2009
Ko ha Faʻifaʻitakiʻanga ʻo e Kakai Tuí
Sānuali 2009


Kaveinga ʻo e Mutualé ki he 2009

Ko ha Faʻifaʻitakiʻanga ʻo e Kakai Tuí

“Ka ke ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga, ʻi he lea, mo e ʻulungāanga, mo e ʻofa, mo e faianga, mo e tui, mo e māʻoniʻoni” (1 Tīmote 4:12).

ʻE lava nai ʻe he ivi tākiekina ʻo ha talavou pe finemui ʻe toko taha ʻo fakahoko ha lelei ʻi he māmaní? Ko e talí ko e ʻio!

ʻOku fakafalala atu ʻe he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻa Hono huafá kiate koe, ʻa ia naʻá ke maʻu ʻi ho papitaisó. ʻOkú Ne falala atu te ke fakafofongaʻi ʻa e Siasí mo ho fāmilí ʻaki haʻo moʻui ʻi he founga ʻoku leleí ʻi he loto houngaʻia. ʻOkú Ne kole atu ke ke hoko “ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kakai tuí,” ko ha taha te ne tohoakiʻi mai ʻa e niʻihi kehé kiate Ia, fakahoko ha ngaahi mana, pea tokoni kiate Ia ʻi hono langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní.

ʻOku maʻu ʻa e kaveinga ʻo e Mutualé ki he 2009 ʻi he 1 Tīmote 4:12, ʻa ia ʻoku fai ai ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ha faleʻi ki hono kaumeʻa kei talavou ko Tīmoté. ʻOku toe ʻaonga pē kiate koe ʻa e akonaki ko ia ʻa Paula kia Tīmoté, he ko e tokotaha tui koe, ʻo hangē pē ko Tīmoté. “Ko ha ngaahi laumālie kimoutolu kuo fili ke haʻu ʻi he kuonga ko ʻeni” kuo toe fakafoki mai ai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e konga kimoutolu ʻo ha toʻu tangata ʻoku ʻi ai hono ikuʻanga mo e “fatongia ke langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”1 Te ke lava ke tākiekina ʻa māmani kotoa ki he leleí ʻi he mālohi ʻo hoʻo tuí mo hoʻo sīpinga ʻo e angamāʻoniʻoní. Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula ʻe lava ia ʻe Tīmote, pea ʻoku mau ʻiloʻi te mou lava ia!

Naʻe fai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ha faleʻi fakaʻofoʻofa kau ki he founga ʻe lava ke tau hoko ai ko ha “faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kakai tuí.” Naʻá ne pehē: “ʻAi ke lavaʻi ʻe he fili kotoa pē te ke faí ʻa e kiʻi sivi ko ʻení: Ko e hā ʻokú ne fai kiate aú? Ko e hā ʻa e meʻa te ne fakahoko maʻakú? Pea ʻoua ʻe fakamamafaʻi ʻe hoʻo lao ki ho ʻulungāangá ʻa e ʻKo e hā ʻa e fakakaukau mai ʻa e niʻihi kehé?’ ka ko e ʻʻE anga fēfē haʻaku fakakaukau hifo kiate aú?’ Tuku ke tākiekina koe ki he leleí ʻe he kihiʻi leʻo siʻí. Manatuʻi naʻe ʻi ai ʻa e tokotaha maʻu mafai naʻe hilifaki hono nimá ki ho ʻulú he taimi naʻe fakamaʻu ai koé peá ne pehē atu: ʻMaʻu ʻe koe ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.Fakaava homou lotó, pea mo homou ngaahi laumālié, ki he ongo ko ia ʻo e leʻo makehe ko ʻení ʻokú ne fakamoʻoniʻi atu ʻa e totonú.”2

ʻOku maʻu ʻe he kakai tuí ha fakamoʻoni fakatāutaha kia Sīsū Kalaisi ʻa ia ʻoku tupulaki, ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e tāpuaki ʻo e fakamoʻoni fakatāutahá, pea ʻoku nau loto ke vahevahe ʻa ʻenau ʻiló mo e niʻihi kehé. Te ke lava ʻo vahevahe hoʻo fakamoʻoní ʻi hoʻo leá mo e faʻifaʻitakiʻangá.

