2021
Hangē ko ha Matapā Sio‘ata ki ho Laumālié
Māʻasi 2021


“Hangē ko ha Matapā Sio‘ata ki ho Laumālié,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Māʻasi 2021, 6–8.

Hangē ko ha Matapā Sio‘ata ki ho Laumālié

‘I he taimi ʻoku nau hiva ai mo e kuaea honau uōtí ʻi ha kātoanga ‘a e ngaahi tui fakalotu kehekehé, ‘oku ako ʻe he to‘u tupu ko ʻení ha meʻa lahi fekau‘aki mo e founga ʻoku lava ai ʻe he mūsiká ʻo fakatahatahaʻi kotoa ʻa e kau tuí.

ʻĪmisi
to‘u tupu ʻe toko tolu

ʻOku ʻi ai ʻa e meʻa ʻoku faitatau ai ʻa Mīkeni C., ʻĒtani M., mo Lome C.: ʻOku nau saiʻia ʻi he hiva ʻo e loto ʻapasiá. ‘Oku nau saiʻia ‘i he founga ʻoku langaki moʻui mo ueʻi fakalaumālie ai kinautolú, ʻa e founga ʻoku nau ongoʻi aí. Pea ‘oku nau saiʻia ke vakai ki he founga ‘oku langaki moʻui mo ueʻi fakalaumālie ai ʻa e niʻihi kehé.

ʻOku ʻi ai foki mo e meʻa kehe ʻoku faitatau ai ʻa Mīkeni, 18; ‘Ētani, 19; mo Lome, 17: ʻoku nau hiva kotoa ʻi he kuaea ʻa honau uōtí ʻi Folōlita, USA. Kimuí ni mai naʻe ʻoange ʻe he kuaeá ha faingamālie lahi ange kiate kinautolu ke nau vahevahe ʻenau saiʻia ʻi he mūsiká ʻaki ʻenau kau atu ʻi ha Kātoanga Mūsika ʻa e Ngaahi Tui Fakalotu Kehekehé.

ʻOku pehē ʻe ʻĒtani, “ʻOku fengāueʻaki lahi ʻa e kakai ʻo e ngaahi tui fakalotu kehekehe ʻi homau komiunitií ke fakatahatahaʻi ʻa e kakai ʻo e ngaahi tui fakalotu kehekehé. Hangē ko ‘ení, naʻe talitali ‘e he kulupú ha fealea‘aki ʻi ha ma‘u meʻatokoni efiafi ʻa e ʻIfitā (ma‘u meʻatokoni efiafi ‘i he taimi ʻoku faka‘osi ai ʻe he kau Mosilemí ‘enau ʻaukai fakaʻaho lolotonga honau māhina toputapu ʻo Lamataní), ‘oku fokotuʻutuʻu ai ha ngaahi ngāue tokoni hangē ko e teuteu ‘a e kato afei fakaako maʻá e fānau faingataʻa‘iá, pea fakahoko ha ngaahi lukuluku ma‘u meʻatokoni efiafi, ʻa ia ‘e tangutu fakataha ai ʻa e kakai naʻe ‘ikai ke nau feʻilongakí ʻi he tēpile tatau pē ‘o talanoa ai fekauʻaki mo e me‘akaí , anga fakafonuá, mo e ngaahi tui naʻa nau fiefia ai ʻi honau anga fakafonuá.

ʻĪmisi
ma‘u meʻatokoni ʻa e toʻu tupú, hivá, mo e ngāue tokoní

‘Oku fiefia ʻa e kau mēmipa ‘o e kuaeá ke ma‘u meʻatokoni efiafi mo ngāue tokoni fakataha mo kinautolu ʻo e ngaahi tui fakalotu kehé.

ʻAi Ke Tau Kaungāmeʻa

Ko e moʻoni, ko e taumuʻa ʻo e fengāueʻaki fakatahá, ke tokoniʻi ‘a e kakai mei ha ngaahi puipuituʻa kehekehe ke nau hoko ko ha ngaahi kaungāme‘a.

“‘Oku ʻi ai ha fāmili Toake ʻoku ou sio maʻu pē ki ai ʻi he ngaahi ma‘u meʻatokoni efiafi mo e ngaahi tui fakalotu kehekehé, pea na‘a nau lele mai kiate au ʻo pehē mai, “ʻOku mau fiefia ke toe sio kiate koe!” Na‘e pehē ʻe Lome. “‘I ha māmani ʻoku lahi ai ʻa e fakatangaʻi ʻo e lotú mo e tuí, ko e meʻa lelei ke tau lava kotoa ʻo fakataha mai ʻo fepōtalanoaʻaki.” ʻI he lolotonga ha ngāue tokoni ʻe taha, naʻe pehē ʻe ha fefine, “na‘e fuʻu angalelei ʻaupito ʻa e kau fefine mei ha siasi kehe ʻe taha.” “Na‘e ʻikai ke nau tokanga ki he tui fakalotu ‘a ha taha. Na‘a nau ʻi aí ke fai ‘enau tokoni. Naʻe fakafiefia ʻaupito.”

