2009
Ko e ʻIlo ʻAonga Tahá
Sānuali 2009


Ko e ʻIlo ʻAonga Tahá

Mei ha lea ʻi he fakatahaʻanga fakalaumālie ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahoó ʻi he ʻaho 8 ʻo Sune, 2004. Ke maʻu kakato e leá ʻi he lea faka-Pilitāniá, vakai ki he www.byui.edu/Presentations/transcripts/devotionals/2004_06_08_christensen.htm.

ʻE ʻiloʻi ʻe homou niʻihi ʻoku maheni mo e ʻUnivēsiti ʻOkisifōtí ko e ʻunivēsiti motuʻa taha ia ʻi māmaní. Naʻe langa e fale naʻá ku nofo ai heʻeku kei akó he 1410—fakaʻofoʻofa ʻene ʻasí, kae taʻefakafiemālie ʻa e nofo aí. ʻI heʻeku aʻu atu ki ʻOkisifōtí, ne u ʻiloʻi ʻe faingataʻa ke u kei mālohi ʻi he Siasí. Naʻe lahi ʻaupito e ngaahi meʻa naʻe fie maʻu ʻe he Rhodes Scholarship Trust, ʻa ē naʻá ne foaki mai ʻeku sikolasipí, ke fai ʻe kinautolu naʻe maʻu sikolasipí.

ʻI heʻeku vakai ki he lahi ʻo e meʻa ne u fie kau ki ai ʻi he siasí, ne mahino kiate au naʻe ʻikai te u ʻiloʻi ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná. Ne u lau tuʻo lahi ia ka ʻi hono toki vahe mai pē ke u laú—ʻe heʻeku mātuʻá pe faiako he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí. Ka ne u fuʻu fie ʻilo ʻaupito he taimi ko ʻení pe naʻe moʻoni e Tohi ʻa Molomoná. Ko ia ne u fakapapau te u lau e Tohi ʻa Molomoná he efiafi kotoa pē mei he 11:00 ki he 12:00 ke u ʻiloʻi pe naʻe moʻoni.

Ne u fifili pe te u fakamoleki nai ha fuʻu taimi lahi pehē ki ai he naʻe fie maʻu ha taimi lahi ki heʻeku polokalama ako ʻekonōmiká. Ne u feinga ke ʻosiki pē e polokalamá he taʻu ʻe ua, he ko e tokolahi ʻo kinautolu he polokalamá naʻa nau ʻosi ʻi he taʻu ʻe tolu. Naʻe ʻikai te u ʻilo pe ʻe lava ke u fakamoleki ha houa ʻe taha he ʻahó ke fai ai ʻeni.

Ka ne u fai ia. Naʻá ku kamata he 11:00 ʻaki ʻeku tūʻulutui ofi ki ha kiʻi meʻa fakamāfana ʻi he holisi maká ʻo lotu, pea naʻá ku lotu leʻolahi. Ne u fakahā ki he ʻOtuá ʻeku fuʻu fie ʻiloʻi pe naʻe moʻoni e Tohi ʻa Molomoná. Ne u talaange kapau te Ne fakahā mai ʻoku moʻoni, te u līʻoa leva ʻeku moʻuí ki he langa hake Hono puleʻangá. Ne u talaange kapau ʻoku ʻikai ke moʻoni, naʻá ku fie maʻu ke ʻiloʻi fakapapau ia kae līʻoa leva ʻeku moʻuí ʻi he fekumi ki he meʻa naʻe moʻoní.

Naʻá ku lau e peesi ʻuluaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻeku aʻu ki lalo he pēsí, ne u mālōlō ai. Naʻá ku fakakaukau ki he meʻa ne u lau he peesi ko iá, peá u fehuʻi loto pē kiate au, “Naʻe hiki nai ʻeni ʻe ha tangata kākā naʻe feinga ke kākaaʻi e kakaí, pe naʻe hiki moʻoni pē ʻe ha palōfita ʻa e ʻOtuá? Pea ko e hā ʻene ʻuhinga kiate au ʻi heʻeku moʻuí?” Ne u tuku hifo leva e tohí peá u tūʻulutui ʻo lotu mo toe kole ki he ʻOtuá, “Fakamolemole ʻo fakahā mai pe ko ha tohi moʻoni ʻeni.” Hili iá ne u tangutu he seá, toʻo hake e tohí, huke e pēsí, lau, mālōlō heʻene aʻu ki laló, pea fai ʻa e meʻa tatau pē. Ne fai ʻeni ʻi he houa ʻe taha he pō kotoa pē ʻi he loki momoko mo hauhau ko ia ʻi ʻOkisifōtí.

