻa tuʻí, ʻoku fakamanatu mai ʻe he kulokulá ʻa e taʻataʻa ʻo Sīsū Kalaisí, pea naʻe faʻa fakaʻaongaʻi ʻa e lanu hinehiná ko ha fakataipe ʻo e maʻá. ʻI hono fakatahaʻi ʻi he ngaahi puipui ʻo e tāpanekalé mo e kofu tōtōlofa ʻo e kau taulaʻeikí, te nau lava ʻo tataki ʻetau fakakaukaú ki he fakakaukau, ʻoku tuʻunga ʻi he taʻataʻa fakatuʻi ʻo e langí ʻa hono ʻai ke tau maʻá.

Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau ō ai ki he temipalé—ke ako ʻa e founga te tau maʻu ai ʻa e mālohi kakato ʻo e feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku tau ako ai ʻoku tuʻunga ʻi he ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé, pea ʻi he Fakamoʻuí, ʻa ʻetau lava ʻo teuteu ke foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá, kuo maʻa mo haohaoa. ʻOku tau ako ʻi he temipalé kia ʻĀtama mo ʻIvi pea mo hona kapusi ki tuʻa mei he ʻao ʻo e ʻOtuá pea mo hono teuteuʻi kinaua ke toe foki kiate Iá. ʻOku tau ako ʻi hona talanoá ʻa e founga te tau lava ai ʻo teuteu ki he ʻaho fakaʻofoʻofa ko iá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei ko e temipalé “ko e sitepu fakahokohoko ia ki he ʻafioʻanga taʻengatá. Kapau naʻe lava hotau kakai kei talavoú ke kiʻi sio ki ai, ʻe hoko ia ko e fakaʻaiʻai fakalaumālie mālohi taha ʻi heʻenau moʻuí.”

Ko ia, ʻi hoʻo ʻalu ki he temipalé, kumi ʻa Sīsū Kalaisi pea mo fakasio ʻa e meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo e teuteu ke ʻi he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní, pea te ke maʻu ha aʻusia fakaʻofoʻofa.

Sisitā Webb: Tuku muʻa ke u tali ʻa e fehuʻi “Te u ʻilo fēfē ʻa e taimi kuó u mateuteu ai ke maʻu hoku ʻenitaumení?”

ʻI ha faʻahinga ʻuhinga, ʻoku ʻai au ʻe he fehuʻi ko ʻení ke u fakakaukau ki he palōfita ko ʻĒpalahamé. Naʻe hoko ha taimi ʻi he moʻui ʻa ʻĒpalahamé naʻá ne ongoʻi ai ha holi ki ha maama mo ha ʻilo fakalaumālie lahi angé. Naʻá ne fiemaʻu ke vāofi ange mo e ʻOtuá mo ha ivi lahi ange ke tokoni kiate Ia. ʻOku pehē ʻi he ʻĒpalahame 1:2 “Pea, ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻa e fiefia mo e melino mo e mālōlō lahi ange kiate aú, ko ia naʻá ku kumi ai ki he ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi tamaí.” ʻOku fakamatalaʻi heni ʻe ʻĒpalahame ko iá, ko ha “tokotaha muimui ki he māʻoniʻoní, peá u holi foki ke hoko ko e tokotaha ʻoku maʻu ʻa e ʻilo lahi, pea ke hoko ko ha tokotaha ʻoku muimui lahi ange ki he māʻoniʻoní, pea ke maʻu ha ʻilo lahi ange … peá u holi ke maʻu ʻa e ngaahi fakahinohino, pea ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.”

Ko ʻeku ongo ʻeni ʻi he taimi naʻe kamata ai ke u fakakaukau ke ʻalu ki he temipalé ke maʻu hoku ʻenitaumení. Naʻá ku ʻosi femoʻuekina kakato ʻi hono moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Naʻá ku ʻilo ha meʻa lahi fau mei heʻeku ako folofolá; pea naʻá ku tupulaki mo ngāue fiefia ʻi hoku uōtí. Ka naʻá ku maʻu ha holi lahi ke ako lahi ange ki he Tamai Hēvaní mo ʻEne palani kiate aú. Naʻe mahulu hake ʻeni ia ʻi he fieʻiló pē; naʻá ku maʻu ha holi lahi ke ʻilo ʻa e founga ke ofi ange ai ki he ʻOtuá pea mo hoko ko ha ākonga tuʻu ʻaliʻaliaki ʻa Sīsū Kalaisi. Naʻá ku fiemaʻu moʻoni ke tuku ke lāngilangiʻia ange ʻa e ʻOtuá ʻi heʻeku moʻuí. Naʻe fakatokangaʻi ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa ofí mo ʻeku pīsopé kuó u mateuteu ke fakahoko ʻa e ngaahi fuakava fakatemipalé mo tokoniʻi au ke u teuteu ke maʻu hoku ʻenitaumení.

ʻEletā Soares: Fakaʻofoʻofa. Fakamālō lahi atu ʻi hoʻomo fakamatala fakaʻofoʻofá, Brother mo Sisitā Uepi. Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, hangē ko e akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoní, “Ko e moʻui taau fakafoʻituitui ke hū ki he fale ʻo e ʻEikí ʻoku fie maʻu ai ha mateuteu fakalaumālie fakafoʻituitui lahi. … Ko e moʻui taau fakafoʻituituí ʻoku fie maʻu ai ʻa e ului kakato ʻo e ʻatamaí mo e lotó ke tatau ange mo e ʻEikí, … ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ange, pea mo hoko ko ha taha māʻoniʻoni ange.” Ko ia, kapau te tau tokanga taha ʻi he māʻoniʻoni ki heʻetau teuteu ke hū ʻi he temipalé, te tau liliu ʻetau aʻusia ʻi he temipalé, pea te ne liliu ʻetau moʻui ʻi tuʻa ʻi he temipalé.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, ʻEkesōtosi 29:4-9.

  2. Truman G. Madsen, “House of Glory” (Brigham Young University ten-stake fireside address, Mar, 5, 1972), 7.

  3. Russell M. Nelson, “Lea Tukú,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2019, 121–22.

Paaki