2018
Ko e Ako mei he Ngaahi Pōpoaki ʻo e Konifelenisi Lahi (2018 mo e 2019)
Nōvema 2018


Ko e Ako mei he Ngaahi Pōpoaki ʻo e Konifelenisi Lahi (2018 mo e 2019)

ʻE lava ke ʻomi ʻe he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí, kau tangata kikité mo e kau tangata maʻu fakahaá ha fakahinohino fakalaumālie ki he ngāue ʻa e kōlomu kaumātuʻá mo e Fineʻofá. ʻI he ngaahi uike ʻe ako ai e ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisí, ʻe fili ʻe he kōlomu ʻo e kaumātuʻá pe kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá ha pōpoaki mei he konifelenisí ke fakaʻaongaʻi, ʻo fakatatau mo e fie maʻu ʻa e kau mēmipá. ʻE lava foki he taimi ʻe niʻihi ke fokotuʻu ange ʻe he pīsopé pe palesiteni fakasiteikí ha pōpoaki. ʻOku totonu ke fakamamafaʻi ʻe he kau takí e ngaahi pōpoaki mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ka neongo ia, ʻe lava ke fili ʻe he kau palesitenisií ha faʻahinga pōpoaki pē mei he konifelenisi fakamuimuitahá, ʻo fakatatau mo e ngaahi fie maʻu ʻa e Kāingalotú mo e ueʻi ʻa e Laumālié.

ʻOku totonu ke kumi ʻe he kau takí mo e kau faiakó ha ngaahi founga ke poupouʻi ai e kāingalotú ke nau tomuʻa lau e pōpoaki kuo filí. ʻOku totonu ke nau poupouʻi e kāingalotú ke nau omi mateuteu ki he ngaahi fakatahá ke vahevahe e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻa ia kuo nau akó pea mo ʻenau fakakaukau ki he founga ke ngāueʻi ai e ngaahi moʻoni ko iá. ʻE lava ke tokoni ki he kau mēmipá ʻa e ngaahi ʻekitivitī ko ʻeni ʻoku fokotuʻu atú, ʻa ia ʻoku fakatefito he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, ke nau ako mei he ngaahi pōpoaki ʻo e konifelenisi lahí.

ʻĪmisi
ʻEletā Quentin L. Cook

Quentin L. Cook, “Ului Moʻoni mo Tuʻuloa ki he Tamai Hēvaní pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí”

Mahalo ʻe fie fanongo e kau mēmipá ki hano fevahevaheʻaki e ngaahi ongo ne nau ʻuluaki maʻu ʻi heʻenau fanongo ki he ngaahi liliu naʻe fakamatalaʻi ʻi he pōpoaki ʻa ʻEletā Kukí. Kapau ʻe ʻeke ange ʻe ha kaungāmeʻa mei ha tui fakalotu kehe kiate kinautolu pe ko e hā hono ʻuhinga ʻoku fakahoko ai ʻe he Siasí e ngaahi liliu ko ʻení, ko e hā ʻenau talí? Poupouʻi kinautolu ke fekumi ki ha ngaahi tali ʻi he pōpoaki ʻa ʻEletā Kukí. Ko e hā te tau lava ʻo fakahoko fakafoʻituitui mo fakafāmili, pea fakakōlomu pe Kau Fineʻofá, ke fakapapauʻi ʻoku fakahoko ʻe he ngaahi liliú e finangalo ʻo e ʻEikí? ʻE lava foki ke kau he fealēleaʻakí haʻamou fevahevaheʻaki ha ngaahi fakakaukau mei he lea fakafeʻiloaki ʻa Palesiteni Nalesoní, ʻokú ne ueʻi fakalaumālie e kau mēmipá ke nau “tali fiefia” e ngaahi liliu ko ʻení.