Naʻe pehē ʻe Meikeni, “Te tau ala tui ki ha ngaahi meʻa kehekehe, ka ʻoku ou fakaʻapa‘apaʻi ma‘u pē ʻa e tui ʻa e kakai kehé pea ʻoku sai ʻa e fetuʻutaki mo kinautolu ʻi he fokotu‘utuʻu ko ‘ení ʻa ia ʻe lava ke tau feakoʻaki ai.”

Naʻe pehē ʻe ʻĒtani, “Ko hotau Siasí ko e taha ia ʻo e kau mēmipa fo‘ou ange ʻo e fengāue‘aki fakatahá. Ko ia ne u hounga‘ia ʻaupito ʻi he lelei mo e tali lelei naʻa nau fakahoko kiate kitautolú. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai mahino ki he kakaí ʻa e Siasí ʻi he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi. Ko ia ‘oku ou hounga‘ia ʻi he taimi ‘oku lava ke tali ai ʻe he kakaí ʻa e ngaahi fefaikehekeheʻakí pea kumi ‘a e meʻa ‘oku tau faitatau aí.”

ʻI he Loto Taha

Pea ko e taha ‘o e ngaahi meʻa ‘oku faitatau ai ʻa e ngaahi kulupu tui kotoa pē ko e mūsiká. ʻOku hoko ʻa e Kātoanga Mūsika ʻa e Ngaahi Tui Fakalotu Kehekehé ko ha faingamālie maʻongoʻonga ia ki he kau tuí ke nau kāfataha ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻo e ʻOtuá. Ko e kuaea ‘a e uōtí ko e taha ia ʻo e ngaahi kulupu ʻe ono nai ʻoku nau fakafofonga‘i ʻa e ngaahi haʻofanga lotu ‘i he kotoa ʻo e koló.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Meikeni ʻo pehē, “Na‘e ʻi ai ha kuaea fafangu, hiva tiueti (toko ua), kuaea tokolahi, kuaea tokosiʻi, tiueti fuluta mo ha piano, mo e alā meʻa peheé. Na‘e kole ki he kulupu kotoa pē ke fakahoko ha foʻi hiva ʻe ua.”

Na‘e hoko atu ʻe Meikeni, “Naʻa mau loto ke fakapapauʻi ko e me‘a naʻa mau hivaʻí te ne fakahaaʻi ki he kakaí ‘oku mau tui kia Sīsū Kalaisi pea ʻoku mau tui foki ki he Tamai Hēvaní. Naʻa mau loto ke fakatupu ha ongo ‘o e lotú.”

Naʻe fili ʻe he kuaeá ha ongo foʻi hiva ne nau ‘osi fakahoko, “Ngaahi Meʻa Lalahi mo e Ngaahi Meʻa Iiki,” naʻe faʻu ʻe Steven Kapp Perry, mo e “Sākalamēnití mo e Fakataipé,” faʻu ʻe Janice Kapp Perry, Steven Kapp Perry mo Lynne Perry Christofferson.

“Ko e ‘uluaki hivá ʻoku longomoʻui. ʻOkú ne fakapapauʻi mai te ke lava ʻo fakahoko ha faʻahinga meʻa pē ʻo tatau ai pē pe ʻoku siʻisiʻi pe fuʻu mahuʻinga kae fakafou pē ʻi he ʻOtuá,” ko e lea ia ʻa ʻĒtaní. “Ko e fo‘i hiva hono uá ʻoku ongo ʻapasia moʻoni. ‘Oku meimei hangē ha hiva laulaú, pea ‘okú ne fakatupu ha ongoʻi mo‘oni ʻo e lotú.”

Akoako, Akoako, Akoako

‘I heʻenau teuteu ke hivá, naʻe ngāue ‘aki ʻe ʻĒtani ha founga naʻá ne ʻosi ngāue ʻaki kimuʻa. ‘Okú ne pehē, “ʻOku ou feinga ke fakamu‘omuʻa ʻa e lava ke ului ‘i he hivá. “‘Oku ou ʻilo ‘i he taimi ʻoku ou lava ai ke u tokanga ki he ‘uhinga ʻo e fo‘i hivá, ʻoku ou fiefia ange ai . Ko e mo‘oni ʻoku ou fakapapauʻi te u lava ʻo hivaʻi fakalelei ia, ka na‘á ku ʻilo ‘oku faingofua ange ke u fakahoko ia ʻi he taimi ʻoku ou kauhala taha ai mo e pōpoaki ko ia ‘oku feinga ke fakahokó. ‘Oku ou fie fakamamafaʻi ‘a e teuteu fakalaumālié.”

