Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
ʻOku founga fēfē hono tāpuakiʻi ʻetau moʻuí ʻe he poto ʻo e ʻEikí?
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10–11
1–7 Fepueli
ʻI he taimi naʻe fakamoleki ai ʻe Māteni Hālisi ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻe 116 ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Siosefa Sāmita, “Manatu, ʻoku ʻikai ko e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻoku taʻofí, ka ko e ngāue ʻa e tangatá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:3).
Vakai ki he fakahokohoko ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻa ne hokó ke ʻiloʻi ʻa e founga naʻe fetongi ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa e ʻū laʻipeesi naʻá Ne ʻafioʻi ʻe molé.
600 B.C.—Lekooti ʻa Nīfaí
Naʻe ueʻi ʻe he ʻEikí ʻa Nīfai ke ne hiki ha lekooti hono ua (ko e ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfai). Naʻe ʻikai ke mahino kia Nīfai ʻa hono ʻuhingá, ka naʻá ne tui “ko ha taumuʻa fakapotopoto” (1 Nīfai 9:5).
400 A.D.—Tohi Fakanounou ʻa Molomona
Naʻe ueʻi ʻe he ʻEikí ʻa Molomona ke fakakau ʻa e ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí ʻi heʻene tohi fakanounou ʻa e ʻū lauʻi peleti lalahi ʻa Nīfaí. Neongo naʻe fakatou kau ʻi he ongo peletí ʻa e meimei fakamatala tatau, ka naʻá ne tui foki “ko ha taumuʻa fakapotopoto” (Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:7).
1828–29—Fakahā kia Siosefa Sāmita
Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Siosefa ke ʻoua naʻa toe liliu ʻa e ʻū laʻipeesi ʻe 116 kuo molé koeʻuhí “kuo fakahū ia ʻe Sētane ki [he loto ʻo e kakai angakoví] ke nau liliu ʻa e ngaaahi lea” ke fakataʻeʻaongaʻi ʻaki ʻa e ngāue ʻa Siosefá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:10–13). Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻū laʻipeesi ne molé ʻa e vahaʻataimi tatau pē mo e ʻū lauʻi peleti īkí (600–130 B.C.)
2021—ʻOku Teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha Founga
Hangē ko hono fetongi ko ia ʻe he ʻEikí ʻa e ʻū laʻipeesi ne molé, kuó Ne teuteu foki ha ngaahi founga he ʻahó ni ke fakafeʻātungiaʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻa Sētane ke fakavaivaiʻi ʻetau tuí. Ko hotau fatongiá ke “faivelenga pea hoko atu” koeʻuhí “ʻe ʻikai lavaʻi ʻa [kitautolu] ʻe he ngaahi matapā ʻo helí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:3, 69).
ʻAloʻi ʻo Kalaisí
600 BC
0
400 AD
1000
1800
2000
Ngaahi tā fakatātā ʻa Bryan Beach