ʻĪmisi
ʻEletā Ronald A. Rasband

Ronald A. Rasband, “ʻOua ʻe Puputuʻu”

ʻOku fakamamafaʻi ʻe he pōpoaki ʻa ʻEletā Lasipēní ha ngaahi potufolofola lahi ʻe ala tokoni ke tau tekeʻi ha faʻahinga manavasiʻi pē ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo e ngaahi kuonga fakatuʻutāmaki ʻoku tau moʻui aí. Kole ki he kau mēmipá ke nau kumi ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení ʻa e faleʻi ʻoku totonu ke nau vahevahe mo ha taha ʻoku ilifia ki he kahaʻú. Ko e hā mo ha toe meʻa ʻe lava ke nau vahevahe mei he pōpoaki ʻa ʻEletā Lasipēní? ʻE lava fēfē ʻe he ilifiá ʻo “fakangatangata e vakai e fānau ʻa e ʻOtuá”? Fakaafeʻi e kau mēmipá ke vahevahe e founga kuo nau ako ai ke ikunaʻi ʻenau ilifiá pea moʻui ʻi he tuí.

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

David A. Bednar, “Tānaki Fakataha ʻa e Meʻa Kotoa Pē ʻia Kalaisi”

ʻE lava ke ke ʻomi ha maea pe ko ha lisi vakaiʻi ke fakaʻaliʻali. Fakaafeʻi e kau mēmipá ke nau aleaʻi e faikehekehe ʻi he vakai ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo e polokalama ʻa e Siasí ʻo hangē ha maeá, pea mo e vakai ki ai ʻo hangē ha lisi vakaiʻi ʻo e ngaahi kaveingá mo e ngāué fakataautaha. Poupouʻi e kau mēmipá ke nau fekumi ki ha ngaahi fakakaukau ʻi he ngaahi sīpinga he pōpoaki ʻa ʻEletā Petinaá. Ko e ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē “fakakātoa fakataha ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi”? (vakai, ʻEfesō 1:10). Ko e hā te tau lava ʻo fai ke maʻu ai ʻa e talaʻofa ʻi he fakaʻosinga ʻo e pōpoaki ʻa ʻEletā Petinaá?

ʻĪmisi
Palesiteni Dallin H. Oaks

Dallin H. Oaks, “Moʻoní mo e Palaní”

ʻOku tokoniʻi fēfē nai kitautolu ʻe he “ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí,” ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo hono fakatangaʻi ʻo ʻetau tuí mo e founga lotú? Ke tali ʻa e fehuʻi ko ʻení, ʻe lava ke toe vakai e kau mēmipá ki he ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻi he konga II ʻo e pōpoaki ʻa Palesiteni ʻOakesí. ʻE lava foki ke nau toe vakai ki he ngaahi sīpinga ʻo e founga hono moʻui ʻaki e ngaahi moʻoni ko ʻení (vakai, konga III). ʻE ngali ʻaonga ki he kau mēmipá ke fakafaivaʻi e founga te nau fakaʻaongaʻi ai ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni mahuʻinga ko ʻení ke tali ʻaki e ngaahi fakaanga ʻe fai ki ha akonaki pe founga ngāue ʻa e Siasí.

ʻĪmisi
ʻEletā D. Todd Christofferson

D. Todd Christofferson, “Tuʻu Maʻu mo Tuʻu ʻAliʻaliaki ʻi he Tui ʻa Kalaisí”

ʻE lava ke mou kamata aleaʻi e pōpoaki ko ʻení ʻaki hano tā ha foʻi laine ʻi he palakipoé ʻo tohi he faʻahi ʻe taha ʻa e ʻUhinga Fakasōsialé pea ʻi he tafaʻaki ʻe tahá ʻa e Tukupā Faka-Kalaisí. Fakaafeʻi e kau mēmipá ke nau lau e palakalafi ʻoku kamata ʻaki “Ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻi he momeniti ko ʻení ʻoku tau ʻi he … ,” pea fakalaulauloto ki he taimi ʻoku nau ongoʻi ai ʻoku nau ʻi he vahaʻataimi ko ʻení. Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi sīpinga ʻi he pōpoaki ʻa ʻEletā Kulisitofasoní ʻokú ne ueʻi fakalaumālie kitautolu ke tau tuʻu maʻu mo tuʻu ʻaliʻaliaki ʻi he faingataʻá? (vakai foki, ʻAlamā 36:27–28). Poupouʻi e kau mēmipá ke nau vahevahe ha sīpinga ʻo ha kakai ʻoku nau ʻilo, kuo nau fakahaaʻi ha tukupā faka-Kalaisi ki he ongoongoleleí, ʻo aʻu pē ki he taimi ʻoku nau fehangahangai ai mo e faingataʻá.