ʻI heʻeku aʻu ki he ngaahi vahe he ngataʻanga ʻo e 2 Nifaí he efiafi ʻe taha, ne u fai ʻeku lotú, tangutu ʻi hoku seá, pea fakaava hake e tohí. Fakafokifā pē kuo ʻi he lokí ha Laumālie fakaʻofoʻofa, māfana mo ʻofa ʻo ne ʻākilotoa au pea naʻe ongo ia ki hoku laumālié ʻo ne ʻōʻōfaki au ʻaki ha ongo ʻofa ne ʻikai te u fakakaukau ʻe lava ke u ongoʻi. Naʻe kamata ke u tangi. ʻI heʻeku loʻimataʻiá ne u vakai hifo ki he ngaahi lea ʻi he Tohi ʻa Molomoná, pea ne u lava ʻo sio ki he moʻoni ʻi he ngaahi lea ko iá ʻa ia ne ʻikai te u fakakaukau ʻe mahino kiate au ki muʻa. Naʻe lava ke u mamata ki he ngaahi nāunau ʻo e taʻengatá, pea lava ke u mamata ki he meʻa ʻoku fakatatali mai ʻe he ʻOtuá maʻakú, ko e taha ʻo Hono ngaahi fohá. Ne ʻiate au ʻa e Laumālie ko iá he houá kakato mo e efiafi kotoa pē ne u lotu mo lau ai e Tohi ʻa Molomoná ʻi hoku lokí. Naʻe foki mai maʻu pē ʻa e Laumālie tatau ko iá, pea naʻá ne liliu hoku lotó mo ʻeku moʻuí ʻo taʻengata.

Ne foki ʻeku fakakaukaú ki he puputuʻu ne u aʻusiá, ʻo u fifili pe ʻe lava koā ke u fakamoleki ha houa ʻi he ʻaho kotoa pē, mavahe mei he ako ʻekonōmiká, ke ʻiloʻi pe naʻe moʻoni e Tohi ʻa Molomoná. Mahalo ne u fakaʻaongaʻi tuʻo taha pē ʻa e ʻekonōmiká he taʻu, ka ʻoku tuʻo lahi ʻeku fakaʻaongaʻi ʻeku ʻilo ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻeku moʻuí. ʻI hono kotoa ʻo ʻeku feinga fakaakó, ko e ʻilo ʻaonga taha pē ia kuó u maʻú.

Kiate kimoutolu ʻoku kei moʻui ʻi he fakamoʻoni ʻa ha niʻihi kehé, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke vaheʻi ha houa ʻe taha ʻi he ʻaho kotoa pē ke mou ʻiloʻi ʻiate kimoutolu pē pe ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, he te ne liliu homou lotó ʻo hangē ko ia ne hoko kiate aú. Pea ʻe toki ʻi ai e ʻaho te ke lava ʻo ʻalu ki he feituʻu naʻá ke nofo ai ʻi he taimi naʻe fakahā atu ʻeni ʻe he ʻOtuá kiate koé, pea te ke tuhu ki ai mo pehē ki hoʻo fānaú mo ho malí, “Ko e feituʻu toputapu ʻena he ko e feituʻu ia ne u ʻiloʻi ai ko e Kalaisí ʻa Sīsū.”

ʻI heʻeku feinga ke fua totonu hoku uiuiʻí mo ʻiloʻi ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku lava ai ke u ʻiloʻi fakapapau ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá, pea ʻokú Ne moʻui. ʻOku ou ʻiloʻi fakapapau ʻokú Ne ʻafioʻi peá Ne ʻofa ʻiate kitautolu kotoa.

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke vaheʻi ha houa ʻe taha ʻi he ʻaho kotoa pē ke fekumi ai pe ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná he te ne liliu homou lotó.

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻe lava ke mou ako ʻi hoʻomou feinga fakaakó, ke mou ʻiloʻi ʻiate kimoutolu pē ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá.

Tā ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻe fai ʻe John Luke; ʻata mei muí ko e faitā ʻa e Lushpix/Unlisted Images Inc.

ʻOlungá: Faitā ʻa Frank Helmrich

Paaki