Naʻe toe akonaki foki ʻa Palesiteni Monisoni ʻo pehē: “ʻI he taimi ʻoku loloto ai hoʻo fakamoʻoní … te ne maʻu ha ivi tākiekina lelei ʻi he meʻa kotoa pē te ke fakahoko ʻi hoʻo moʻuí. ʻE tokoni ia ke fakapapauʻi ʻa e anga hoʻo fakaʻaongaʻi ho taimí pea mo e niʻihi ʻokú ke fili ke feohi mo iá. Te ne liliu ʻa e founga hoʻo fetuʻutaki mo ho fāmilí, pea mo e anga hoʻo fetuʻutaki mo e niʻihi kehé. Te ne ʻomi ʻa e ʻofá, nongá mo e fiefiá ki hoʻo moʻuí.”3

ʻOkú ke moʻui ʻi ha māmani ʻoku feʻauʻauhi ke maʻu ho taimí mo hoʻo tokangá. ʻOkú ke fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa lahi pea taulōfuʻu mai mo e ngaahi leʻo kehekehé. ʻOku lava ke ke puputuʻu he taimi ʻe niʻihi pe ko e hā e meʻa ke faí mo e meʻa ʻoku totonú. ʻOku ʻi ai ho faingamālie he uike takitaha ke ke maʻu e sākalamēnití mo fakafoʻou hoʻo fuakavá ke “manatu maʻu ai pē [ki he Fakamoʻuí] mo tauhi ʻene ngaahi fekaú” (T&F 20:77). ʻI hoʻo fai ʻení, ʻokú ke fakahā ai ki he Tamai Hēvaní hoʻo loto fiemālie ke toʻo kiate koe ʻa e huafa māʻoniʻoni ʻo Hono ʻAló. ʻOku hanga ʻe hoʻo ngaahi leá mo hoʻo ngaahi ngāué ʻo fakahā ki he niʻihi kehé ʻokú ke tauhi moʻoni hoʻo ngaahi fuakavá. ʻI hoʻo fakafoʻou mo tauhi hoʻo ngaahi fuakavá, ʻe tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní pea “fakahā kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí” (2 Nīfai 32:3).

ʻE fakamālohia foki koe ʻe he ngaahi tuʻunga moʻui ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú mo tokoniʻi koe ke ke tuʻu maʻu ʻaki haʻo hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga. ʻI hoʻo moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení, ʻe tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní peá ne hoko ko ho takaua maʻu pē. ʻE kehe hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi meʻa te ke faí mei he ngaahi meʻa ʻo e māmaní, pea ʻe tākiekina ʻe hoʻo tā sīpingá ʻa e niʻihi kehé ki he leleí. “Te ke ongoʻi fiefia ʻi hoʻo moʻuí pea te ke hoko ko ha tākiekina lelei ki he moʻui ʻa e niʻihi kehé.”4 Te ke fiefia, pea ʻe hanga ʻe he maama mo e fiefia ʻoku hā meiate koé ʻo tohoakiʻi atu ho ngaahi kaungāmeʻá mo ho fāmilí ke nau ofi ange kiate koe.

Ko ia ʻoku mau fehuʻi atu ai, “ʻE lava nai ke fakahoko ha lelei ʻi he māmaní ʻe ha talavou pe finemui ʻe toko taha ʻokú ne feinga ke moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí pea hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga moʻui taau ʻo e kakai tuí?” ʻOku tau ʻiloʻi kotoa pē ʻi hotau lotó ko e tali pau ki aí ko e ʻio! ʻOku mau tui ka maʻa hoʻomou fakakaukaú, leá, mo e ngaahi ngāué, te mou fakahoko ha lelei lahi. ʻOku mau falala kiate kimoutolu!

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (2001), 2–3.

  2. Thomas S. Monson, “Ke Mou Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga,” Liahona mo e Ensign, Mē 2005, 112.

  3. Liahona mo e Ensign, Mē 2005, 114.

  4. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, 2.

Ngaahi faitā ʻa Craig Dimond, John Luke, mo Christina Smith

Paaki