ʻĪmisi
ʻEletā Ulisses Soares

Ulisses Soares, “Taha ʻia Kalaisi”

Fakatatau kia ʻEletā Soālasí, ʻoku fakafofongaʻi fēfē ʻe he Vaitafe ʻAmasoní e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí? Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he fakafehoanaki ko ʻení fekauʻaki mo e ivi tākiekina ʻe lava ke maʻu ʻe he kau mēmipa foʻoú ʻi he Siasí? ʻI heʻetau hoko ko ha kōlomu pe Kau Fineʻofá, ʻe founga fēfē haʻatau muimui he faleʻi ʻa ʻEletā Soālasí ke poupouʻi, tokoni, mo ʻofa ki he kau papi ului foʻoú? (vakai, Molonai 6:4–5). ʻE lava ke vahevahe ʻe ha kau mēmipa foʻou ha ngaahi faingataʻa ʻe niʻihi ʻoku nau fehangahangai mo ia ko ha kau mēmipa foʻou ʻo e Siasí, kae pehē ki ha founga naʻe tokoniʻi ai kinautolu ʻe he kau mēmipa kehé. ʻE lava foki ke mou aleaʻi e ngaahi founga kuo fakamālohia ai ʻe he mēmipa foʻou ko iá homou uōtí pe koló.

ʻĪmisi
ʻEletā Gerrit W. Gong

Gerrit W. Gong, “Ko ʻEtau Tafuʻanga Afi ʻo e Tuí”

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ha tafuʻanga afi pea fakaafeʻi ha tokotaha ke ne vahevahe ha aʻusia naʻá ne ongoʻi houngaʻia ai ʻi he maʻu ha tafuʻanga afí. Kole ki he kau mēmipá ke nau aleaʻi e meʻa naʻe ʻuhinga ki ai ʻa ʻEletā Kongo ʻi he taimi naʻá ne talanoa ai fekauʻaki mo ha “tafuʻanga afi ʻo e tuí.” ʻE lava leva ke mou vahevahe fakakulupu e kau mēmipá pea fakaafeʻi e kulupu takitaha ke nau vakaiʻi mo vahevahe ha taha ʻo e ngaahi founga ʻe nima ʻoku fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Kongo ʻe lava ai ʻe he “tafuʻanga afi ʻo e tuí” ʻo poupouʻi kitautolú. Tuku ange ha faingamālie ki he kau mēmipá ke nau fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke nau fakamālohia ai ʻenau tuí pe ko e tui ʻa ha taha ʻoku nau ʻiloʻi.

ʻĪmisi
ʻEletā Dieter F. Uchtdorf

Dieter F. Uchtdorf, “Tui, ʻOfa, Ngāue”

ʻE lava ke mou kamata aleaʻi e pōpoaki ko ʻení ʻaki hano tohi ʻi he palakipoé ʻa e Siva ʻa e ʻAmanakí mo e Fiefiá. Fakaafeʻi e kau mēmipá ke nau kumi ʻi he pōpoakí ʻa e ngaahi ʻulungaanga mo e tui ʻoku iku ki he siva ʻa e ʻamanakí mo e fiefiá, pea lisi kinautolu ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi e kau mēmipá ke nau vahevahe e ngaahi founga kuo nau aʻusia ai e fiefia ʻoku maʻu mei he tuí, ʻofá, mo e ngāué, ʻo hangē ko ia ʻoku akoʻi ʻe ʻEletā ʻUkitofá. Poupouʻi e kau mēmipá ke nau kumi ha konga lea fakalotolahi mei he pōpoakí ke fakaʻaliʻali ʻi honau ʻapí pe vahevahe mo hanau kaungāmeʻa.