Naʻe pehē ʻe Meikeni, “Naʻe kei fie maʻu pē ke tau hiva ʻi he houalotu sākalamēnití mo akoako ki ha ngaahi me‘a kehe. Ka na‘a mau ʻilo‘i ʻa e mahu‘inga ʻo e ngaahi me‘a naʻe fakahoko ʻi he ngaahi tui fakalotu kehekehé, ko ia ai naʻa mau fakapapauʻi naʻe maau ʻa e ngaahi kongá. Naʻa mau ngāue lahi ki ai.”

Ko e fika uá, na‘e holoki ʻa e kuaea toko 14 ki he kuateti ʻe ua. Na‘e pehē ʻe Meikeni, “Naʻa mau faʻa akoako ʻi he ngaahi ʻaho Tūsité, kimuʻa ʻi he houalotu Kau Talavoú mo e Kau Finemuí. Naʻá ne ʻai au ke u fakakaukau moʻoni ki he foʻi hivá ʻi ha uike kakato, mo ha māhina kakato. ‘Oku ʻikai ke u fa‘a fai ʻeni, ka naʻá ku maʻu ʻa e foʻi hivá ʻi he YouTube peá u toutou fanongo ai pē ki ai. Naʻá ku fie fakalakalaka. Na‘á ku loto ke mau hiva fakalelei ke ongo ki he loto ʻo e kakai kehé.

Naʻe felotoi ʻa ʻĒtani, Meikeni, mo Lome naʻe maʻu ha toe fuʻu lelei ʻi he toutou akoakó. Naʻe pehē ʻe Lome, “ʻI he taimi ʻoku mou toutou hivaʻi aí, ʻe nofoʻia ʻi homou ʻatamaí mo homou lotó ʻa e ngaahi pōpoaki ʻo e hivá.”

ʻĪmisi
kuaea ʻa e toʻu tupú

ʻOku kau atu ʻa e kuaeá ki he Kātoanga Mūsika ʻa e Ngaahi Tui Fakalotu Kehekehé.

ʻI he ʻAtamaí, ʻi he Lotó

Naʻe hā mahino naʻe toka ia ʻi honau ʻatamaí mo honau lotó ʻi he hiva ʻa e kāingalotu ʻo e kuaeá. Naʻe pehē ʻe Lome, “Naʻe fakaʻofoʻofa moʻoni ʻa e ongo foʻi hivá. Naʻe fakalongolongo ʻaupito ʻa e kau fanongó pea naʻe ongoʻi ʻe he tokotaha kotoa ʻa e Laumālié ʻi hono hivaʻi ʻa e ongo foʻi hiva ko iá. Naʻa mau ongo‘i kotoa naʻa mau faaitaha.”

Na‘e pehē ʻe Meikeni, “Kuo hoko maʻu pē ʻa e foʻi hiva ʻuluakí ko ha hiva fakafiefia kiate au. ʻOku ou ongoʻi hangē ʻoku maʻu ʻe he kakai ʻi he kātoangá ʻa e ongo ko iá. Na‘á ku fiefia ʻi hono hivaʻi iá pea ʻoku ou ʻamanaki naʻa nau fiefia kotoa ai foki. Pea ko e fo‘i hiva hono uá, naʻe potupotutatau lelei ʻa e ngaahi le‘ó. ‘Oku ou pehē ko e tokotaha kotoa pē naʻe fanongo ki aí naʻá ne ongoʻi ha laumālie ʻo e faka‘apaʻapa mo e manavahē ki he ‘Otuá.”

‘I he fakaʻosinga ‘o e efiafi ko iá, naʻe hoko atu ‘e Meikeni, “Naʻe lava ke mau talanoa mo kinautolu naʻa nau kau maí pea mo e kāingalotu naʻe fanongó. ʻOku ou ʻilo naʻe fehuʻi ʻe he kakaí ki he talēkita ʻo ʻemau kuaeá fekauʻaki mo e hiva naʻa mau hivaʻí— ‘Ko e hā ʻa e faʻahinga hiva ko iá?’ pe ‘Naʻá ke ma‘u nai mei fē ʻa e fokotuʻutuʻu ko iá?’ Naʻe lava ke mau fengāueʻaki mo talanoa fekauʻaki mo e hiva naʻa nau fevahevaheʻakí. Naʻá ku ongoʻi naʻe lava ke u maʻu ha mahino lahi ange kau kiate kinautolu ʻo fakafou ʻi heʻenau hivá, pea naʻa nau maʻu ha mahino lelei ange kau kiate kimautolu koeʻuhí ko ʻemau hivá. ʻOku hangē ʻa e mūsiká ko ha matapā sioʻata ki ho laumālié.”

Paaki