ʻĪmisi
Sisitā Joy D. Jones

Joy D. Jones, “Fai ia Maʻana”

Fakakaukau ke vahevahe ʻa e talanoa ʻi he kamataʻanga ʻo e pōpoaki ʻa Sisitā Sōnasí pea kole ki he kau mēmipá ke nau fakakaukau ki ha ngaahi taimi naʻe hangē ne “ʻikai fakatokangaʻi pe … fakahoungaʻi pe ʻikai fie maʻu” ai ʻenau ngāue tokoní mo e ngāue fakaetauhí. Hili hono aleaʻi e talanoá, ʻe lava ke ke hiki ʻi he palakipoé Ko e hā ʻoku totonu ke tau ngāue tokoni aí? Fakaafeʻi e kau mēmipá ke nau tali e fehuʻi ko ʻení ʻaki ʻenau toe vakai ki he toenga ʻo e pōpoaki ʻa Sisitā Sōnasí, ʻo fekumi ki ha ngaahi fakakaukau (vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:5). ʻE lava fēfē ʻe he faleʻi ʻa Sisitā Sōnasí ʻo liliu e founga ʻetau fetokoniʻakí mo e ngāue fetauhiʻakí?

ʻĪmisi
Sisitā Sister Michelle D. Craig

Michelle D. Craig, “Taʻefiemālie Fakalangí”

Ko e lea ʻa Sisitā Kuleiki fekauʻaki mo “ha faikehekehe ʻi he feituʻu mo e tuʻunga ʻoku tau ʻi aí, pea mo e feituʻu mo e tuʻunga ʻoku tau fie aʻusiá.” Ko e hā ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau ongoʻi fekauʻaki mo e faikehekehe ko ʻení? Ko e hā ʻoku fie maʻu ʻe Sētane ke tau ongoʻi fekauʻaki mo iá? ʻE lava ke fekumi e kau mēmipá ʻi ha taha ʻo e ngaahi vahe ʻe tolu ʻi he pōpoaki ʻa Sisitā Kuleikí ke maʻu ha tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. Ko e hā te tau lava ʻo fai ke fapapauʻi ʻoku ʻikai hoko ʻetau “taʻefiemālie fakalangí” ko ha “loto-foʻi taʻe fie ngāue”?

ʻĪmisi
Sisitā Cristina B. Franco

Cristina B. Franco, “Ko e Fiefia ʻi he Tokoni Taʻesiokitá”

Ke akoʻi “ʻoku fakatoputapuʻi ʻa e ʻofá ʻi he feilaulaú,” naʻe vahevahe ʻe Sisitā Felenikou ha talanoa ʻe ua—taha naʻe fekauʻaki mo Vikatōlia pea taha naʻe fekauʻaki mo ha uitou. ʻE lava ke ke fakaafeʻi ha mēmipa ʻe toko ua ke na omi mateuteu ke vahevahe ʻa e meʻa ʻokú na ako fekauʻaki mo e ʻofá mo e feilaulaú mei he ongo talanoa ko ʻení. Ko e hā mo ha ngaahi aʻusia kehe te tau lava ʻo vahevahe ʻa ia ʻokú ne akoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau? ʻI hono hulu ha foʻi vitiō ʻoku ʻasi ai hono tokoniʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e niʻihi kehé (hangē ko e “Light the World—Follow the Example of Jesus Christ” ʻi he LDS.org), ʻe lava ke kamata ai ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e founga ke tau lava ʻo muimui ai ʻi Heʻene sīpinga ʻo e “ngāue tokoní pea fungani ʻaki e ʻofá mo e feilaulaú.”

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

Henry B. Eyring, “Kakai Fefiné mo hono Ako ʻo e Ongoongoleleí ʻi ʻApí”

‘Oku ‘omi ʻe he ngaahi potufolofola mo e kupuʻi lea mei he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani” ʻa ia ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe Palesiteni ʻAealingi ʻi heʻene pōpoakí, ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ivi tākiekina ʻa e kakai fefiné ʻi he ʻapí. ʻE lava ke fengāueʻaki fakataha e kau mēmipá ke kumi e ngaahi potufolofola mo e kupuʻi lea ko ʻení pea aleaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau akó. Ko e hā ʻa e fakaafe ʻoku ʻomi ʻe Palesiteni ʻAealingí? Ko e hā e ngaahi talaʻofa ʻokú ne ʻomí? Fakakaukau ke mou hivaʻi pe lau ha foʻi himi fekauʻaki mo e ʻapí, hangē ko e “Hoko ʻa ʻApi ko e Hēvani” (Ngaahi Himi, fika 188), pea mo e founga ʻe ala tokoni ai ki he fealēleaʻakí.

ʻĪmisi
Palesiteni Dallin H. Oaks

Dallin H. Oaks, “Ngaahi Mātuʻá mo e Fānaú”

ʻI hoʻo teuteu ke faiakó, fakakaukau pe ko e konga fē ʻi he pōpoaki ʻa Palesiteni ʻOakesí ʻoku ʻaonga taha ki he kakai ʻi hoʻo kōlomú pe Fineʻofá. Ko ha ngaahi fehuʻi ʻeni te ke lava ʻo ʻeke ke poupou ki hono aleaʻi ʻene pōpoakí: Ko e hā e founga ʻoku fepaki ai e ngaahi tuʻunga fakaeonopooni ʻi he pōpoaki ʻa Palesiteni ʻOakesi he konga I, mo e palani ʻa e Tamai Hēvaní? Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e kakai fefine faivelengá te tau lava ʻo vahevahe, ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e kakai fefiné ʻi he konga II? ʻE lava fēfē ke tau poupouʻi ʻa e kau finemui ʻoku tau ʻiló ke nau muimui he faleʻi pau ʻa Palesiteni ʻOakesi kiate kinautolu ʻi he konga III?

ʻĪmisi
Palesiteni Russell M. Nelson

Russell M. Nelson, “Kau ʻa e Houʻeiki Fafiné ki Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí”

Kapau ʻokú ke faiako ʻi he Fineʻofá, te ke lava ʻo vahevahe e kau fineʻofá ki ha kulupu ʻe fā pea kole ki he kulupu takitaha ke nau lau ha taha ʻo e ngaahi fakaafe ʻe fā ʻi he pōpoaki ʻa Palesiteni Nalesoní. ʻE lava ke aleaʻi ʻe he ngaahi kulupú ʻa e meʻa ne mahuʻinga kiate kinautolu fekauʻaki mo e fakaafé, ngaahi aʻusia kuo nau maʻu ʻi heʻenau ngāueʻi iá, pea mo e ngaahi fakakaukau ki hono ngāueʻi ia he kahaʻú. ʻE lava leva ke vahevahe ʻe he kulupu takitaha ʻa e meʻa ne nau talanoaʻí. Kapau ʻokú ke faiako ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, te ke lava ʻo kole ange ke nau kumi ha fakamatala ʻi he pōpoaki ʻa Palesiteni Nalesoní ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ongo ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ki Hono ngaahi ʻofefiné. Ko e hā te tau lava ʻo fai ke teke mo poupouʻi ʻa e kau fineʻofá ke nau kau ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí?

ʻĪmisi
Palesiteni M. Russell Ballard

M. Russell Ballard, “Ko e Vīsone ʻo e Huhuʻi ʻo e Kau Pekiá”

ʻE lava ke ke fakaafeʻi e kau mēmipá ke nau tali e fakaafe ʻa Palesiteni Pālatí mo lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138 kimuʻa pea kamata e fealēleaʻakí. Kole ki he kau mēmipá ke vahevahe ʻenau aʻusiá mo e fakakaukau fekauʻaki mo e konga ko ʻení lolotonga e fakatahá. ʻE lava ke tokoni e ngaahi fehuʻi pehení ki he kau mēmipá ke mahino kiate kinautolu ʻa e mahuʻinga ʻo e fakahā ko ʻení: ʻOku ʻomi fēfē ʻe he fakahā ko ʻení ha fakafiemālie kiate kitautolú? pea Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he fakahā ko ʻení te ne lava ʻo liliu ʻa e founga ʻo ʻetau moʻui fakaʻahó’?

ʻĪmisi
Sisitā Bonnie H. Cordon

Bonnie H. Cordon, “Ko e Hoko ko ha Tauhisipí”

Ke tokoni ki he kau mēmipá ke nau fakakaukau ki he ngaahi founga ʻe lava ke nau fakalakalaka ai ʻi heʻenau ngāue fakaetauhí, ʻe lava ke ke vahevahe kinautolu ki ha kulupu ʻe tolu pea kole ki he kulupu takitaha ke nau lau ha taha ʻo e ngaahi konga ʻe tolu ʻoku fakaʻuluʻi tohi he pōpoaki ʻa Sisitā Kōtoní. Fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāue fakaetauhí ne nau akó. ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻi heʻetau feinga ke muimui he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ke tau “hoko ko e kau tauhisipi ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau aʻusiá”? Fakaafeʻi e kau mēmipá ke vahevahe ʻenau aʻusia ʻi he taimi naʻe tokoniʻi ai kinautolu ʻe he ngāue fakaetauhi ʻa ha taha kehe, ke nau ongoʻi ʻoku ʻafioʻi mo ʻofaʻi kinautolu ʻe he Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

Jeffrey R. Holland, “Ko e Ngāue ʻo e Fakaleleí”

ʻE lava ke ke kamataʻi ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e pōpoaki ʻa ʻEletā Hōlaní ʻaki hano fakaafeʻi e kau mēmipá ke nau fakakaukau ki ha vā fetuʻutaki ʻi heʻenau moʻuí ʻoku fie maʻu ke fakamoʻui pe fakaleleiʻi. Hili iá, ʻe lava ke nau fekumi ʻi he pōpoaki ʻa ʻEletā Hōlaní, ki he founga naʻe lava ai ʻe Pālati mo Pemi Paueni ʻo tokoni ki heʻena tamaí ke moʻuí. Ko e hā e ngaahi tāpuaki ne maʻu mei he ngāue ko ʻení? Ko e hā ha ngaahi fakakaukau ʻoku maʻu ʻe he kau mēmipá ʻe ala tokoni ke nau fakaleleiʻi honau vā fetuʻutakí.

ʻĪmisi
ʻEletā Neil L. Andersen

Neil L. Andersen, “Kuo Kafo”

Ke fakafeʻiloaki e pōpoaki ʻa ʻEletā ʻEnitasení, ʻe lava ke mou lau fakataha ʻa e Luke 10:30–35 pe sio ʻi he foʻi vitiō “Ko e Talanoa Fakatātā ʻo e Samēlia Leleí” (LDS.org). Ko e hā ha founga ʻoku tau faitatau ai mo e tangata ne tō ki he haʻohaʻonga ʻo e kau kaihaʻá? Fakatatau kia ʻEletā ʻEnitasení, ko e hā ha tuʻunga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi ko “hotau Samēlia Leleí”? Te tau tali fēfē ʻEne faifakamoʻuí? ʻE lava ke ke fakaafeʻi e kau mēmipá ke vahevahe ʻa e ngaahi founga kuo fakamoʻui ai ʻe he Fakamoʻuí honau kafó pe kafo ʻa e kakai ʻoku nau ʻofa aí. ʻE lava foki ke nau fekumi ʻi he lea ʻa ʻEletā ʻEnitasoní ke maʻu ha pōpoaki fakalotolahi te nau lava ʻo vahevahe mo ha taha ʻoku kafo.

ʻĪmisi
Palesiteni Russell M. Nelson

Russell M. Nelson, “Ko e Hingoa Totonu ʻo e Siasí”

Kuo fekau ʻe Sīsū Kalaisi ke ui ʻa e Siasí ki Hono huafá. ʻE lava ke ke tokoni ki he kau mēmipá ke fakatupulaki ʻenau loto holi ke muimui he fakahinohino ko ʻení ʻaki hano fakaafeʻi kinautolu ke nau fekumi ʻi he pōpoaki ʻa Palesiteni Nalesoní, ʻo fekumi ki he ʻuhinga “ʻoku ʻikai toe aleaʻi [ai] e hingoa ia ʻo e Siasí.” Fakaafeʻi leva kinautolu ke nau fekumi ʻi he fakaʻosinga ʻo e pōpoaki ʻa Palesiteni Nalesoní ki he ngaahi talaʻofa naʻá ne pehē ʻe hoko ʻi heʻetau ngāue ke “fakafoki e hingoa totonu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí.” Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tokoni ʻi he ngāue ko ʻení?

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

Henry B. Eyring, “Feinga, Feinga, Feinga”

Naʻe fokotuʻu mai ʻe Palesiteni ʻAealingi ha “fehuʻi mahuʻinga ʻe ua”: “Ko e hā kuo pau ke u fai ke toʻo e huafa [ʻo e Fakamoʻuí] kiate aú?” mo e “Te u ʻiloʻi fēfē ʻa e taimi ʻoku ou fakalakalaka aí?” ʻE lava ke ke hiki e ongo fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé pea fakaafeʻi e kau mēmipá ke nau vahevahe ha ngaahi fakakaukau ʻoku nau maʻu fekauʻaki mo e ongo fehuʻi ko ʻeni mei he pōpoaki ʻa Palesiteni ʻAealingí mo e tā sīpinga ʻa Sisitā ʻAealingí. ʻOku fakamatala foki ʻa Palesiteni ʻAealingi ki he foʻi hiva “ʻOku ou Feinga ke Hangē ko Sīsuú” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 40). Ko e hā ʻoku tānaki atu ʻe he fakalea ʻo e hiva ko ʻení ki he fealēleaʻakí?

ʻĪmisi
ʻEletā Dale G. Renlund

Dale G. Renlund, “Mou Fili he ʻAhó Ni”

ʻE lava ke fakakaukau e kau mēmipá ki ha taha ʻoku nau loto ke poupouʻi ke muimui he palani ʻa e Tamai Hēvaní, hangē ko ha mēmipa ʻo e fāmilí pe ko ha taha ʻoku nau ngāue fakaetauhi ki ai. ʻE lava leva ke nau toe vakaiʻi e pōpoaki ʻa ʻEletā Lenilaní ke ʻiloʻi ʻa e ongo ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kiate kitautolú. ʻOkú Na tokoniʻi fēfē kitautolu ke tau fili ke talangofuá? Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai Heʻena sīpingá fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke tau fakatupulaki ai hotau fāmilí mo ʻetau ngāue fakaetauhí?

ʻĪmisi
ʻEletā Gary E. Stevenson

Gary E. Stevenson, “Ko Hono Tauhi ʻo e Ngaahi Laumālié”

Mahalo kuo fai ʻe kinautolu ʻokú ke akoʻí ha fehuʻi tatau mo e fehuʻi ko ʻeni he pōpoaki ʻa ʻEletā Sitīvenisoní: “Oku tau ʻilo fēfē nai pe ʻoku tau ngāue fakaetauhi ʻi he founga ʻa e ʻEikí?” ʻE ala ʻaonga ke nau aleaʻi e ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻeni ʻoku nau maʻu ʻi he pōpoaki ko ʻení. Pe, ko haʻo ʻomi ha fakatātā ʻo e Fakamoʻuí Heʻene hoko ko ha tauhisipí (vakai, Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 64) pea fakaafeʻi e kau mēmipá ke nau vahevahe ha foʻi moʻoni mei he pōpoaki ʻa ʻEletā Sitīvenisoní ʻoku fakafofongaʻi ʻe he fakatātaá. ʻE lava leva ke vahevahe ʻe he kau mēmipá ha ngaahi meʻa kuo ueʻi kinautolu ke nau fai ko ha ola ʻo e fealēleaʻakí.

Paaki